Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli

Poslovni broj: 8 Gž-1203/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u pravnoj stvari predlagatelja M. K., OIB: …, iz O., …, zastupanog po punomoćniku H. B., odvjetniku u O., …, protiv protustranke: 1) Z. B., OIB: …, iz O., …, 2) Z. F., OIB: …, iz O., …, i 3) N. K., OIB: …, iz O., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke pod 2) protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj R1-79/2022-10 od 13. srpnja 2022., dana 27. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke pod 2) Z. F. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj R1-79/2022-10 od 13. srpnja 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

''I. Obustavlja se postupak u ovoj pravnoj stvari.

II. Upućuje se predlagatelj sa zahtjevom radi diobe odnosno razdruživanja suvlasničke zajednice nekretnina u parnicu.''

2. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu je izjavila protustranka pod 2) navodeći da predlagatelj nije samostalno gradio svoju kuću jer mu je otac pomagao u svim građevinskim radovima. Nije jasan naziv ''pripatci koji sa novom kućom čine cjelinu'' jer je otac dozvolio gradnju na gospodarskom objektu koje nije darovao, pa je zbog toga netočan navod predlagatelja o povećanju vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela nekretnine. Navodi se isplata trećeg suvlasnika i da stara kuća pripadne samo jednom vlasniku, a da je nepoznanica još 1/3 vlasništva. Proziva protustranke da se ranije nije vodilo računa o rješavanju imovinskih prava, a zapravo problem se odnosi na samog predlagatelja koji nije više od 20 godina razgovarao s ocem, roditelje nije posjećivao niti pomagao, a što su redovito činile ona i sestra. Konačno, ističe da traži da se od strane predlagatelja isplati 1/3 suvlasničkog dijela koji joj zakonski pripada.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), a sve u svezi pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine, broj 185 – XLV od 1. kolovoza 1934. – dalje: ZSVP) koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91.), na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona u svezi čl. 381. ZPP ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je obustavio izvanparnični postupak i predlagatelja sa zahtjevom radi diobe suvlasničke zajednice nekretnina uputio u parnicu. Tako donesenu odluku obrazlaže time da je utvrdio da među strankama postoji spor oko opsega zajedničke stvari i veličine suvlasničkih udjela pritom se pozivajući na odredbe čl. 47. - 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. - pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) te također pravno pravilo paragrafa 267. st. 2. i 268. ZSVP.

7. Paragraf 267. ZSVP propisuje da će na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud u izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive, te 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

8. Prema paragrafu 268. istog Zakona ako se u postupku radi diobe bilo od kojeg suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum sud će stranku sa njenim zahtjevom radi diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

9. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilno primijenio navedeno pravno pravilo.

10. Naime, s obzirom na sadržaj zapisnika sačinjenog 13. srpnja 2022. iz kojeg slijedi da predlagatelj predlaže da se suvlasnička zajednica razvrgne na način da njemu pripadne kuća koju je on nadogradio svojim vlastitim sredstvima, zatim da suvlasnički dijelovi kako su upisani u zemljišnoj knjizi nisu točni u odnosu na stvarno stanje nekretnine s obzirom da je on, uz dopuštenje oca, na gospodarskom objektu izgradio sebi stambeni prostor i za taj dio da se povećava vrijednost njegovog suvlasničkog dijela nekretnine, te s obzirom na navode protustranke N. K. da je predlagatelj samostalno gradio novu kuću, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, slijedi da postoji spor o opsegu zajedničke stvari i o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika odnosno o veličini njihovih udjela.

11. Žalbeni navodi da predlagatelj nije samostalno gradio svoju kuću i da je netočan navod predlagatelja o povećanju vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela nekretnine upravo potvrđuje utvrđenje prvostupanjskog suda u svezi postojanja spora između stranaka i ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja.

12. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbu protustranke pod 2) i potvrditi prvostupanjsko rješenje primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP kako je to odlučeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zadru, 27. siječnja 2023.

Sutkinja

Sanja Dujmović, v.r