REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni Sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-4965/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni Sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Sudaca: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz Sudjelovanje Marcele Soljačić Prester u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika D. M., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 4. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010 , 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019 i 42/2020), rješavajući o žalbi ovlaštenog tužitelja, Policijske uprave istarske, Postaja prometne policije Pula - Pola, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Puli - Pola, broj: 4. Pp-874/2022-5, od 26. travnja 2022. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 25. siječnja 2023. godine,

p r e s u d i o  j e

I) U povodu žalbe ovlaštenog tužitelja Policijske uprave istarske, Postaja prometne policije Pula - Pola, po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana presuda u točki 2. u pravnoj oznaci i odluci o novčanoj kazni, na način da se okrivljeniku D. M. za prekršaj iz članka 199. stavak 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010 , 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 89/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 114/2022), činjenično i pravno opisan u točki 2., izriče novčana kazna u iznosu od 390,00 (trisodevedeset) eura[1] / 2.938,26 kuna (dvijetisućedevetstotridesetosam kuna i dvadesetšest lipa), koju je okrivljenik dužan platiti u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude, pa ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

II) Odbija se žalba ovlaštenog tužitelja Policijske uprave istarske, Postaja prometne policije Pula - Pola kao neosnovana i u pobijanom, a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda se potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljenik D. M. proglašen je krivim zbog prekršaja članka 289. stavak 4. i prekršaja iz članka 199. stavak 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena za prekršaj iz članka 289. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kazna zatvora u trajanju od 40 dana, u koju se ima uračunati vrijeme uhićenja i zadržavanja u trajanju od 9 dana, tako da ima izdržati još 31 dan zatvora, koja kazna zatvora se neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 10 mjeseci ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora, a za prekršaj iz članka 199. stavak 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama izrečena mu je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kuna, koju ima platiti u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti presude, pa ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Okrivljenik je prvostupanjskom presudom obvezan na plaćanja troškova postupka u iznosu od 1.896,25 kuna.

Istom presudom određeno je da se okrivljeniku ima vratiti privremeno oduzeto osobno vozilo, prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta od 20. travnja 2022., registarske oznake xxxx, broja šasije xxxxx, marke Fiat Brava.

2. Protiv navedene presude pravodobno je podnio žalbu ovlašteni tužitelj Policijska uprava istarska, Postaja prometne policije Pula - Pola, zbog odluke o vraćanju privremeno oduzetog motornog vozila kojim je počinjen prekršaj. Žalitelj ističe da je okrivljeniku, kojem je oduzeta vozačka dozvola jer se nije podvrgao izvanrednom nadzornom zdravstvenom pregled, te je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je bila na snazi i izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, kao višestrukom povratniku u činjenju prometnih prekršaja, trebalo trajno oduzeti privremeno oduzeto vozilo, zbog višestruke kažnjavanosti za istovrsne prekršaje i kako bi se okrivljenika spriječilo u daljnjem činjenju prekršaja.

3. Žalitelj predlaže prihvatiti žalbu.

4. Vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 – dalje PZ), ispitivalo je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ista pobija žalbom ovlaštenog tužitelja, a po službenoj dužnosti ispitalo je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. PZ-a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.

5. Pri tome je u povodu žalbe ovlaštenog tužitelja, a po službenoj dužnosti nađeno da je u međuvremenu od donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 114/2022), koji sada propisuje za prekršaj iz članka 199. stavak 6. nižu minimalnu novčanu kaznu u iznosu od 390,00 eura / 2.938,26 kuna (ranije propisana novčana kazna je bila 3.000,00 kuna / 398,17 eura), pa je primjenom članka 3. stavak 2. PZ-a (načelo primjene blažeg propisa), trebalo okrivljeniku za taj prekršaj izreći novčanu kaznu po tom povoljnijim propisu.

6. Žalba ovlaštenog tužitelja nije osnovana.

7. U konkretnom slučaju, za sada se nisu stekli uvjeti za trajno oduzimanje vozila kojim je okrivljenik upravljao kritične zgode kao predmeta prekršaja, jer je tek ovom pobijanom presudom okrivljeniku izrečena uvjetna kazna zatvora. Dosadašnju kažnjavanost okrivljenika, na koju upire žalitelj, prvostupanjski Sud je cijenio kod izricanja strože vrste kazne - kazne zatvora, u trajanju od 40 dana s rokom kušnje od 10 mjeseci, za prekršaj iz članka 289. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a budući da iz stanja spisa prvostupanjskog predmeta ne proizlazi da bi okrivljenik do sada bio kažnjavan uvjetnom ili bezuvjetnom kaznom zatvora, odnosno da do sada još nisu iskorišteni svi oblici sankcioniranja obzirom na njihovu vrstu i težinu, to je i ovaj Sud mišljenja da kraj takvog stanju stvari nisu ostvareni uvjeti iz članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona, a imajući pri tome na umu i načelo razmjernosti koje se primjenjuje kod svakog ograničenja slobode ili prava, sukladno članka 16. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014), te mjerodavnih odredbi konvencijskog prava, koje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju u cilju postizanja tražene poštene ravnoteže između zahtjeva općeg interesa javnosti i zahtjeva zaštite temeljnih prava pojedinaca na mirno uživanje vlasništva. Stoga je ovaj Sud suglasan s obrazloženjem koje je u odnosu na taj dio dao prvostupanjski Sud.

. Zbog naprijed izloženih razloga, trebalo je žalbu ovlaštenog tužitelja odbiti kao neosnovanu i presuditi kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 25. siječnja 2023.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić Prester,v.r.

Nediljko Boban,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Puli – Pola, u 4 otpravka za: spis, okrivljenika i tužitelja.