K-32/2023

REPUBLIKA

HRVATSKA OPĆINSKI

SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Katarini Peršen, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanja Maje Šarić kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženika I. B., zbog protupravnog djela zakonskog obilježja kaznenog djela iz čl. 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – u daljnjem tekstu: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-1274/2022, nakon održane javne rasprave … i … uz sudjelovanje optuženika I. B., zamjenika branitelja Jurice Tomića, odvj. u Splitu, te zamjenika ODO-a u Splitu Ane Jasprica Bracanović, 23.... objavio je i

p r e s u d i o  j e

Po članku 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br.:152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje u tekstu: ZKP/08), utvrđuje se da je

Optuženik I. B. zvani K. OIB: …, sin Ž. i

N. B.,  rođene  E.,  rođen  …  u  S.,  s prebivalištem  u  M.,  …,  državljanin  R.

H., bez zanimanja, zaposlen u Komunalnom poduzeću, neoženjen, bez djece, pismen za završenom osnovnom školom, dobrog imovnog stanja, neodlikovan, osuđivan,

u vremenskom periodu … u

M. na adresi …, svoju sestru A. B., protivno načelu

solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji - 2 - propisano odredbom čl. 4. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 105/15) u svezi čl. 10. st. 1. alineja 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj: 70/17), uslijed nespecificirane psihoze i blaže mentalne insuficijencije zbog čega nije mogao upravljati svojim postupcima niti vladati svojom voljom, u nakani da izazove strah za sigurnost svoje sestre A. B. i povrijedi njeno dostojanstvo, istu učestalo verbalno vrijeđao riječima da je kurva, drolja, razbijao štokove i staklo na vratima po stanu te joj govorio da će je zaklati, najmanje dvadeset do trideset puta je udarao rukama po glavi i tijelu, dana … iza … sati je probudio budući nije mogao

pronaći britvicu te je počeo razbijati po stanu i lupati po vratima te sestru A. B. čupao za kosu te udarao po licu i čelu, što je sve kod nje izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti te ju je i doveo u ponižavajući položaj,

II. Dakle, u stanju neubrojivosti teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah i uznemirenost za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano po članku 179.a u vezi s člankom 24. stavkom 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, dalje: KZ/11). KZ/11.

III. Na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08u, utvrđuje se da je optuženik I. B. protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano i kažnjivo po čl. 179.a KZ/11 u vezi s čl. 24. st. 2. KZ/11, počinio u stanju neubrojivosti.

IV. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08 određuje se prisilni smještaj protiv optuženika I. Beusa u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

V. Na temelju članka 148. st. 1., u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. . Zakona o kaznenom postupku optuženik I. B. dužan je naknaditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 469,84 EUR-a/ 3.540,00 kuna, od čega iznos od 403,48 EUR- a/3.040,00 kuna, odnosi na troškove psihijatrijskog vještačenja, a iznos od 66,36 EUR-a/ 500,00 kuna na paušalnu svotu.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo je … optužnicu broj KO-DO-1274/2022 od …, protiv optuženika I. B., zbog protupravnog djela iz čl. 179.a KZ/11, sa zahtjevom da se utvrdi da je isti djelo počinio u stanju neubrojivosti te da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

2. Prije početka rasprave, a na temelju članka 552. st. 2. ZKP/08, stalni sudski vještak dr. D. S. je, uz sudjelovanje raspravnog suca, zamjenika Općinskog državnog odvjetništva u Splitu i zamjenika branitelja optuženika, ispitao optuženika radi ocjene okolnosti njene raspravne sposobnosti iz članka 325. st. 5. ZKP/08, točnije je li isti sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti procesne radnje i njihove posljedice, te se sporazumijevati s braniteljem i davati mu upute.

3. Nakon što je obavio razgovor s optuženikom I. B., stalni sudski vještak je naveo kako je isti u stanju pratiti raspravu i shvatiti procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se sa svojim odvjetnikom i davati mu upute, točnije kako je raspravno sposoban (list 206 spisa).

4. Prilikom očitovanja o optužnom aktu, optuženik I. B. se izjasnio kako nije počinio protupravno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupku.

5. U dokaznom postupku na raspravi (list 210 spisa) ispitana je žrtve-oštećena A. B..

5.1. U dokazne svrhe su na temelju čl. 431. st. 1. toč. 6. ZKP/08 suglasnošću stranaka pregledani i pročitani: nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju N. S. (list spisa 146-149) i zapisnik o ispitivanju svjedokinje N. B. u Županijskom sudu u Splitu od … (list 122). U dokazne svrhe je pregledana medicinska dokumentacija optuženog I. B. (list 22-72 spisa).

5.2. Potom je pregledan izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika, prema kojima je kazneno i prekršajno osuđivan. (list 86-88 spisa).

5.3. Kako nije bilo prijedloga za nadopunu ovako izvedenog dokaznog postupka u konačnici su temeljem čl. 552. st. 4. ZKP/08 u dokazne svrhe optuženik iznio obranu te su pregledani zapisnici o ispitivanju I. B. (list 18-19., 95-99 spisa).

6. Cijeneći sve izvedene dokaze i to kako svaki dokaz pojedinačno tako i sve dokaze u jedinstvenoj cjelini ovaj sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je to i navedeno u izreci ove presude.

7. Iznoseći obranu optuženik je naveo kako nije počinio djelo onako kako se navodi u optužnici, da nije dizao nož, a sestru da je samo dva puta „plesnuo“, povukao za kosu i rekao joj da je kurva. Dodao je da bi se volio liječiti na slobodi zbog posla, da ga liječi dr. Žana Kralj, u tom slučaju da bi sa ocem živio na selu.

7.1. Ispitan pred državnim odvjetništvom optuženik je negirao počinjenje kaznenog djela, u bitnome navodeći da nije tukao svoju sestru, oštećenu-žrtvu A. B., da joj nije prijetio da će je zaklati te da nije razbijao inventar i namještaj po stanu. Oštećenu-žrtvu A. B. da je nekada znao vrijeđati da je kurva i drolja te da smatra da ga sestra lažno optužuje želeći ga smjestiti u psihijatrijsku ustanovu.

8. Ovakvoj obrani optuženog I. B. sud nije poklonio vjeru smatrajući je neuvjerljivom, neživotnom i nelogičnom. Naime, obranu optuženika valja promatrati i u kontekstu njegovog duševnog stanja iscrpno opisanog u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka psihijatra dr. N. S., a o kojem nalazu i mišljenju će biti riječi u daljnjem obrazloženju presude. Da je optuženik I. B. počinio utuženo kazneno djelo proizlazi iz iskaza žrtve-oštećene A. B. koja, kako na raspravi tako i prethodno ispitana, navodi kako optuženik često mijenja raspoloženja te i postane agresivan. Žrtva je navela da je rastavljena i da sama plaća podstanarstvo, što da je optuženiku neshvatljivo te da on smatra da ona treba biti uz muža sa djecom. Tada da joj optuženik govori da je kurva i drolja, a u nekim situacijama osim vrijeđanja da zna i razbijati po stanu te da ju učestalo i fizički napada na način da je čupa za kosu i udara rukom po licu i čelu. Dana … da je optuženi tražio britvicu, ušao

u njenu sobu, probudio je i počeo se derati, rukama lupao po vratima i razbio staklenu vazu. Nadalje je navela da bi je optuženik učestalo fizički napadao u periodu od prošlog Ijeta te rujna i listopada ove godine. Navela je i da se doista boji da joj optuženik zbog utjecaja svoje bolesti ne napravi neko zlo.

8.1. Opisujući inkriminirano ponašanje optuženog I. B. svjedok N. B. u bitnome iskazuje istovjetno kao i žrtva-oštećena A. B., kada navodi da su u stanu u … učestale svađe između optuženog i oštećene-žrtve. U takvim situacijama da bi optuženi skakao po oštećenoj-žrtvi A. B. i derao se na nju te je vrijeđao govoreći da je kurva i drolja. Optuženom da je dijagnosticirana shizofrenija te da u takvom stanju zna razbijati inventar po stanu, a zna se dogoditi da optuženi oštećenoj- žrtvi A. B. prijeti da će je ubiti. Ovakvim iskazima žrtve-oštećene A. B. i svjedoka N. B. sud je u cijelosti poklonio vjeru smatrajući ih osnovanim, uvjerljivim, logičnim i životnim, pri tom uzevši u obzir i kompatibilnost njihovih iskaza.

9. Iz psihijatrijskog vještačenja proizlazi da je optuženik osoba kod koje se može postaviti dijagnoza nespecificirane psihoze, što se u MKB klasifikaciji bolesti označava šifrom … Ta dijagnostička kategorija podrazumijeva određenu psihotičnu devijaciju u ponašanju, ali koja u potpunosti ne zadovoljava pune kriterije za postavljanje dijagnoze shizofrenije. Nadalje da se kod optuženika I. B. može postaviti dijagnoza blaže mentalne insufijencije što se u MKB klasifikaciji označava šifrom … In tempore criminis isti je bio neubrojiv, odnosno nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogao vladati svojom voljom. Osim toga vještak je mišljenja kako postoji opasnosti da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost, mogao počiniti slično ili teže kazneno djelo a za otklanjanje te opasnosti potreban je prisilan smještaj, odnosno njegovo psihijatrijsko liječenje u stacioniranoj ustanovi. Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka sud je u cijelosti poklonio vjeru smatrajući ga visokostručnim i znanstveno argumentiranim.

10. Slijedom svega naprijed navedenog sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik I. B. kritične prigode u stanju neubrojivosti postupio upravo na način kako je to i navedeno u činjeničnom opisu predmetne optužnice odnosno teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji te time počinio na štetu sestre A. B. protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano po čl. 179.a u svezi s čl. 24. st. 2. KZ/11.

11. Svjedok N. B. je ispitana na dokaznom ročištu pred sucem istrage B. , stranke su bile suglasne s čitanjem njenog iskaza, to sud nije našao

nužnim ponovno ispitati istu, stoga je njen iskaz pročitan. Nadalje, pisani nalaz i mišljenje vještaka dr. N. S. je pročitan obzirom su stranke bile suglasne a isto je izrađeno u skladu s pravilima struke.

U odnosu na odredbu pod točkom II.

12. Nakon što je utvrđeno činjenično stanje kako je i navedeno u optužnici odnosno izreci ove presude nalazi utvrđenim da je optuženik počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – djelo opisano po čl. 179.a u svezi s čl. 24. st. 2. KZ/11. Uvijek kada se radi o ovakvim kaznenim postupcima, kada je potrebno dati razloge o tome postoji li svijest o protupravnosti, te je li počinitelj postupao s namjerom, potrebno je prije svega voditi računa o tome da se radi o kaznenom postupku koji se vodi prema optuženiku s duševnim smetnjama. Stoga sva ona uobičajena pitanja i dokazi koji se izvode u cilju utvrđivanja svijesti o protupravnosti, o elementima namjere, treba promatrati na jedan objektivan način. Očito je, nema nikakve dvojbe, da se počinitelj protupravnog djela, kod kojeg postoje duševne smetnje, nalazi u specifičnom položaju, te da, bez ikakve dvojbe, postoje okolnosti koje utječu na sposobnost njegovog rasuđivanja, na mogućnost vladanja svojom voljom i upravljanja postupcima.

12.1. Upravo zbog toga, Zakon o kaznenom postupku i kaže da se u konkretnom slučaju utvrđuje je li optuženik počinio kazneno djelo ili nije. Kod utvrđivanja ovih objektivnih pokazatelja treba ponašanje optuženika usporediti s ponašanjem prosječne osobe, prosječne po svojim intelektualnim mogućnostima, te prosječne po načinu ponašanja u konkretnoj situaciji. Takve objektivne parametre, koji se mogu pripisati ponašanju prosječne osobe, treba prosuđivati sa stajališta postoji li svijest o protupravnosti, jesu li ostvareni elementi namjere.

12.2. U konkretnom slučaju kada prosječna odrasla osoba drugu osobu učestalo verbalno vrijeđa riječima da je kurva, drolja, razbija štokove i staklo na vratima po stanu te joj govori da će je zaklati, najmanje dvadeset do trideset puta je udarao rukama po glavi i tijelu, kada sestru probudi jer ne može pronaći britvicu te je počne razbijati po stanu i lupati po vratima te sestru A. B. čupa za kosu te udara po licu i čelu, a koje radnje i riječi upućuje svojoj sestri, onda se objektivno može zaključiti da je takva osoba svjesna protupravnosti svog ponašanja, da je svjesna da se s takvim postupanjem i takvim riječima, kod druge osobe može izazvati poniženje, osjećaj straha i ugroženosti, i da takva prosječna osoba upravo sve to i poduzima sa ciljem nastupanja takve posljedice.

12.3. Stoga u ovom slučaju i postoje obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona, obzirom je utvrđeno kako je optuženik I. B. vrijeđajući, prijeteći sestri A. B., to ovaj sud smatra kako je opravdano prihvatiti takvu pravnu kvalifikaciju.

12.4. Po ocjeni ovog suda, a obzirom na ranije navedene činjenice i okolnosti, u ponašanju optuženika I. B. ostvarila su se obilježja kaznenog djela iz članka 179a. KZ/11 pa ovaj sud smatra kako je opravdano prihvatiti i takvu pravnu kvalifikaciju. Primijenjen je Kazneni zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela.

U odnosu na odredbu pod točkom III.

13. Što se tiče ubrojivosti optuženika, od samog početka postupka bilo je očito da kod optuženika postoje značajne duševne smetnje. To bi proizlazilo iz psihijatrijskog vještačenja dr. N. S.. Dovoljno je kazati da se u zaključku psihijatrijskog vještačenja ističe kako podaci o optuženiku ukazuju kako je optuženik osoba kod koje se može postaviti dijagnoza nespecificirane psihoze, što se u MKB klasifikaciji bolesti označava šifrom …. Ta dijagnostička kategorija podrazumijeva određenu psihotičnu devijaciju u ponašanju, ali koja u potpunosti ne zadovoljava pune kriterije za postavljanje dijagnoze shizofrenije. Nadalje da se kod optuženika I. B.. može postaviti dijagnoza blaže mentalne insufijencije što se u MKB klasifikaciji označava šifrom …. Osim toga, optuženik je tempore criminis je bio neubrojiv, odnosno nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svojih postupanja, niti je bio sposoban upravljati svojim postupcima. Dakle, optuženik I. B. je u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio neubrojiv, pa je stoga ovaj sud i donio odluku kojim se ta bitna činjenica smatra utvrđenom.

13.1. Nadalje vještak je mišljenja kako postoji opasnosti da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost, mogao počiniti slično ili teže kazneno djelo a za otklanjanje te opasnosti potreban je prisilan smještaj.

13.2. S obzirom na ovakve rezultate dokaznog postupka sud je zaključio da je optuženik u inkriminiranom vremenu počinio protupravno djelo zakonskog obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona kako je to opisano u izreci i to u stanju neubrojivosti postupila na način kako je to činjenično opisano u izreci, te je stoga sud postupajući u skladu s čl. 554. st. 1. ZKP/08 donio presudu kojom se utvrđuje da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji, opisano i kažnjivo po članku 179.a KZ/11.

U odnosu na odredbu pod točkom IV.

14. Na temelju čl. 554. st. 1. ZKP/08. određen je prisilni smještaj protiv optuženog I. B. u psihijatrijskoj ustanovi u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

14.1. Naime, na temelju mišljenja vještaka dr. S. utvrđeno je kako postoji i dalje vjerojatnost da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je i nastupila njegova neubrojivost mogao počiniti slično ili teže kazneno djelo. Dr. S. je u svome nalazu i mišljenju naveo da je optuženik osoba kod koje se može postaviti dijagnoza nespecificirane psihoze, što se u MKB klasifikaciji bolesti označava šifrom …. Ta dijagnostička kategorija podrazumijeva određenu psihotičnu devijaciju u ponašanju, ali koja u potpunosti ne zadovoljava pune kriterije za postavljanje dijagnoze shizofrenije. Nadalje da se kod optuženika I. B. može postaviti dijagnoza blaže mentalne insufijencije što se u MKB klasifikaciji označava šifrom …. In tempore criminis isti je bio neubrojiv, odnosno nije bio u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i nije mogao vladati svojom voljom. Osim toga vještak je mišljenja kako postoji opasnosti da bi optuženik zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost, mogao počiniti slično ili teže kazneno djelo a za otklanjanje te opasnosti potreban je prisilan smještaj, odnosno njegovo psihijatrijsko liječenje u stacioniranoj ustanovi.

14.2. Vijeće u cijelosti prihvaća ovakav nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka sudskopsihijatrijske struke, kao uvjerljivo, logično i argumentirano.

U odnosu na odredbu pod točkom V.

15. Odluka o troškovima postupka donijeta je uzimajući u obzir složenost i trajanje ovog postupka, kao i imovinske prilike optuženika koje su takve da će optuženik moći podmiriti troškove postupka. Naime, optuženik je radno sposobna osoba, zaposlen, prema vlastitim navodima dobrog imovnog stanja, te je sud mišljenja da može naknaditi troškove postupka bez ugroze svoje egzistencije. Stoga, sud je na temelju čl.148. st.1. ZKP/08 optuženom naložio da podmiri troškove ovog kaznenog postupka u u ukupnom iznosu od 469,84 EUR-a/ 3.540,00 kuna, od čega iznos od 403,48 EUR-a/3.040,00 kuna, odnosi na troškove psihijatrijskog vještačenja, a iznos od 66,36 EUR-a/ 500,00 kuna na paušalnu svotu.

U Splitu 23. siječnja 2023.

SUDAC

Katarina Peršen, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.