REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 202/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. M. iz B., A. OIB …, zastupanog po punomoćniku J. B., odvjetniku u Z., protiv tuženika N. T. d.d. Z., OIB …, zastupanog po punomoćnici V. K., odvjetnici u Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 918/2021-4 od 25. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-48/2021-9 od 5. srpnja 2021., u sjednici održanoj 25. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbija se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se u odnosu na zahtjev za dopuštenje revizije zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojih bi bila povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske odluke naznačene u uvodu ovog rješenja.
2. Postupajući sukladno odredbi čl. 358.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo je da pravna pitanja koja je tužitelj postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a niti je učinjeno vjerojatnim da bi se radilo o osobito teškoj povredi odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojih bi bila povrijeđena tužiteljeva temeljna ljudska prava zajamčena čl. 35. Ustava RH i čl. 8 st. 1. Europske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda na koje se poziva tužitelj.
3. Prvo postavljeno pitanje ne predstavlja važno pitanje za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer iz pobijane drugostupanjske odluke proizlazi da je proveden test nužnosti i razmjernosti miješanja prema načelnim stajalištima koja je utvrdio Europski sud za ljudska prava u svojim presudama koje se odnose na pravo na slobodu izražavanja, a prihvatio Ustavni sud RH. Drugo postavljeno pitanje ne korespondira sa zaključkom drugostupanjskog suda tako da navedeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Odluke na koje se poziva tužitelj (Rev-153/1999-2, Rev-x 890/12, Rev-55/07, Revd-1465/2020, U-III- 2866/2011, U-III-964/2017) ne predstavljaju različitu sudsku praksu u odnosu na pobijanu odluku pa tako nije osnovano pozivanje tuženika na te odluke kao razlog važnosti uz tvrdnju da pobijana odluka odstupa od važećih pravnih shvaćanja i stajališta Vrhovnog suda i Ustavnog suda RH te da bi mu bila povrijeđena temeljna ljudska prava poput prava zaštite osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti odnosno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života zaštićena čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8 st. 1 Europske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.
4. Slijedom navedenog, prijedlog je u odnosu na postavljena pitanja valjao odbiti na temelju odredbe čl.389.b st. 1. ZPP, a u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP, pa je tako riješeno kao u izreci.
Zagreb, 25. siječnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek, v.r.
