REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 268/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PROMET GRAĐENJE d.o.o. iz Požege, Industrijska 28, OIB 37123159229, kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Miličević, odvjetnik u Požegi, Sv. Florijana 8/II, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete u iznosu od 1.284.926,53 kn/170.539,06 EUR, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5670/2021-2 od 14. rujna 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Slavonskom Brodu poslovni broj P-256/2020-13 od 22. listopada 2021., u sjednici održanoj 24. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja.

Obrazloženje

1.Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojim je tužitelj odbijen sa zahtjevom na isplatu 1.284.926,53 kune s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

2. Protiv presude suda drugog stupnja tužitelj podnosi prijedlog za dopuštenje revizije bog pitanja koje glasi:

„Predstavlja li, prema pravilima Zakona o javnoj nabavi nezakoniti propust javnog naručitelja izvršiti pravilan odabir najbolje rangiranog i time najpovoljnijeg ponuditelja u postupku javne nabave upravo onaj adekvatan uzrok koji po redovitom tijeku stvari dovodi do izmakle koristi na strani tog ponuditelja iz obveznog odnosa koji bi nastao pravilnim i zakonitim odabirom i posljedično zasnivanjem obveznog odnosa u pogledu predmeta nabave?“,

ističući da se radi o pitanju koje udovoljava uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19,88/22

- dalje: ZPP).

3. Na prijedlog nije odgovoreno.

4. Prema ocjeni ovog suda radi se o pitanju kod kojeg odgovor leži u specifičnim okolnostima svake konkretne parnice radi naknade štete pa time samo pitanje ne može imati opći značaj koji se također zahtjeva u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a da bi se zbog pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije dopustilo izjavljivanje revizije.

5. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 24. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina

Revd 268/2023-2-1

ODVOJENO MIŠLJENJE

u predmetu poslovni broj Revd-268/2023

1. U gore označenom predmetu većina u vijeću smatra da prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja treba odbiti primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 88/22 - dalje: ZPP) jer da se ne radi o važnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a.

2. Na žalost uz suca Željka Šarića ne mogu se složiti sa stavom većine i stoga podnosim ovo odvojeno mišljenje sa zahtjevom da se ono s odlukom u ovom predmetu dostavi strankama i objavi na mrežnim stranicama ovog suda .

3. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelj postavlja pitanje:

„Predstavlja li, prema pravilima Zakona o javnoj nabavi nezakoniti propust javnog naručitelja izvršiti pravilan odabir najbolje rangiranog i time najpovoljnijeg ponuditelja u postupku javne nabave upravo onaj adekvatan uzrok koji po redovitom tijeku stvari dovodi do izmakle koristi na strani tog ponuditelja iz obveznog odnosa koji bi nastao pravilnim i zakonitim odabirom i posljedično zasnivanjem obveznog odnosa u pogledu predmeta nabave?“.

4. U konkretnom predmetu sudovi nižeg stupnja utvrđuju da su upravna tijela odabirom ponuđača u postupku javne nabave nepravilno postupali, no istovremeno smatraju da time što nije odabrana tužiteljeva ponuda koja bila po prihvatljivosti ocjenjena druga po redu na rang listi ponuda ne dovodi do odštetne odgovornosti tužene koja odgovara za rad svojih tijela sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o državnoj upravi jer između te radnje i štete na strani tužitelja ne postoji uzročna veza.

5. Odredbom čl. 4. st. 1., 2. i 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16, 114/22 - dalje: ZJN) određeno je:

„(1) Naručitelj je u primjeni ovoga Zakona u odnosu na sve gospodarske subjekte obvezan poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

(2) Javna nabava ne smije biti osmišljena s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili izbjegavanja primjene pravila o javnoj nabavi male, odnosno velike vrijednosti ili s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.

(3) Naručitelj je obvezan primjenjivati odredbe ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava.“.

Revd 268/2023-2-1

6. Iz odredbe čl. 302. ZJN slijedi da je javni naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda te kriterija za odabir ponude donosi odluku o odabiru, a odlukom o odabiru odabire se ekonomski najpovoljnija ponuda, osim u slučaju iz čl. 204. st. 5. ZJN.

Iz odredbe st. 3. ovog članka kojim je propisano da ako su dvije ili više valjanih ponuda jednako rangirane prema kriteriju za odabir ponude, javni naručitelj odabrat će ponudu koja je zaprimljena ranije, jasno je da je naručitelj dužan odabrati ponudu koja je bolje rangirana u odnosu na ponudu koja ne nepotpuna ili koja je slabije rangirana.

Ako tome nije tako, tada to postaje blasfemija samog postupka javne nabave, i izigravanje cijelog ratia postojanja zakona, njegovih načela i postupovnih odredbi kojima se oživotvoruju i podupiru ta načela.

7. Dakle već iz ove dvije odredbe slijedi da se u postupku javne nabave, u postupanju s budžetskim sredstvima mora postupati s posebnom pažnjom bez pogodovanja i diskriminacije.

8. Pored toga, u predmetima ove vrste pitanje adekvatne uzročne veze usko je vezano i sa pitanjem posljedice koja nastupa po redovnom tijeku stvari. Zato, kada bi se ocjenjivalo postoji li adekvatna uzročna veza, potrebno je ocijeniti bi li tužitelj kao drugo rangirani ponuđač po redovnom tijeku stvari bio izabran kao najbolji ponuđač, te na kome je u takvom slučaju teret dokaza da bi bio izabran neki drugi ponuđač, a ne ponuđač koji je u istoj pravnoj situaciji kao i tužitelj.

8. S obzirom na izloženo, vodeći računa o važnosti postupka javne nabave za cjelokupni pravni poredak Republike hrvatske, zaštitu tržišnih sloboda i zaštitu od diskriminacije na gospodarskom polju djelovanja i u konačnici za zaštitu fiskalnih interesa Republike Hrvatske te veliki broj postupaka javne nabave koje često prate opravdane ili neopravdane kontraverze smatram da je u ovom predmetu trebalo dopustiti podnošenje revizije zbog pitanja kao u točki 3. ovog odvojenog mišljenja, radi razvoja prava kroz sudsku praksu čime bi se dobilo pravno shvaćanje najvišeg suda u Republici Hrvatskoj kada postoji i kada ne postoji odgovornost za štetu tužena u ovakvim i činjenično bliskim okolnostima.

Zagrebu, 24. siječnja 2023.

Sudac izvjestitelj:

Đuro Sessa

Broj zapisa: eb318-6e3bf

Kontrolni broj: 0f925-296b6-78ec0

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.