REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 122/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, Područni ured Karlovac, protiv 1. tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, i 2. tuženika Dubravka Bišćana, OIB 71000408216, Duga Resa, Venac Mrežnički 14, kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Oredić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Rožman&Oredić j.t.d., Karlovac, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3478/20-3 od 19. siječnja 2021., kojim je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1737/2019-7 od 13. ožujka 2020., na sjednici održanoj 24. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e :
I. Ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3478/20-3 od 19. siječnja 2021., i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1737/2019-7 od 13. ožujka 2020. te se predmet vraća na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
II. O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda kojom je, u toč. I. izreke, naloženo tuženicima solidarno platiti tužitelju iznos od 6.558,39 EUR/49.414,19 kn zajedno sa zateznim kamatama pobliže opisanima u izreci presude, u toč. II. izreke naloženo je tuženicima solidarno nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 464,53 EUR/3.500,00 kn, u toč. III. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi prvotuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 52,03 EUR/392,00 kn, u toč. IV. izreke odbijen je prvotuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.207,59 EUR/9.098,50 kn kao neosnovan, u toč. V. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi drugotuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 65,03 EUR/490,00 kn te je, u toč. VI. izreke odbijen kao neosnovan drugotuženikov zahtjev za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.262,19 EUR/9.510,00 kn.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju, dopuštenu ovosudnim rješenjem Revd 1850/20221-3 od 22. rujna 2021. podnosi prvotuženik zbog materijalnopravnih pitanja:
„1.Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad su izvršene isplate mirovine ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (ZOMO/98) i u vrijeme isplata (ZOMO/98 i ZOMO), te da li je shvaćanje na kojemu se temelji pobijana prvostupanjska i drugostupanjska presuda, u pogledu stava da Zakon o mirovinskom osiguranju (čl. 163. st. 5. ZOMO/98, odnosno čl. 164. st. 5. ZOMO) predstavlja lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (čl. 27. st. 3. ZOOP NN br.: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14) u pogledu obračuna visine potraživanja tužitelja, u opreci sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog u odlukama Rev-x-388/2018 od 25. kolovoza 2020. i broj Rev-2320/2015-2 od 21. svibnja 2019. i s tim u vezi je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo kod odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom odredaba ZOMO-a umjesto ZOOP-a?
2. Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode- a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu-mjerodavne odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO/98 i ZOMO)?“
3. U odgovoru na reviziju tužitelj istu predlaže odbiti kao neosnovanu.
4. Revizija je osnovana.
5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
6. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 139/10, 61/11, 114/11 i 76/12; dalje: ZOMO/98), odnosno Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine" broj 157/13; dalje: ZOMO/13).
7. Potvrđujući prvostupanjsku presudu, drugostupanjski sud dodaje da se, prema shvaćanju sa sjednice odjela drugostupanjskog suda od 5. prosinca 2016., kao mjerodavno pravo za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtijeva ima primijeniti ZOMO/98 za razdoblje do 31. prosinca 2013. te ZOMO/13 za razdoblje od 1. siječnja 2014. zaključno s 30. rujnom 2018.
8. Pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci za sada se ne može prihvatiti kao pravilno.
9. U ovom postupku sudovi su tuženika obvezali na isplatu iznosa na ime invalidske mirovine kojeg je tužitelj kao osiguravatelj mirovinskog osiguranja, prema pravilima koja uređuju mirovinsko osiguranje, isplatio u vremenu od 1. studenoga 2012. do 31. listopada 2015., svom osiguraniku ozlijeđenom u prometnoj nezgodi koju je skrivio tuženikov osiguranik, pri čemu je sporno koji se zakon u konkretnom slučaju ima primijeniti.
10. U vezi spornog pitanja, ovaj sud je već u odluci poslovni broj Rev-x 388/2018 od 25. kolovoza 2020. zauzeo pravno shvaćanje, prema kojemu: „za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode). Istovjetno pravno shvaćanje zauzeto je i u kasnijim odlukama ovoga suda, tako npr. u odluci broj Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020.“.
11. Kako je sud drugog stupnja zauzeo drugačije pravno shvaćanje glede propisa koji se ima primijeniti na konkretno potraživanje tužitelja - izdatak za isplate na ime invalidske mirovine na temelju odredbe čl. 161. Zakona o osnovnom mirovinskom osiguranju, valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je izdatak učinjen, a to je ZOOP, čime se i ovom odlukom reafirmira pravno shvaćanje izraženo u Rev-x 388/2018.
12. Ovdje radi potpunog odgovora potrebno je naglasiti da je odredbom čl. 27. ZOOP propisano:
“1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskoga ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.
(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.
(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“.
13. Prema ocjeni ovog suda, a u skladu s jasnim izričajem odredbe čl. 27. st. 1.ZOOP, društvo za osiguranje (ovdje tuženik) obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, što znači svaku stvarnu štetu koju ti zavodi trpe bez obzira o kojem se osiguranju radi, ako se radi o obvezi iz okvira djelatnosti pojedinih zavoda za osiguranje i ako je obveza društva za osiguranje u granicama preuzetim u ugovoru o osiguranju između društva za osiguranje i njegovog osiguranika (stvarnog štetnika).
14. No, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju do iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.
15. Zbog pogrešnog pravnog pristupa, sudovi nižeg stupnja nisu utvrđivali odlučne činjenice i visinu štetu sukladno izraženom pravnom shvaćanju kao u ovoj odluci, pa je stoga trebalo odlučiti kao pod I. izreke sukladno odredbi čl. 395. st. 2. ZPP.
16. U nastavku postupka sudovi će utvrditi visinu mirovine koja bi bila isplaćena osiguraniku tužitelja u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP, utvrditi postoji li razlika u odnosu na iznose koji se isplaćuju te potom donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku.
17. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 24. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Broj zapisa: eb318-8365d
Kontrolni broj: 0e08b-6def9-72966
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
