Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj 6 Gž Ovr-117/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji Verici Kos, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Z. b. d.d., OIB …, Z., zastupanog po punomoćnici A. V., odvjetnici u Odvjetničkom društvu M. & P. d.o.o. u Z., protiv ovršenika I. K., OIB …, S., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-58/2022 od 8. ožujka 2022., 24. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovršenika I. K., ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ovr-58/2022 od 8. ožujka 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi je na temelju ugovora o namjenskom kreditu broj 06/02, kreditna partija broj 7101148847 (prije: 2186328043) od 1. veljače 2002. potvrđenog od javnog bilježnika V. B. iz S. 1. veljače 2002. pod brojem OU-43/02, sa potvrdom ovršnosti od 15. rujna 2021., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja i to: u iznosu od 16.379,56 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 10. studenog 2021. do isplate, na ime dospjele redovne kamate u iznosu od 734,61 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. studenog 2021. do isplate, na ime zatezne kamate u iznosu od 408,03 eur u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na ime troškova u iznosu od 630,00 Hrk sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. studenog 2021. do isplate, određena ovrha na nekretnini ovršenika i to na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine označene kao zk. č. br. 6528/5 upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, k. o. S. u zk. ul. 13528 u naravi zgrada E-525, …, ukupne površine 332 m2 s kojim suvlasničkim dijelom je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 17. suvlasnički dio s neodređenim omjerom (Etažno vlasništvo E-17) stan na II. (drugom) katu označen br. 14, površine 70, 74 m2, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, blagovaonice, kupaonice, hodnika i lođe, a ovrhovoditelju su odmjereni troškovi ovršnog postupka u iznosu od 7.068,50 kn.
2. Protiv toga rješenja o ovrsi žalbu je podnio ovršenik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 50. Ovršnog zakona. Navodi kako je predmetna ovrha određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe, odnosno na kojem je ovrha ograničena, jer je nekretnina na kojoj je određena ovrha jedina nekretnina ovršenika u kojoj stanuje sa članovima svojih obitelji, da je ovrha preuranjena i određena za iznos koji je viši od duga po kreditu temeljem kojeg je određena ovrha, da je izvadak iz poslovnih knjiga nepodoban za dokazivanje visine duga. Nadalje, navodi da je ovršenik protiv ovrhovoditelja pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenuo parnični postupak kojim traži utvrđenje ništetnim ugovora o kreditu i otkaza istog ugovora te da ovršni sud po službenoj dužnosti mora paziti da li je ovršna isprava na kojoj se temelji prijedlog za ovrhu valjana, odnosno ništetna. Ističe i to da je dug koji se pokušava naplatiti prodajom stana deset puta manji od vrijednosti stana od cca 1,2 milijuna kuna, pa da sud treba odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini. Predlaže odbiti ovršni prijedlog, podredno ukinuti rješenje o ovrsi i ovršni prijedlog odbaciti, odnosno vratiti na ponovno odlučivanje, uz priznavanje troškova žalbe. Traži naknadu sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 2.500,00 kn.
3. U odgovoru na žalbu ovršenika ovrhovoditelj navodi da su navodi ovršenika paušalni i neosnovani, da je ovršenik dobrovoljno osnovao založno pravo kao sredstvo osiguranja tražbine te dao izričiti pristanak da se ovrha provede na nekretnini ovršenika, da su ugovorne strane pristale sukladno čl. 20. t. P. ugovora o kreditu da kao dokaz visine tražbine po tom ugovoru služe poslovne knjige kreditora (ovrhovoditelja) i ostala dokazna sredstva s kojima isti raspolaže. Nadalje ovrhovoditelj u cijelosti osporava navode ovršenika o ništetnosti ugovora o kreditu, dodatka ugovoru te otkaza ugovora o kreditu, a navodi i da institut pravične ravnoteže propisan u čl. 80.b. Ovršnog zakona nije primjenljiv u konkretnom slučaju. Predlaže odbiti žalbu ovršenika i potvrditi rješenje o ovrsi te naložiti ovršeniku da ovrhovoditelju nadoknadi trošak sastava tog podneska. Za sastav odgovora na žalbu zahtijeva naknadu od 3.125,00 kn.
4. Žalba je osnovana.
5. Pobijanim rješenjem o ovrsi sud prvog stupnja je radi namirenja tražbine ovrhovoditelja odredio ovrhu na temelju ugovora o namjenskom kreditu broj 06/02, potvrđenog od javnog bilježnika V. B. 1. veljače 2002. pod brojem OU-43/02, sa potvrdom ovršnosti od 15. rujna 2021., očito ocjenjujući da taj ugovor predstavlja valjanu ovršnu ispravu.
6. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen je Zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.
7. Sukladno navedenom Zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije. Sud prvog stupnja u ovom ovršnom predmetu tako nije postupio.
8. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj K. protiv S., presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993.
9. U Obavijesti Europske komisije-Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4.–92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja):
„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 P. GSM).
10. Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 B. E. d. C., C- 415/11 A.; C-76/10 P.’ i C-77/14 R. R.). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 F.; C-176/17 P. C. P.; C-632/17 P.K.O. i C-448/17 E. K. S.. i C-32/14 E. B. H.).“
11. U skladu sa Zaključkom usvojenim na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač (što bi se moglo zaključiti iz sadržaja ovršnih isprava i podataka u spisu predmeta), a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču i potrošačkom ugovoru provjeriti da li ugovor sadrži nepoštene ugovorne odredbe, na što u žalbi upire i ovršenik.
11.1. Osim toga, ovršni sud nije razmotrio prigovor miješanja u pravo na dom te prigovor da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, sadržajno istaknut u žalbi.
12. Kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 56/16 i 73/17- dalje: OZ), valjalo je žalbu ovršenika uvažiti i pobijano rješenje o ovrsi ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
13. U ponovnom postupku će sud prvog stupnja o prijedlogu za ovrhu donijeti novu odluku za koju će dati jasne i valjane razloge, tako što će ispitati osnovanost prijedloga za ovrhu u smislu odredbe čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ, razmotriti prigovor miješanja u pravo na dom, kao i činjenice glede ništavosti ugovora o namjenskom kreditu od 1. veljače 2002., imajući u vidu sve naprijed navedeno.
14. Odluka pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.
U Velikoj Gorici 24. siječnja 2023.
Sutkinja
Verica Kos, v.r.
