REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 78 Pž-43/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mladen Šimundić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ADRIAS KAMENO – BETONSKI PROIZVODI d.o.o. Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 3, OIB 90597351898, kojeg zastupa punomoćnica Neli Bezjak, odvjetnica u Rijeci, Korzo 32, protiv protivnika osiguranja Stečajna masa iza GDP PRIMORJE p.o. Rijeka, Ante Starčevića 5, OIB 05793314479, kojeg zastupa stečajna upraviteljica Antonela Jolić Zubčić iz Rijeke, Ante Starčevića 5, povodom prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-113/22-7 od 29. prosinca 2022., 25. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja, preinačuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-113/22-7 od 29. prosinca 2022. i rješava:

I. Zabranjuje se protivniku osiguranja - Stečajna masa iza GDP PRIMORJE p.o. Rijeka, Ante Starčevića 5 (OIB 05793314479) prodaja, kao i svako drugo otuđenje, raspolaganje i opterećenje nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno-knjižni odjel Crikvenica, z.k.ul. 642 k.o. 302597, CRIKVENICA k.č. 4030/1 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 374 m2, k.č.4030/2 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 929 m2 i k.č.4031 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 516 m2, ukupno 1819 m2 i to: 2 SUVLASNIČKI DIO: 15/16 dijela.

II. Protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja za svu štetu, koju bi mu nanio time što bi nakon dostave zabrane postupio protivno zabrani.

III. Ako se protivnik osiguranja nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno navedenoj obvezi, sud zaprečuje novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kn.

IV. Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

V. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojega je predlagatelj osiguranja pokrenuo tužbom.

VI. Određuje se zabilježba zabrane prodaje, raspolaganja, otuđenja i opterećenja nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišno-knjižni odjel Crikvenica, z.k.ul. 642 k.o. 302597, CRIKVENICA k.č. 4030/1 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 374 m2, k.č.4030/2 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 929 m2 i k.č.4031 PAŠNJAK SAKALJ U ZAJMU površine 516 m2, ukupno 1819 m2 i to:2 SUVLASNIČKI DIO: 15/16 dijela.

VII. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišno- knjižnom odjelu Crikvenica, Općinskog suda u Crikvenici, koji će istu zabilježbu i provesti.

VIII. Odluku o troškovima postupka osiguranja donijeti će sud u parničnom predmetu.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-113/22-7 od 29. prosinca 2022. odbijen je prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane raspolaganja nekretninom i predlagateljev zahtjev za naknadu troškova. U bitnome, navodi kako je predlagatelj dokazao vjerojatnost postojanja svoje tražbine, no da nije utvrđeno postojanje opasnosti, kao jedan od uvjeta potrebnih za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine iz čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ). Prema mišljenju prvostupanjskog suda, iz ponašanja protivnika osiguranja proizlazi da on radnje raspolaganja spornom nekretninom neće poduzimati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka poslovni broj P-506/2022. Ovakav zaključak prvostupanjski sud donosi iz činjenica da je rješenje o prodaji nekretnine u stečajnom postupku ukinuto rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, te da je stečajna upraviteljica povukla svoj prijedlog za provedbu prodaje. Prvostupanjski sud smatra kako je stečajna upraviteljica na jasan i logičan način pojasnila kako je u izvješćima navodila da će se stečajni postupak nad protivnikom osiguranja zaključiti po unovčenju imovine jer je dužnost stečajnog upravitelja unovčiti stečajnu masu, međutim, kako u slučaju da predlagatelj uspije u parničnom postupku i postane vlasnik tih nekretnina, one neće činiti stečajnu masu te će se stečajni postupak i u tom slučaju zaključiti (bez unovčenja). Slijedom navedenog, prvostupanjski sud smatra kako ne postoji opasnost da će protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbina (u ovom slučaju predaju nekretnine), kao i da bi u slučaju da protivnik osiguranja poduzme takve radnje, predlagatelju i dalje stoje na raspolaganju mjere osiguranja kojima će moći zatražiti zaštitu imovinu za koju tvrdi da je njegova.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja, zbog povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima. Zaključke prvostupanjskog suda smatra neprihvatljivim, kontradiktornim, nezakonitim i protivnim provedenom dokaznom postupku. Ukazuje kako se radi o jedinoj imovini stečajnog dužnika te da bi stečajni dužnik istu već prodao, da Visoki trgovački sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Pž-3672/2021 od 23. veljače 2022. nije ukinuo prvostupanjsko rješenje o prodaji. Smatra kako se iz ponašanja protivnika osiguranja može zaključiti da isti u svakom trenutku ponovo može odrediti prodaju predmetne nekretnine, unatoč danom „obećanju“ da to neće učiniti. Prema mišljenju predlagatelja osiguranja, određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu, ako stvarno nema namjeru prodavati nekretninu. Predlaže preinačiti pobijano rješenje odnosno isto ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. U odgovoru na žalbu protivnik osiguranja ukazuje kako je stečajni sudac odluku o prodaji nekretnine na prijedlog stečajne upraviteljice donio 10. lipnja 2021., dok je tužitelj svoju tužbu radi utvrđenja prava vlasništva podnio 12. rujna 2022., pri čemu se ukazuje i kako predlagatelj osiguranja nije platio kupoprodajnu cijenu u cijelosti. Pri tome posebno ukazuje kako je prvostupanjsko rješenje o prodaji ukinuto zbog toga što je stečajni upravitelj povukao svoj prijedlog za prodaju, a ne zbog opravdanosti i postojanja izlučnog zahtjeva predlagatelja osiguranja. Smatra kako predlagatelj nije dokazao niti svoje pravno sljedništvo iza ranijeg kupca, niti postojanje opasnosti, te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Rješenje je ispitano temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2., te čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/90 i 80/22; dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

6. U odnosu na dio žalbe u kojemu se žalitelj poziva na druge odluke, ovaj sud ukazuje kako ranije donesene odluke, osim snagom pravne argumentacije, ne sprječavaju sud da u drugom predmetu zauzme drugačije pravno shvaćanje. Naime, prilikom odlučivanja o pojedinim pravnim pitanjima svaki je sud prvenstveno vezan Ustavom, zakonom, međunarodnim ugovorima i drugim važećim izvorima prava (čl. 115. st. 3. Ustava Republike Hrvatske). Naravno, kako bi se izbjegla arbitrarnost u odlučivanju, sud je dužan argumentirano obrazložiti razloge svake pojedine odluke, posebno u situaciji kada se njegova odluka razlikuje od ranijih odluka tog ili kojeg višeg suda.

7. U ovom konkretnom slučaju, odluka Trgovačkog suda u Osijeku, na koju se u svojoj žalbi poziva predlagatelj, zasnovana je na bitno drugačijem činjeničnom stanju, i ne može se primijeniti niti snagom pravne argumentacije.

8. U ranijoj odluci ovog suda poslovni broj Pž-4269/2022 od 18. listopada 2022. ukazano je kako je pravo vlasništva zajamčeno odredbama Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj: 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 1/06 i 13/17) te čl. 48. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01 i 76/10, 85/10 i 5/14), te regulirano odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje: ZV). Zbog toga je navedeno i da prilikom odlučivanja o takvom zahtjevu sud mora voditi računa kako o pravima tužitelja, tako i o pravima tuženika, sve u odnosu na isprave koje se nalaze u spisu i pozitivne zakonske propise.

9. Kako je to naveo i prvostupanjski sud, privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Da bi sud usvojio prijedlog za određivanje privremene mjere uvjeti iz č l. 346. OZ-a uvjeti iz navedenog članka moraju biti ispunjeni kumulativno, što znači da mora biti učinjeno vjerojatnim i postojanje tražbine i postojanje opasnosti, naravno uz iznimku iz čl. 344. st. 2. i 3. OZ-a (neznatna šteta, odnosno ostvarenje tražbine u inozemstvu). Iznimka iz čl. 344. st. 2. OZ-a, koja se primjenjuje i u predmetima mjera osiguranja nenovčane tražbine temeljem čl. 346. st. 2. OZ-a, predviđa određivanje privremene mjere i u slučaju da nije dokazana opasnost, u slučajevima kada bi određivanjem mjere protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

11. U ovom je slučaju prvostupanjski sud utvrdio vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja osiguranja, s kojim se zaključkom slaže i ovaj sud. No, postojanje opasnosti nije utvrdio iz razloga što je povjerovao tvrdnjama protivnika osiguranja kako isti nema namjeru prodavati nekretninu dok se ne okonča parnični postupak koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod poslovnim brojem

12. No, upravo vezano za tvrdnju stečajne upraviteljice kako ne namjerava prodavati nekretninu do okončanja parničnog postupku, ovaj sud ukazuje na odredbu čl. 344. st. 2. u vezi čl. 346. st. 2. OZ-a, prema kojoj predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako bi predloženom mjerom protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu. Dakle, ako stečajna upraviteljica protivnika osiguranja doista nama namjeru predložiti prodaju nekretnine prije pravomoćnog okončanja parničnog postupka (a ovaj sud nema razloga sumnjati u takav zaključak), tada stečajni dužnik određivanjem predložene mjere ne bi trpio ne samo neznatnu nego upravo nikakvu štetu.

13. Naime, kako je navedena nekretnina jedino upisano vlasništvo stečajnog dužnika, on u ovom konkretnom predmetu može istu ili prodati u postupku prodaje prema odredbama Stečajnog zakona, ili predati tužitelju u slučaju da se pravomoćnom odlukom utvrdi postojanje njegovog prava vlasništva.

14. Slijedom navedenog, primjenom iz čl. 344. st. 2. u vezi čl. 346. st. 2. OZ-a, ostvareni su uvjeti potrebni za određivanje privremene mjere zabrane raspolaganja u smislu odredbe čl. 346. st. 1. u vezi čl. 347. st. 1. t. 4. OZ-a, uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama.

15. Stoga je pobijana odluka preinačena u dijelu kojim je odbijen zahtjev za određivanje privremene mjere zabrane prodaje, kao i svakog drugog otuđenja, raspolaganja i opterećenja nekretnina koje su predmet spora radi utvrđenja prva vlasništva između predlagatelja i protivnika osiguranja.

16. U odnosu na troškove postupka osiguranja ovaj sud ukazuje kako je prijedlog za osiguranje predlagatelj podnio zajedno s tužbom, čime je samostalno odlučio o pitanju načina na koji zahtijeva pravnu zaštitu. Činjenica da je rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj P-506/2022-2 od 8. rujna 2022. razdvojeno raspravljanje po prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom ne može niti smije utjecati na posljedice činjenice da je tužitelj tražio određivanje mjere osiguranja u parničnom postupku, posebno u odnosu na troškove postupka

17. Naime, u slučaju kada je zahtjev za određivanje privremene mjere postavljen zajedno s tužbom u parničnom postupku, tužitelju kao predlagatelju osiguranja, pripada nagrada prema tbr. 8. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 104/14, 118/14 i 107/15; dalje: Tarifa), što znači 50% nagrade iz Tbr. 8. t. 1. Tarife, ali ne više od 100 bodova.

18. Za razliku od ovog slučaja, nagrada za sastavljanje samostalnog prijedloga za osiguranja određivanjem privremene mjere postavljen u posebnom postupku osiguranja (Tbr. 11. st. 1. Tarife) određuje se u punom iznosu prema Tbr. 7. Tarife.

19. Iz ovoga je jasno vidljiva razlika između zakonske mogućnosti određivanje nagrade u slučajevima kada je prijedlog za osiguranje postavljen u okviru parničnog postupka (Tbr. 8. t. 2. Tarife), odnosno kada je postavljen kao samostalni zahtjev (Tbr. 11. st. 1. Tarife). Stoga je i pitanje naknade troškova koji su nastali vezano za zahtjev za određivanje privremene mjere neodvojivo povezano s uspjehom u parnici, u kojoj se odlučuje o glavnom zahtjevu.

20. Kako je u ovom predmetu predlagatelj osiguranja zatražio osiguranje svoje tražbine u okviru parničnog postupka, u slučaju uspjeha u parnici pripadala bi mu nagrada prema Tbr. 8. t. 2. Tarife, a ne nagrada iz Tbr. 11. st. 1. Tarife. Iz navedenog razloga, činjenica da je prvostupanjski sud taj postupak razdvojio u poseban postupak osiguranja ne utječe na to postojanje i obujam prava predlagatelja osiguranja.

21. Slijedom navedenog, odluku o troškovima postupka osiguranja donijeti će sud u parničnom postupku, u okviru kojega je tužitelj, kao predlagatelj osiguranja, zatražio osiguranje svoje tražbine.

22. Slijedom navedenog, žalba predlagatelja osiguranja je uvažena, a prvostupanjsko rješenje preinačeno (čl. 380. t. 3. ZPP-a, u vezi čl. 21. OZ-a).

Zagreb, 25. siječnja 2023.

Sudac Mladen

Šimundić

Broj zapisa: eb318-67ef8

Kontrolni broj: 072fb-9bb69-6448e

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=MLADEN ŠIMUNDIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.