REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Jž-2614/2019
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja:
Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog I. S., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Z. Ž., odvjetniku iz K., protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici od dana 15. listopada 2019., broj: 33. Pp J- 370/2019, na sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Prihvaćanjem žalbe okrivljenog I. S., a i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okrivljeni I. S. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi:
dana 7. svibnja 2019. oko 18,00 sati s dvorišta obiteljske kuće u S. M. xx na javnom mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba narušavao javni red i mir na način da je glasno vičući vrijeđao V. S. koja se nalazila u dvorištu obiteljske kuće u S. M. xx riječima „kurvo“, F. S. koja se također nalazila u navedenom dvorištu vikao „čim ti sin otiđe od kuće već otiđeš u selo“ i D. S. vičući psovao riječima „jebo ti Bog, Isus mater, kakav si ti mehaničar, ti ne znaš ništa“, te Š. S. koja se također nalazila u navedenom dvorištu psovao i vrijeđao,
pa da bi time počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira činjenično opisanog u izreci iste, za koje djelo mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna u protuvrijednosti domaće valute od 135,22 €, te je izrečenu kaznu okrivljeniku uračunato vrijeme za koje je bio lišen slobode kao dva dana zatvora, odnosno 600,00 kuna novčane kazne.
2. Istom presudom okrivljenik je, na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.
3. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno putem branitelja podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga. Okrivljenik u žalbi ističe u bitnom, da nije kriv i da se odluka temelji na dokazima koji su nekritički cijenjeni. Žalitelj ponavlja svoju obranu koju je iznio u postupku, te detaljno analizira predmetni događaj i ponašanje svih sudionika te iskaze svjedoka, ukazujući da između optužbe i presude mora postojati identitet, da se razgovor nije odvijao na javnom mjestu, kao i da je on već bio napadnut od strane susjeda, zbog čega predlaže da se žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
Ispitujući prvostupanjsku presudu ovaj Sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena povreda iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona jer je optužni prijedlog prekoračen, a djelo na način kako je bilo činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
6. Naime, okrivljeniku se optužnim aktom PU krapinsko-zagorske stavlja na teret da je dana 7. svibnja 2019. oko 18,00 sati s dvorišta obiteljske kuće u S. M. xx pod vidnim utjecajem alkohola glasno vičući vrijeđao V. S. koja se nalazila u dvorištu obiteljske kuće u S. M. xx riječima „kurvo“, F. S. koja se također nalazila u navedenom dvorištu psovao „jebo ti Bog mater čim ti sin otiđe od kuće već otiđeš u selo“ i D. S. psovao riječima „jebo ti Bog, Isus mater, kakav si ti mehaničar, ti ne znaš ništa“, te Š. S. koja se također nalazila u navedenom dvorištu psovao „jebo ti Bogmater vidjet ćeš ti svoje kad budeš prolazila kraj moje kuće“.
7. Dakle, iz činjeničnog opisa optužbe Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave krapinsko-zagorske jasno proizlazi da okrivljeniku nije bilo stavljeno na teret da je narušavao javni red i mir „na javnom mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba“.
Kako to proizlazi iz stanja spisa, ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije mijenjao, ni proširivao činjenični opis optužbe.
8. Prvostupanjski sud pobijanom presudom mijenja činjenični opis optužbe dodajući da je okrivljenik narušavao javni red i mir „na javnom mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba“, što okrivljeniku optužbom nije bilo stavljeno na teret. Postupajući na takav način, prvostupanjski sud je sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao bitnu okolnost za biće prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, čime nije ostao u zadanom okviru optužbe. Izmjene koje je u činjeničnom opisu izvršio prvostupanjski sud, po stanovištu ovog suda, predstavljaju prekoračenje optužbe, budući da takva kvalifikacija djela nije slijedila iz opisa djela sadržanog u podnesenom optužnom prijedlogu.
9. Ovlašteni tužitelj je taj koji inicira pokretanje prekršajnog postupka i činjeničnim opisom optužbe određuje opseg te predmet i granice odlučivanja u svakom konkretnom predmetu, jer se na taj način jamči akuzatornost postupka, neometana obrana i objektivnost suda. Prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret, a upravo se o tome ovdje radi da je prvostupanjski sud proglasio okrivljenika krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Navedena izmjena predstavlja preinačenje na teže za okrivljenika, a što sud nije bio ovlašten učiniti sam bez intervencije tužitelja.
10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6. Prekršajnog zakona.
Nadalje, što se tiče samog činjeničnog opisa djela u optužnom prijedlogu, prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu (u ovom slučaju dvorištu), u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
Navedeni zaključak Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. donesen je s ciljem ujednačavanja sudske prakse, a zbog uočenog nejednakog postupanja sudova u vezi pravnog pitanja dostatnosti činjeničnih opisa za prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu.
11. Kako je to vidljivo iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okrivljeniku je stavljeno na teret da je djelo iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, na način da je počinjeno na fiktivnom javnom mjestu (dvorištu obiteljske kuće), ali nije bilo opisano da je njegova radnja (vika) bila čujna na neograničenom javnom mjestu.
Iako je životno gledano logično da se galama iz jednog dvorišta (okrivljenikovog) upućena oštećenicima u susjednom dvorištu mogla čuti na javnom mjestu (npr. cesti u naselju), ipak je navedena okolnost morala biti navedena u činjeničnom opisu djela. Iz navedenih razloga, djelo za koje se vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužbi po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe. O troškovima prekršajnog postupka odlučeno je sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.
12. Imajući sve navedeno u vidu, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 25. siječnja 2023.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
