REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 419/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. d.o.o. Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnica G. K., odvjetnica u Z., protiv prvotuženika B. B. iz Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnik I. T., odvjetnik u Z. i drugotuženice D. Č. iz Z., OIB:..., (oboje kao nasljednika pokojnog V. B.), radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o reviziji prvotuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-4083/17-2 od 26. rujna 2017. kojom je potvrđena djelomična presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4179/15-53 od 18. srpnja 2016., u sjednici održanoj 25. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e :

Revizija prvotuženika B. B. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku V. B. iz Z., OIB:..., iseliti i predati u posjed tužitelju M. d.o.o. Z., OIB: ..., slobodan od osoba i stvari poslovni prostor nalazeći u podrumu, prizemlju, I. katu i potkrovlju zgrade u Z., površine 671,42 m2, sa pripadajućim zemljištem, sagrađen na zkčbr. 1396/1 k.o. G. Z., upisan u zk.ul. 18173 k.o. G. Z., i to: poslovne prostorije u koje se ulazi kroz vrata u prizemlju zgrade od ulaza lijevo koje se protežu na podrum, prizemlje, I. kat i potkrovlje; te poslovni prostor od ulaznih vrata u predmetnu zgradu u prizemlju u koji se ulazi nakon par stepenica s desne strane, sve u roku 15 dana.

II. O preostalom dijelu tužbenog zahtjeva i o zahtjevima za naknadu troška odlučit će se u konačnoj odluci."

2. Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se žalba tuženika V. B., kao neosnovana i potvrđuje djelomična presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4179/15-53 od 18. srpnja 2016. u pobijanom dijelu pod toč. I izreke presude.

II. O troškovima postupka odlučiti će se u konačnoj odluci."

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio prvotuženik pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U reviziji navodi da je podnosi i na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku jer odluka u sporu ovisi o pitanju o kojem je revizijski sud zauzeo pravno shvaćanje ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno sa shvaćanjem revizijskog suda. Predložio je reviziju prihvatiti, preinačiti pobijanu drugostupanjsku odluku na način da se odbaci ili odbije tužbeni zahtjev ili ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je neosnovana.

6. Revizija na temelju odredbe čl. 382. st. 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) dopuštena je ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna. Revizija na temelju čl. 382. st. 2. ZPP, dopuštena je samo u onim slučajevima u kojima nije dopuštena redovna revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP. S obzirom da u ovom postupku vrijednost predmeta pobijanog dijela presude prijelazi 200.000,00 kuna, revizija je dopuštena na temelju čl. 382. st. 1. točka 3. ZPP, pa je ovaj sud o podnesenoj reviziji odlučivao kao o redovnoj reviziji iz čl. 382. st. 1. ZPP.

7. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP, pobijana presuda je ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

8. U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka prvotuženik u reviziji navodi da je tijekom postupka pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima presude, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno da su navedeni razlozi nejasni i proturječni. Navodi i da je tijekom drugostupanjskog postupka počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 190. ZPP jer je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev što je drugostupanjski sud pogrešno ocijenio kao postupanje sukladno odredbi čl. 186. st. 1. ZPP u vezi s čl. 106. ZPP i čl. 109. ZPP. Osim toga ističe da prvostupanjski sud nije izveo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u ukidnom rješenju te da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP i čl. 221. ZPP u svezi primjene pravila o teretu dokazivanja.

9. Suprotno navodima revidenta, prema ocjeni vijeća u postupku pred drugostupanjskim sudom nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP jer izreka drugostupanjske presude nije proturječna niti sama sebi, niti razlozima presude i u cijelosti je razumljiva. Osim toga, obrazloženje drugostupanjske presude sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva i ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Razlozi o odlučnim činjenicama u obrazloženjima nižestupanjskih presuda nisu niti nejasni, niti proturječni pa prvostupanjska niti drugostupanjska presuda nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njihova zakonitost i pravilnost.

10. Protivno navodima iznesenim u reviziji sud drugog stupnja je pravilno ocijenio da tužitelj nije preinačio tužbeni zahtjev kad je postupajući u smislu odredbe čl. 109. st. 1. ZPP i odredbe čl. 106. ZPP, opisao odnosno identificirao predmetnu nekretninu, na način da je naveo dovoljno podataka kako bi njegov zahtjev bio podoban za raspravljanje. Naime, tužitelj je postupajući po traženju prvostupanjskog suda i sukladno uputi drugostupanjskog suda iz ukidnog rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6018/2014-2 od 30. prosinca 2014., detaljno naveo položaj predmetnog dijela nekretnine u zgradi u kojoj se nalazi i opis od čega točno sastoji, pa je time je pružio dovoljno dokaza o identitetu predmetne nekretnine. Slijedom navedenog neutemeljeni su prigovori prvotuženika u odnosu na površinu predmetne nekretnine, te prigovor da sud prvog stupnja nije postupio u skladu s odredbom čl. 377. ZPP odnosno da nije izveo sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja ga je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju.

11. Prihvaćenjem ocjene dokaza koju je izveo prvostupanjski sud, u postupku pred drugostupanjskim sudom nije učinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, jer se ocjena dokaza temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Stoga nije ostvaren niti revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP i čl. 220. ZPP jer je sud taj koji odlučuje koje od predloženih dokaza će izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Neutemeljeni su navodi revidenta da se odluka suda temelji na isključivo na elaboratu napravljenom u privatnom aranžmanu s obzirom da je u ovom postupku sud proveo dokaz uviđajem na predmetnoj nekretnini upravo radi njezine identifikacije, na tom uviđaju je bio prisutan i tuženik V. B. koji, niti tada niti u svom dopunskom iskazu pred sudom, nije osporio da se nalazi u posjedu nekretnine koja je predmet tužbenog zahtjeva.

12. U odnosu na navode revidenta iznesene u reviziji kojima u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i zaključak suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva treba istaknuti da ovaj sud takve, činjenične navode iznesene u reviziji nije mogao uzeti u razmatranje jer reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 1. ZPP).

13. Zbog navedenih razloga nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

14. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao vlasnika predmetnog prostora opisanog u izreci prvostupanjske presude, da tuženici, kao pravni sljednici sada pokojnog V. B. (njihovog oca), koji je predmetni prostor držao u posjedu bez valjane pravne osnove, isele iz istog i predaju ga u posjed tužitelju slobodnog od osoba i stvari.

15. U postupku je utvrđeno:

- da je tužitelj s M. n. d.d. sklopio kupoprodajni ugovor 1. veljače 2002. i kupio cijeli suvlasnički dio nekretnina upisanih u zk.ul. 18173 k.o. G. Z., koji se sastoji od razmjernog dijela zemljišta oznake kčbr.1396/1 u naravi vrt, zid i zgrada u ..., površine 224,3 čhv, odnosno 807 m2, a koji suvlasnički dio se sastoji od poslovnog i ostalog dijela zgrade, osim posebnih dijelova ostavljenih u vlasništvu B. M., V. i A. pod B a), b), c) i d) i pripadajućeg zemljišta, koje nekretnine su kupljene na temelju potvrde Agencije za restrukturiranje i razvoj od 29. rujna 1992. i iskazom nekretnina Fonda za privatizaciju od 6. lipnja 1995., iz čega proizlazi da je tužitelj od M. n. d.d. kupio upravo predmetnu nekretninu,

- da je nekretnina i to zkčbr. 1396/1 u naravi vrt, zid i zgrada u ... površine 224,3 čhv, odnosno 807 m2, upisana u zk.ul. 18173 k.o. G. Z. kao vlasništvo tužitelja, osim posebnih dijelova zgrade izuzetih iz nacionalizacije upisanih kao E-1, E-2, E-3 i E-4, koji se odnose na dvosobni stan komforni na I katu u istočnom dijelu nacionalizirane zgrada, stambeni prostor u potkrovlju iznad stana na I katu s odijeljenim dijelom tavana uz taj stambeni prostor u istočnom dijelu nacionalizirane zgrade, podrum ispod poslovnice u istočnom dijelu nacionalizirane zgrade te stubište za stambeni prostor i podrum u istočnom dijelu nacionalizirane zgrade, time da su nekretnine u A I (jedan) uknjižene kao društveno vlasništvo, iz čega proizlazi da je tužitelj upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik upravo predmetne nekretnine,

- da postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina nije proveden,

- da je uvidom u potvrdu Agencije za restrukturiranje i razvoj od 29. rujna 1992., te iskaz nekretnina, čija je vrijednost na osnovi pretvorbe unesena u temelju glavnicu društva M. n., utvrđeno da je u glavnicu tog društva unesena nekretnina upisana u zk.ul. 18173 k.o. G. Z., kčbr. 1396/1,

- da iz izvatka iz procjene vrijednost nekretnina, građevnog zemljišta i objekata poduzeća M. n. od lipnja 1992., proizlazi da se nekretnina sastoji od podruma, prizemlja i I. kata i potkrovlja, time da u sastav nekretnine u prizemlju ulazi i ured na uličnoj strani kuće,

- da je na uviđaju utvrđeno da ključeve posjeduje tuženik (tada V. B. koji je preminuo tijekom trajanja postupka) i da površina predmetne nekretnine iznosi ukupno 671,42 m2,

- da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da ulaskom kroz ulazna vrata u prizemlju odmah na lijevo postoji zatvorena prostorija, ključeve koje posjeduje tuženik i koju prostoriju je u ime tuženika otključao njegov sin, sada prvotuženik B. B. te da se navedena prostorija proteže na više etaža (podrum, prizemlje, I kat i potkrovlje), da su kroz tu prostoriju sprovedene instalacije koje idu na etaže iznad, a koje etaže nisu u sastavu tog prostora,

- da se od ulaznih vrata u zgradu, u prizemlju, nakon par stepenica s desne strane nalaze zatvorena vrata prostorije od koje ključ posjeduje tuženik, u koju sudska komisija nije ulazila, a za koju tuženik navodi da predstavlja kancelarijski prostor površine 22 m2, koji je imao u najmu od M. n. i koji prostor je nacionaliziran te nije vraćen nikome u vlasništvo,

- da u prizemlju ravno od ulaznih vrata, kada se prođe navedenih par stepenica i opisani s desne strane prostor, nalaze staklena vrata kroz koja se ulazi u mali hodnik i stubište,

- da se u posjedu predmetnog poslovnog prostora (kancelarijski prostor) ranije nalazila M. n., koja je predmetni prostor prodala tužitelju,

- da tuženik V. B. u svom iskazu, kao i dopunski saslušan na očevidu na licu mjesta 20. prosinca 2013. nije osporavao da je M. n. ranije koristila podrum, prizemlje i kat zgrade, da je on promijenio bravu na ulazu u poslovni prostor u podrumu u prosincu 1995., od kada taj prostor drži u posjedu, kao i da je u posjedu kancelarijskog prostora površine 22 m2, koji se nalazi lijevo od ulaznih vrata, koje ključeve nakon isteka najma nije vratio M. n. niti je to od njega traženo,

- da je između stranaka vođen sudski postupak poslovni broj P-3362/04 po tužbi prvotužitelja M. B. i drugotužitelja V. B. (u ovom predmetu ranije tuženika), protiv tuženika M. n. d.d., radi utvrđenja da tuženiku ne pripada pravo suvlasništva na dijelu zgrade u Z., upisane u zk.ul. 1873 k.o. G. Z., uključujući pravo vlasništva na prostoriju prizemno iste zgrade, te je pravomoćnom presudom od 12. siječnja 2010. tužbeni zahtjev odbijen,

- da je između stranaka vođen sudski postupak pred istim prvostupanjskim sudom pod brojem P-7695/11 po tužbi prvotužiteljice B. B. i drugotužitelja V. B., protiv ovdje tužitelja kao prvotuženika i drugotuženice M. n. d.d. u stečaju, radi utvrđenja ništavosti pravnih akata i poslove kojima je tužitelju iz ovog postupka i njegovim pravnim prednicima vršen prijenos prava vlasništva predmetne nekretnine, te radi uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i trpljenja vršenja prijenosa prava vlasništva sa prvotuženika (ovdje tužitelja ) na prvo i drugo tužitelje iz tog postupka, svakog u 1/2 dijela, time da je postupak okončan donošenjem pravomoćne presude kojom je odbačen dio zahtjeva prvo i drugotužitelja radi utvrđenja ništetnosti pravnih poslova kojima je tužitelju iz ovog postupka i njegovim pravnim prednicima vršen prijenos prava vlasništva predmetne nekretnine, dok je odbijen dio zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje ništetnosti pravnog akta (upravnog) kojim je tužitelju i njegovim pravnim prednicima vršen prijenos prava vlasništva predmetne nekretnine, kao i u dijelu kojim se traži uspostava ranijeg zemljišno knjižnog stanja i upisa prava vlasništava u korist u tom postupku tužitelja, svakog u 1/2 dijela.

16. Sudovi su, na temelju odredbe čl. 161. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 – dalje: ZVDSP) u vezi s odredbom čl. 162. ZVDSP i čl. 163. ZVDSP, prihvatili tužbeni zahtjev za iseljenje tuženika i predaju nekretnine u posjed tužitelju jer su ocijenili da je tuženik, bez valjane pravne osnove u posjedu prometnog prostora koji je vlasništvo tužitelja, pri čemu tuženik nije dokazao postojanje niti jednog prigovora koji bi mu u smislu odredbe čl. 163. ZVDSP davao pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku.

17. U okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava revident ne navodi koju konkretno odredbu materijalnog prava sudovi nisu primijenili ili su je pogrešno primijenili već samo paušalno navodi da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

17.1. Odredbom čl. 386. ZPP propisano je da stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi te da se razlozi koji nisu tako obrazloženi neće uzeti u obzir.

17.2. U predmetnoj reviziji prvotuženik nije postupio u skladu s citiranom zakonskom odredbom u odnosu na revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, zbog kojega je podnio reviziju, jer nije naveo koju odredbu materijalnog prava drugostupanjski sud nije primijenio, a trebao ju je primijeniti, odnosno koju je nepravilno primijenio, pa stoga revizijski razlozi u tom dijelu nisu obrazloženi.

17.3. Slijedom navedenog ovaj sud, zbog propisane mogućnosti razmatranja revizije samo u granicama razloga iz čl. 386. ZPP, dakle određeno navedenih i obrazloženih razloga i u tom smislu ovlasti ispitivanja osporene presude, razlog pogrešne primjene materijalnog prava nije uzeo u obzir.

18. Zbog navedenog je na temelju čl. 393. ZPP revizija odbijena kao neosnovana pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 25. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.