REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 28 Pž-3948/2022-2
U I M E R E P B U L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Maria Vukelića, predsjednika vijeća, doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, suca izvjestitelja, i Kamelije Parać, člana vijeća, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom ĐURO ĐAKOVIĆ Industrijska rješenja d.d. u stečaju iz Slavonskog Broda, Mile Budaka 1, OIB 30530221804, odlučujući o žalbi stečajnih vjerovnika LJUBICE LALIĆ, ANTUNA STUPAREVIĆA, ANJE PERKOVIĆ i DOMAGOJA VUKOVIĆA, odvjetnika iz Zajedničkog odvjetničkog ureda iz Slavonskog Broda, Pilareva 18/II, ŽELJKA ANČIĆA iz Vrpolja, Stjepana Radića 31, OIB 81283758047, JOSIPA HEDEŠA iz Slavonskog Broda, Branimirova 8, OIB 14390174599, i ZORANA MAZUREKA iz Slavonskog Broda, P. Radića 25, OIB 46880720047, protiv rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj St-928/2021-104 od 24. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj 24. siječnja 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba stečajnih vjerovnika Ljubice Lalić, Antuna Stuparevića, Anje Perković, Domagoja Vukovića, Željka Ančića, Josipa Hedeša i Zorana Mazureka kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalne službe u Slavonskom Brodu poslovni broj St-928/2021-104 od 24. kolovoza 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem označenim u izreci ovog rješenja prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan zahtjev stečajnih vjerovnika navedenih u izreci ovog rješenja za ukidanje potvrde o djelomičnoj pravomoćnosti rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj St-928/21-45 od 6. travnja 2022., a koju je potvrdu izdao prvostupanjski sud 8. kolovoza 2022. pod poslovnim brojem St-928/21-88. Tako je prvostupanjski sud riješio sukladno odredbi članka 333. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/03, 57/11, 25/13 i 70/19) i članku 36. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 94/14, 55/16, 73/17 i 131/20) jer su protiv rješenja poslovni broj St-928/21-45 od 6. travnja 2022. (o utvrđenim i osporenim tražbinama te o upućivanju u parnicu radi utvrđenja osnovanim osporenih tražbina i radi utvrđenja osnovanim osporavanja prijavljenih tražbina) samo pojedini stečajni vjerovnici podnijeli žalbe, dok je u odnosu na preostale vjerovnike koji nisu podnijeli žalbe protiv tog rješenja navedeno rješenje postalo pravomoćno 25. travnja 2022. protekom roka za izjavljivanje žalbi. Slijedom navedenog, premda je prvostupanjski sud potvrdu o djelomičnoj pravomoćnosti navedenog rješenja objavio putem e-Oglasne ploče 8. kolovoza 2022., u odnosu na vjerovnike koji nisu žalbom pobijali prvostupanjsko rješenje od 6. travnja 2022., ono je postalo pravomoćno 25. travnja 2022.
2. Protiv tog rješenja žalbu su izjavili stečajni vjerovnici Ljubica Lalić, Antun Stuparević, Anja Perković, Domagoj Vuković, Željko Ančić, Josip Hedeš i Zoran Mazurek pobijajući ga iz svih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku. Žalitelji u žalbi u bitnom ističu da sud pogrešno zaključuje da su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti za donošenje djelomične pravomoćnosti. Naime, da bi vjerovnici tražili nastavak postupka potrebno je da u parnicama u kojima traže nastavak postupka dokažu sudu da je nastupila pravomoćnost rješenja pa je iz tog razloga sud koji vodi stečajni postupak bio dužan iskazati pravomoćnost. Dužnost suda je u stečajnom postupku, ako već smatra da je nastupila djelomična pravomoćnost, izdati u roku klauzulu pravomoćnosti, osobito s obzirom na kratkoću roka i činjenicu da vjerovnicima može nastati šteta kao posljedica gubitka prava na vođenje već započetih postupaka kod suda zbog propuštanja zakonskog roka. Žalitelji ističu da je potvrda djelomične pravomoćnosti izdana nakon objave na e- oglasnoj ploči drugostupanjske odluke po žalbi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a nakon objave rješenja kojim je odbijen zahtjev vjerovnika za ukidanjem potvrde pravomoćnosti na e-oglasnoj ploči je objavljena i drugostupanjska odluka po žalbi vjerovnika Euroherc osiguranje d.d. Žalitelji smatraju da pravomoćnost rješenja nastaje za sve stranke jednako i istodobno u postupku, a ne da jedan datum pravomoćnosti vrijedi za stranku koja nije izjavila žalbu, a drugi datum za stranku koja je izjavila žalbu – dakle, pravomoćnost ne može nastupiti u drugo odnosno različito vrijeme prema svakoj stranci na koju se odnosi jer zbog toga dolazi do nepotrebnih nejasnoća. Zbog navedenog, sud je trebao izdati klauzulu pravomoćnosti nakon zaprimanja svih odluka o izjavljenim žalbama. Zbog navedenog, žalitelji predlažu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske da potvrdu pravomoćnosti preinači ili ukine te vrati prvostupanjskom sudu na ponovno iskazivanje pravomoćnosti.
3. Žalba stečajnih vjerovnika nije osnovana.
Ispitavši prvostupanjsko rješenje na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2., te članka 381. Zakona o parničnom postupku u vezi članka 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17 i 36/22) u granicama razloga određenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud donio pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.
4. Iz dijela stečajnog spisa dostavljenog ovom sudu proizlazi da je prvostupanjski sud nakon ispitnog ročišta održanog 30. ožujka 2022., 6. travnja 2022. donio rješenje kojim je konstatirao koje su utvrđene i osporene tražbine stečajnih vjerovnika I. i II. višeg isplatnog reda. Nadalje, tim su rješenjem (točka II. izreke tog rješenja) vjerovnici čije su tražbine osporene od strane stečajnih vjerovnika (a to su između ostalog i žalitelji) upućeni da u roku od 8 dana pokrenu parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine odnosno da stave prijedlog za nastavak već pokrenutih parnica uz upozorenje (točka V. izreke tog rješenja) ako oni to ne učine smatrat će se da su odustali od prava na vođenje parnice. Nadalje, nesporno je da su pojedini vjerovnici koji su prijavili tražbine podnijeli žalbe protiv tog rješenja, no to nisu učinili i (ovdje) žalitelji. Upravo zbog navedenog, prvostupanjski je sud 8. kolovoza 2022. izdao potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti navedenog rješenja i to u dijelu u kojem stečajni vjerovnici nisu žalbama pobijali prvostupanjsko rješenje od 6. travnja 2022. kao i u dijelu u kojem je odlukama Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (donesenim do tada) odlučeno o žalbama stečajnih vjerovnika koji su pobijali to rješenje i čije su žalbe (djelomično ili u potpunosti) odbijene. Naknadnim rješenjem poslovni broj St-928/21-103 od 24. kolovoza 2022. sud prvog stupnja je ispravio potvrdu pravomoćnosti poslovni broj St-928/21-88 od 8. kolovoza 2022. tako da je, između ostalog, naveo da u ostalim nepobijanim dijelovima u točki II. izreke rješenja odluka je postala pravomoćnom 25. travnja 2022.
5. Prema tome, budući da stečajni vjerovnici koji su podnijeli sudu zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti od 8. kolovoza 2022. nesporno nisu podnijeli žalbu(e) protiv prvostupanjskog rješenja poslovni broj St-928/21-45 od 6. travnja 2022. u točki II. izreke u dijelu u kojem je svaki od njih upućen u parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine, odnosno radi stavljanja prijedloga za nastavak već pokrenutih parnica, to je u odnosu na svakog od njih navedeno rješenje postalo pravomoćno protekom zakonskog roka za izjavljivanje žalbe, to jest 25. travnja 2022. Upravo zbog toga, prvostupanjski je sud, kako u odnosu na te vjerovnike, tako i u odnosu na sve preostale vjerovnike koji nisu podnijeli žalbe protiv tog rješenja pravilno izdao potvrdu pravomoćnosti tog rješenja. Upravo zbog navedenog, zahtjev stečajnih vjerovnika Ljubice Lalić, Antuna Stuparevića, Anje Perković, Domagoja Vukovića, Željka Ančića, Josipa Hedeša i Zorana Mazureka za ukidanje potvrde o djelomičnoj pravomoćnosti tog rješenja je neosnovan, slijedom čega je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem taj zahtjev pravilno odbio.
U odnosu na žalbeni navod vjerovnika koji smatraju da pravomoćnost rješenja nastaje za sve stranke jednako i istodobno u postupku, ovaj sud napominje da tome nije tako. Naime, budući da svaki pojedini stečajni vjerovnik prijavljuje svoju tražbinu koja se ispituje na ispitnom ročištu, to ti vjerovnici nisu jedinstveni suparničari u smislu članka 201. Zakona o parničnom postupku tako da bi se smatralo ako bi pojedini vjerovnici propustili podnijeti žalbu protiv rješenja o upućivanju u parnicu (odnosno radi utvrđivanja osnovanim osporavanja prijavljene tražbine), a drugi bi to učinili da se učinak poduzetih radnji (izjavljivanja žalbi) proteže i na one stečajne vjerovnike koji te radnje nisu poduzeli. Naprotiv, upravo zbog toga što se svaka pojedina prijavljena tražbina ispituje na ispitnom ročištu, a nakon tog ročišta stečajni sud donosi rješenje o utvrđenim i osporenim tražbinama, svaki vjerovnik prema članku 265. stavku 3. Stečajnog zakona ima pravo na žalbu protiv tog rješenja u dijelu koji se tiče njegove prijavljene tražbine odnosno tražbine koju je osporio i stečajni upravitelj. Upravo zbog navedenog, to rješenje stečajnog suda o utvrđenim i osporenim tražbinama ne postaje pravomoćno istodobno u odnosu na sve stečajne vjerovnike, a kako to pogrešno smatraju žalitelji.
Žalbeni navod stečajnih vjerovnika da je dužnost suda u stečajnom postupku, ako već smatra da je nastupila djelomična pravomoćnost, izdati u roku klauzulu pravomoćnosti, osobito s obzirom na kratkoću roka i činjenicu da vjerovnicima može nastati šteta kao posljedica gubitka prava na vođenje već započetih postupaka kod suda zbog propuštanja zakonskog roka nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, neovisno od toga što je stečajni postupak hitan prema članku 11. stavku 2. Stečajnog zakona, svaki stečajni vjerovnik koji zaprimi rješenje stečajnog suda kojim je upućen u parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine odnosno radi stavljanja prijedloga za nastavkom već pokrenutih parnica može (ako ne želi podnijeti žalbu protiv tog rješenja), neovisno o (ne)iskazanoj potvrdi pravomoćnosti tog rješenja, odmah nakon zaprimanja tog rješenja odnosno najkasnije u roku od 8 dana nakon proteka roka za izjavljivanje žalbe protiv tog rješenja pokrenuti spor radi utvrđivanja osnovanim svoje tražbine ili podnijeti sudu prijedlog za nastavkom spora koji se vodio prije otvaranja stečaja nad stečajnim dužnikom. Prema tome, svaki stečajni vjerovnik koji je upućen u parnicu radi utvrđivanja postojanja svoje, u stečajnom postupku osporene, tražbine može u zakonskom roku od 8 dana od pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu pokrenuti spor odnosno podnijeti prijedlog sudu za nastavkom ranije vođenog spora neovisno o tome je li stečajni sud (prije toga) donio potvrdu o pravomoćnosti tog rješenja.
Slijedom navedenog, budući da (ovdje) žalitelji nisu žalbom pobijali prvostupanjsko rješenje od 6. travnja 2022. u dijelu u kojem su oni upućeni u parnicu radi utvrđivanja osnovanim svojih (u stečajnom postupku od strane stečajnog upravitelja) osporenih tražbina odnosno radi stavljanja prijedloga za nastavak već pokrenutih parnica, to je navedeno rješenje u odnosu na žalitelje postalo pravomoćno 25. travnja 2022. protekom zakonskog roka za izjavljivanje žalbe protiv tog rješenja. Zato je sud prvog stupnja u odnosu na žalitelje (kao i u odnosu na preostale stečajne vjerovnike koji nisu žalbom pobijali rješenje od 6. travnja 2022. u dijelu u kojem su i ti vjerovnici upućeni da pokrenu parnicu odnosno prijedlog za nastavak parnice) pravilno izdao potvrdu o pravomoćnosti tog rješenja.
Stoga je njihovu žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, a sukladno odredbi članka 380. točke 2. Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 10. Stečajnog zakona.
Zagreb, 24. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća
Mario Vukelić
