REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 67 Pž-1030/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Davora Pustijanca, suca izvjestitelja i Nevenke Marković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKA HRVATSKA za Ministarstvo poljoprivrede, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Građansko – upravni odjel, protiv tuženika RIBNJACI AURORA d.o.o., OIB 11085889742, Okučani, Vrbovljani 201, kojeg zastupa punomoćnik Sanjin Jurmić, odvjetnik iz Rijeke, radi isplate 80.869,80 kn, odlučujući o tužiteljičinoj žalbi protiv presude i tuženikovoj žalbi protiv presude i rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužiteljičina žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020. u točkama III., IV. i X. njene izreke.
II. Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020. u točkama I., II., VI., VII., VIII. i IX. njene izreke.
III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška sastava odgovora na žalbu od 1.562,50 kn.
r i j e š i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020.
Obrazloženje
1. Presudom Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020., koja je ispravljena rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-18 od 21. siječnja 2021. naloženo je tuženiku tužiteljici predati u posjed nekretnine:
- upisane u z.k. ul.br 579 u k.o. Vrbovljani, i to
- dio k.č.br.k.č.br 1011/2 u površini od 3136 m2, (kojem dijelu čestice nove izmjere odgovara čestica stare katastarske izmjere k.č.br. 749 sa 3136 m2),
- upisane u z.k.ul.br. 614 u k.o. Vrbovljani i to
- k.č.br. 623 Ribnjak Brezovice sa 21 j 894 čhv,
- k.č.br. 709 Ribnjak Bjelavine sa 2 j 858 čhv,
- k.č.br. 710 Ribnjak Bjelavine sa 12 j 1379 čhv,
- k.č.br. 711 Ribnjak Bjelavine sa 6 j 944 čhv,
- k.č.br. 725 Ribnjak Bjelavine sa 2 j 668 čhv,
- k.č.br. 966/4 Ribnjak Mramorsko Polje sa 66 j 54 čhv,
- k.č.br. 966/5 Ribnjak Mramorsko polje sa 113 j 751 čhv,
- k.č.br. 967/6 Ribnjak Mramorsko polje sa 4 j 1228 čhv,
- upisane u z.k.ul.br. 613 u k.o. Vrbovljani, i to
- k.č.br. 614/1 Nasip Brezovice sa 383 čhv,
- k.č.br. 617/1 Nasip Brezovice sa 151 čhv,
- k.č.br. 724/1 sa 16 j 882 čhv (kojoj dijelom odgovara čestica stare katastarske izmjere k.č.br. 724 sa 9 52 67 m2),
- k.č.br. 966/3 Nasip Mramorsko polje sa 7 j 657 čhv,
- upisane u z.k.ul.br. 574 u k.o. Čovac, i to
- k.č.br. 1130 Ribnjak Mramorsko polje sa 37 j 1057 čhv,2
- k.č.br. 1131 Ribnjak Mramorsko poslije sa 45 j 854 čhv,
- k.č.br. 1132 Ribnjak Mramorsko polje sa 4 j 1540 čhv,
- k.č.br. 1133 Ribnjak Mramorsko polje sa 65 j 1042 čhv,
- k.č.br. 1134 Ribnjak Mramorsko polje sa 48 j 963 čhv,
- k.č.br. 1135 Ribnjak Mramorsko polje sa 1 j 1433 čhv,
- k.č.br. 1136 Ribnjak Mramorsko polje sa 70 j 579 čhv,
- k.č.br. 1137 Ribnjak Mramorsko polje sa 114 j 125 čhv,
- k.č.br. 1137 Ribnjak Mramorsko polje sa 114 j 125 čhv,
- k.č.br. 1138 Ribnjak Mramorsko polje sa 147 j 312 čhv,
- k.č.br. 1139 Ribnjak Mramorsko polje sa 191 j 169 čhv,
- k.č.br. 1140 Ribnjak Mramorsko polje sa 60 j 69 čhv,
- k.č.br. 1141 Ribnjak Mramorsko polje sa 11 j 530 čhv,
- upisane u z.k.ul.br. 573 u k.o. Čovac, i to
- k.č.br. 1142 Nasip Mramorsko polje sa 45 j 538 čhv,
- k.č.br. 1143 Nasip Mramorsko polje sa 4 j 1557 čhv,
- k.č.br. 1144 Nasip Mramorsko polje sa 1 j 341 čhv,
- k.č.br. 1145 Nasip Mramorsko polje sa 1012 čhv,
- k.č.br. 1146 Nasip Mramorsko polje sa 5 j 562 čhv,
- k.č.br. 1147 Nasip Mramorsko polje sa 3 j 1316 čhv,
- k.č.br. 1148 Nasip Mramorsko polje sa 360 čhv,
- k.č.br. 1149 Nasip Mramorsko polje sa 6 j 72 čhv,
- k.č.br. 1150 Nasip Mramorsko polje sa 353 čhv,
- k.č.br. 1151 Nasip Mramorsko polje sa 2 j 637 čhv,
- k.č.br. 1152 Nasip Mramorsko polje sa 536 čhv,
- k.č.br. 1153 Nasip Mramorsko polje sa 2 j 469 čhv,
- k.č.br. 1154 Nasip Mramorsko polje sa 704 čhv,
- upisane u z.k.ul.br. 789 u k.o. Gređani, i to
- k.č.br. 1211 Ribnjak Ješića greda sa 6 j 465 čhv,
- k.č.br. 1213/1 Ribnjak Jelaske livade sa 18 j 308 čhv,
- upisane u z.k.ul.br.788 u k.o. Gređani, i to
- k.č.br. 1210/4 Ribnjak Ješića greda sa 6 j 923 čhv,
- k.č.br. 1213/2 Ribnjak Jelaske livade sa 3 j 1303 čhv (točka I. izreke), utvrđena je osnovanom tražbina tužitelja prema tuženiku od 20.217,45 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2016. do isplate (točka II. izreke), prihvaćen je prigovor radi prebijanja tuženika, te je utvrđena osnovanom tražbina tuženika prema tužitelju od 12.688,00 kn (točka III. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev i utvrđeno je nepostojanje tužiteljeve tražbine prema tuženiku od 60.652,35 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2016. do isplate (točka IV. izreke), kompenzirane su utvrđene tražbine tužitelja i tuženika (točka V. izreke), naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju 7.529,45 kn sa zateznim kamatama od 10. lipnja 2016. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka VI. izreke), utvrđena je neosnovanom tražbina tuženika od 220.000,00 kn (točka VII. izreke), naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju parnični trošak od 4.215,00 kn sa zateznom kamatom od 30. prosinca 2020. do isplate (točka VIII. izreke), odbijen je tuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka od 8.750,00 kn (točka IX. izreke) i odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova postupka od 1.535,00 kn (točka X. izreke).
2. Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-238/2020-14 od 30. prosinca 2020. odbačen je tuženikov prigovor radi prebijanja za iznos od 4.060.000,00 kn.
3. U obrazloženju ove presude prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica postala vlasnica predmetnih nekretnina po sili zakona, stupanjem na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 34/91) koji je stupio na snagu 24. srpnja 1991. i činjenica da je tuženik sklopio kupoprodajni ugovor za te nekretnine u stečajnom postupku nad trećom pravnom osobom zbog postupka njihove prodaje neposrednom pogodbom ne utječe na promjenu vlasničkog režima jer se po članku 58. tog zakona ne može steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu.
3.1. Također je utvrđeno:
- da je tužiteljica s tuženikom imala sklopljen ugovor o privremenom korištenju ribnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske od 17. prosinca 2013, na rok od pet godina;
- da je Agencija za poljoprivredno zemljište kao ovlaštena osoba za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske 22. kolovoza 2014. objavila javni poziv za dodjelu zakupa za ribnjak;
- da je nakon provedenog postupka donesena Odluka o dodjeli u zakup za predmetni ribnjak od 23. rujna 2014. u korist PP Orahovica d.d. Orahovica i da je između tužiteljice i PP Orahovica d. d. Orahovica zaključen Ugovor o zakupu od 5. siječnja 2016., koji je izmijenjen ugovorom od 18. ožujka 2016. i Aneksom ugovora od 4. travnja 2016.;
- da je Agencija za poljoprivredno zemljište tuženiku 11. svibnja 2016. dostavila obavijest o raskidu ugovora i pozvala ga na predaju posjeda na dan 25. svibnja 2017.;
- da tuženik tužiteljici nije predao posjed predmetnog ribnjaka.
3.2. Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio kako zakupnina prema ugovoru o zakupu koji je tužiteljica zaključila s PP Orahovica d.d. Orahovica iznosi 134.169,20 kn za jednu kalendarsku godinu i da je tužiteljici nastala šteta zbog nemogućnosti ostvarivanja zakupnine (izgubljena zarada) jer primopredaja nije bila obavljena na vrijeme 25. svibnja 2017. Iznos izgubljene zarade od 20.217,45 kn prvostupanjski sud je utvrdio uz obrazloženje da predstavlja 25% zakupnine od 80.869,80 kn, budući da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu određeno da je 25% zakupnine prihod državnog proračuna.
3.3. Tuženikov prigovor istaknut radi prebijanja prvostupanjski sud je odbacio uz obrazloženje da tuženik za istu tražbinu već vodi parnični postupak između istih stranka u predmetu Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-255/2017 u kojem je donesena nepravomoćna presuda.
3.4. Prvostupanjski sud je prihvatio tuženikov zahtjev za naknadu nužnih i korisnih troškova u iznosu od 12.688,00 kn i taj iznos kompenzirao s potraživanjem tužiteljice koje je utvrđeno osnovanim u iznosu od 20.217,45 kn, a prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za predaju u posjed predmetnih nekretnina.
4. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica, a iz njenog sadržaja vidljivo je da presudu pobija u dijelu u kojem nije uspjela u sporu (točke III., IV. i X.) zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud prvostupanjsku presudu preinači u pobijanom dijelu, a potražuje i naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 kn.
5. Tužiteljica u žalbi u bitnome navodi kako je tužiteljica vlasnica predmetnog poljoprivrednog zemljišta i prihod od zakupnine je njezin izvorni prihod koji se potom dijeli između tužiteljice, Brodsko-posavske županije i pojedinih općina te tužiteljica ima pravo na naknadu štete u ukupnom iznosu od 80.869,80 kn.
6. Žalbu je protiv navedene presude podnio i tuženik, a iz žalbe je vidljivo da ju pobija u dijelu u kojem nije uspio u sporu (točki I., II., VI., VII., VIII. i IX. njene izreke). Tuženik je podnio i žalbu protiv navedenog rješenja zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga. Predlaže da ovaj sud preinači presudu u pobijanom dijelu na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno da ju ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troška sastava žalbe od 1.562,50 kn.
7. Tuženik u žalbi u bitnome navodi da je nezakonito pobijano rješenje kojim je odbačen tuženikov prigovor radi prebijanja jer u odnosu na prigovor radi prebijanja litispendencija nema isti učinak kao u odnosu na glavnu tražbinu i ako je u jednom postupku istaknut prigovor radi prebijanja, ne može se u drugom kasnije pokrenutom postupku potraživati ta ista tražbina, ali ako je u jednom postupku ta tražbina glavni predmet postupka, to nije zapreka da se istakne prigovor radi prebijanja te tražbine u nekom kasnije pokrenutom postupku. Tuženik se poziva i na sudsku praksu u predmetu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revt-91/2013.
7.1. Tuženik također ističe kako je u trenutku stupanja u posjed imao pravni temelj za stupanje u posjed i to ugovor o kupoprodaji nekretnina te tuženik nije odgovoran za bilo kakvu štetu jer nije postojala njegova protupravna radnja.
8. Odgovor na žalbu tužiteljice podnio je tuženik predlažući da ovaj sud odbije žalbu tužiteljice kao neosnovanu. Potražuje naknadu troška sastava odgovora na žalbu od 1.562,50 kn.
9. U odgovoru na žalbu tuženik ističe kako su neosnovani žalbeni navodi tužiteljice da je aktivno legitimirana za naknadu štete u potpunom iznosu, jer je to suprotno ugovoru o zakupu, a i na to je odgovoreno u pobijanoj presudi.
10. Žalbe nisu osnovane.
11. Ispitavši pobijanu presudu i rješenje na temelju članka 365. stavaka 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22) u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da su pobijane odluke pravilne i na zakonu osnovane.
12. Tijekom prvostupanjskog postupka tuženik je istaknuo svoju (protu)tražbinu koju ima prema tužitelju radi prebijanja. Radi se o tražbini za koju je tuženik nesporno podnio tužbu protiv tužiteljice u predmetu Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj P-255/2017 i u kojem predmetu je u vrijeme zaključenja glavne rasprave bila donesena presuda (kojom je odbijen tužbeni zahtjev ovdje tuženika RIBNJACI AURORA d.o.o. Okučani) koja još nije postala pravomoćna.
13. Prema odredbi članka 338. stavka 3. Zakona o parničnom postupku izreka presude sadrži odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja. Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženik istaknuo prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potraživanja postaje pravomoćna (članak 333. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
14. Suprotno žalbenim navodima, kad prigovorom istakne zahtjev radi prebijanja u parnici, tuženik ostvaruje ista ovlaštenja koja ostvaruje isticanjem tužbenog zahtjeva. Zato se i na prigovor radi prebijanja primjenjuju pravila o litispendenciji uređena odredbom članka 194. Zakona o parničnom postupku. Dok o nekoj tražbini teče parnica, ta se ista tražbina ne može isticati u drugoj parnici u obliku prigovora radi prebijanja (kao i dok je prigovor radi prebijanja pendentan, o toj se istoj tražbini ne može pokrenuti druga parnica među istim strankama). Dakle, kad tuženik prigovorom radi prebijanja istakne u prijeboj potraživanje o kojem već teče parnica po tužbi, protutužbi ili prigovoru radi prijeboja u drugoj parnici – sud će rješenjem takav prigovor odbaciti kao nedopušten, kao što je pravilno i zakonito učinio prvostupanjski sud.
15. Neosnovano se tuženik u žalbi poziva na pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu poslovni broj Revt-91/2013, jer je u tom predmetu poslovni broj Revt-91/2013 tuženik stavio u prijeboj tražbinu utvrđenu pravomoćnom sudskom odlukom (za što nema procesnih zapreka), a ne tražbinu o kojoj se vodi parnica.
16. Stoga je primjenom odredbe članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku tuženikovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje kao u izreci ovog rješenja.
17. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za predaju u posjed nekretnina u njenom vlasništvu koje se nalaze u tuženikovom posjedu i zahtjev za naknadu štete zbog neovlaštenog posjedovanja nekretnine kao i tuženikov zahtjev po osnovi naknade troškova parcelacije predmetnih nekretnina od 220.000,00 kn i daljnjih troškova tuženika od 12.680,00 kn koje je tuženik platio za nasipavanje terena oko ribnjaka tucanikom.
18. Tužiteljica svoj zahtjev za isplatu 80.869,80 kn postavlja po osnovi naknade štete koja se sastoji od izmakle koristi, jer je tuženik propustio predati posjed predmetnih ribnjaka i time onemogućio prihod tužiteljici za zakupninu koju bi ostvarila na temelju ugovora o zakupu s društvom PP Orahovica d.d. Orahovica.
19. Oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi (članak 1089. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima - „Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08 78/15 i 29/18), a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem (članak 1089. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima).
20. Odredbom članka 44. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj: 39/13, 48/15 i 20/18) koji se primjenjuje u ovom predmetu propisano je da su sredstva ostvarena od zakupa, zakupa za ribnjake, prodaje izravnom pogodbom i davanja na korištenje bez javnog poziva prihod državnog proračuna 25%, 10% proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave i 65% proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
21. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako je dobitak koji je tužiteljica mogla očekivati od zakupa ribnjaka u smislu odredbe članka 1089. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima upravo dio koji predstavlja prihod državnog proračuna, odnosno 25% zakupnine koja je bila dogovorena s društvom PP Orahovica d.d. Orahovica.
22. Neosnovano tužiteljica smatra da ima pravo na naknadu štete u punom iznosu zakupnine budući da je prihod od zakupnine njen „izvorni prihod“ kao vlasnice ribnjaka. Naime, za ocjenu visine izmakle koristi bitan je očekivani dobitak, što znači upravo dio zakupnine koji bi preostao tužiteljici nakon raspodjele ostalim ovlaštenicima tog prihoda.
23. Isto tako, tuženik neosnovano u žalbi navodi kako ne postoji njegova protupravna radnja jer je u posjed predmetnih nekretnina ušao na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnina.
24. Tuženikova radnja kojom je tužiteljica pretrpjela štetu sastoji se u propuštanju predaje predmetnih ribnjaka tužiteljici (punopravnoj vlasnici) na njen poziv 25. svibnja 2017. Člankom 12. stavkom 3. Ugovora o privremenom korištenju ribnjaka u vlasništvu Republike Hrvatske od 17. prosinca 2013. (str. 41. spisa) stranke su predvidjele da je u slučaju raskida tuženik dužan ribnjak predati tužiteljici u posjed, što je tuženik propustio učiniti.
25. Slijedom navedenog, na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice, vlasnice predmetnog ribnjaka, za predaju u posjed, kao i dio tužbenog zahtjeva za naknadu izmakle koristi. Isto tako pravilom primjenom odredbe članka 338. stavka 3. Zakona o parničnom postupku prvostupanjski sud je donio odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja i kompenzirao tužiteljičinu i tuženikovu tražbinu u visini od 12.688,00 kn.
26. Također, pravilna je i odluka prvostupanjskog suda o parničnom trošku, a navodima žalbe nisu izneseni posebni razlozi zbog kojih je osporena odluku o parničnom trošku sadržanu u pobijanoj presudi.
27. Stoga navodima žalbe tužiteljica ni tuženik nisu doveli u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane odluke, pa je valjalo na temelju odredbe članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku, presudom odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu.
28. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava odgovora na žalbu, jer ta postupovna radnja nije bila potrebna za donošenje odluke (članak 155. Zakona o parničnom postupku). Stoga je i njegov zahtjev za naknadu troška nastalog u žalbenom postupku odbijen kao pod točkom III. izreke ove presude.
Zagreb, 25. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Srđan Šimac
Broj zapisa: eb318-9c601
Kontrolni broj: 02b42-17fab-09892
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Srđan Šimac, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
