Broj: Ppž-43/2020
Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Ž. L., zbog prekršaja iz čl. 6. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 30/90., 47/90.i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. Ž. L. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 11. studenog 2020., broj: 23. Pp J-643/2019-20, u sjednici vijeća održanoj 25. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se osnovanom žalba okr. Ž. L., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji od 11. studenog 2020., broj: 23. Pp J-643/2019-20 proglašen je krivim okr. Ž. L., da je na način činjenično opisan u t. a) u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu 500,00 kuna i na način opisan u t. b) u izreci prekršaj iz čl. 14. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu 400,00 kuna te mu je izrečena ukupna novčana kazna u iznosu 900,00 kuna, koju kaznu je dužan platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.
2. Protiv te presude okr. Ž. L. osobno je podnio žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom, da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te utvrdio da osnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
5. Žalbom okrivljenik ističe da su navodi pobijane presude neistiniti jer predmetnog dana se nije nalazio ispred zgrade niti je činio išta od navedenog, djeca su bila kod njega i tražio je tko će ih vratiti majci jer nema vozačku. Budući se radi o stambenoj zgradi, a oštećenica navodi da je netko događaj vidio, smatra da je u postupku trebalo ispitati svjedoke. Ističe da navod presude da se nije pojavio na raspravi jer lažira bolest ne odgovaraju istini, bilo mu je jako loše, što može dokazati kopijom knjižice za mjerenje šećera.
6. U pravu je okrivljenik da je činjenično stanje u postupku nepotpuno i pogrešno utvrđeno.
6.1. Naime, u obrazloženju pobijane presude sud konstatira da se okrivljenik pozivima za raspravu 22. rujna 2020. i 10. studenog 2020. nije odazvao, pa je sud 10. studenog 2020. održao glavnu raspravu bez njegove nazočnosti, sukladno čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, budući je okrivljenik mogao iznijeti svoju obranu, ali tu mogućnost nije iskoristio te se osnovano može zaključiti da okrivljenik ne želi iznijeti obranu u ovom predmetu.
6.2. Sud, nadalje, navodi da je prijedlog okrivljenika za odgodu glavne rasprave 10. studenog 2020. zbog lošeg zdravstvenog stanja, odbio, jer paušalne tvrdnje da je lošeg zdravstvenog stanja nije dokazao liječničkom potvrdom. Sud konstatira da je okrivljenik podnesak od 9. studenog 2020, neposredno predao sudu, pa je neuvjerljiva njegova tvrdnja da zbog zdravstvenog stanja idućeg dana ne može doći na glavnu raspravu, iako obrazloženja presude i stanja spisa predmeta, nije jasno od kuda sudu saznanje da je okrivljenik navedeni podnesak podnio osobno.
6.3. Nadalje, suprotno obrazloženju pobijane odluke da je „okrivljenik mogao iznijeti svoju obranu, ali tu mogućnost nije iskoristio te se osnovano može zaključiti da okrivljenik ne želi iznijeti obranu u ovom predmetu“, spisu predmeta prileži podnesak naslovljen kao „odgovor“, zaprimljen na sudu neposredno 22. rujna 2020., potpisan osobno od okr. Ž. L., iz kojeg proizlazi da je pisana obrana okrivljenika u kojoj, u bitnom, negira sve navode optužnog prijedloga i identično kao u žalbi, poriče da bi se tog dana u to vrijeme nalazio na spornoj adresi i da bi ikoga vrijeđao, niti ga je policija tu zatekla, pa mu nije jasno kako su ga povezali s događajem i zašto su ga uopće teretili.
7. Dakle, prema stanju spisa, razvidno je da je u ovom prekršajnom predmetu okrivljenik dostavio svoju pisanu obranu za glavnu raspravu 22. rujna 2022., kao i da je pokušao opravdati svoj izostanak za glavnu raspravu 10. studenog 2020., koju sud nije uvažio, nego je održao tu raspravu na temelju odredbe čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, na kojoj je pročitao pisanu obranu okrivljenika, ispitao svjedokinju M. R. i izveo materijalni dokaz čitanjem potvrdu PE za okrivljenika. Čl. 164. st. 1., druga rečenica, propisano je da, ako nazočnost okrivljenika nije nužna, sud će okrivljeniku u pozivu naznačiti da svoju obranu može iznijeti pisanim podneskom, kako je i naznačeno u pozivu upućenom okrivljeniku za glavnu raspravu 22. rujna 2020. u ovom predmetu. Pravo izbora načina obrane pripada okrivljeniku, a ne sudu.
8. Međutim, iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da prvostupanjski sud uopće ne navodi da je u dokaznom postupku pročitana pisana obrana okrivljenika, ne reproducira, niti ocjenjuje pisanu obranu okrivljenika, već potpuno neosnovano zaključuje da je „okrivljenik mogao iznijeti svoju obranu, ali tu mogućnost nije iskoristio te se osnovano može zaključiti da okrivljenik ne želi iznijeti obranu u ovom predmetu“. Ne ocijenivši obranu okrivljenika prvostupanjski je sud postupio protivno odredbi čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, kojom je propisano, da će u obrazloženju presude sud iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će, između ostalog, izložiti ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza.
9. Nadalje, prvostupanjski je sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje M. R., očito smatrajući njezin iskaz vjerodostojnim, iako nije dao ni ocjenu iskaza te svjedokinje. Pri tome je sud u potpunosti zanemario da je oštećenica u manjem opsegu teretila okrivljenika neposredno nakon događaja na zapisniku pred PP nego na ispitivanju pred prvostupanjskim sudom. Zapisnik svjedokinje M. R. pred policijom zakonit je dokaz i sud ga je trebao izvesti kao dokaz u postupku, te ispitivanjem svjedokinje otkloniti nedosljednost u iskazima svjedokinje pred policijom i sudom. Osim toga, u pravu je okrivljenik da je prvostupanjski sud trebao od oštećenice zatražiti imena i adrese nekih od „brojnih građana“ koji su, po iskazu oštećenice čuli glasnu viku okrivljenika i izašli na balkone stambene zgrade.
10. Iz navedenih razloga valjalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe, izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi provesti i druge dokaze u cilju pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja i utvrđivanja odlučnih činjenica i nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu presudu.
11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 25. siječnja 2023.
Zapisničar :
Predsjednica vijeća:
Robert završki, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
