REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Gž-1421/2020.
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Mladena Genca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika G. B., kojeg brani M. B., odvjetnica u Z., zbog prekršaja iz članka 995. stavka 1. točke 3. Pomorskog zakonika („Narodne novine“ broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19), odlučujući
o
žalbi
okrivljenika
G.
B.,
podnijetom
«OdvjetnikSS»«OdvjetnikMjesto»«MjestoOdvj»protiv rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Lučke kapetanije Zadar, Klasa: UP/I- 342-40/19-03/40, Urbroj: 530-04-7-5-20-24 od 20. studenoga 2020., na sjednici vijeća održanoj 24. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
I U povodu žalbe okrivljenika G. B., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijano rješenje tako da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljenik Goran Boško
oslobađa od optužbe
da bi 29. lipnja 2019. u svojstvu zapovjednika m/b imena „G.“ uplovio u luku Sali, a da bi propustio u aplikaciji CIMIS prijaviti dolazak broda u luku, kao i odlazak tog broda istog dana iz te luke,
čime da bi počinio prekršaj iz članka 60. stavka 3. Pomorskog zakonika, u vezi s člankom 35. Pravilnika o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda, kažnjiv po članku 995. stavku 1. točki 3. Pomorskog zakonika.
II Uslijed odluke pod točkom I izreke, žalba okrivljenika bespredmetna je.
III Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranim rješenjem okrivljenik G. B. proglašen je krivim i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 995. stavka 1. točke 3. Pomorskog zakonika činjenično opisanog u izreci, uz upozorenje da će se, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne plati u roku određenom za njeno plaćanje, smatrati da je kazna u cjelini plaćena.
1.1. Istim rješenjem okrivljenik je obvezan i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.
2. Protiv navedenog rješenja okrivljenik je po branitelju pravodobno podnio žalbu iz svih zakonom propisanih žalbenih osnova.
2.1. Žalitelj u bitnom poriče da bi počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret.
2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati kao osnovana.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijano rješenje u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je u ovom predmetu počinjena povreda odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. To stoga što je činjeničnim opisom prekršaja navedenog u izreci pobijanog rješenja koji je jednak činjeničnom opisu djela navedenom u prekršajnom nalogu, terećeno djelo u bitnom opisano time da bi okrivljenik kritične zgode propustio u aplikaciji CIMIS prijaviti dolazak i odlazak broda u luku, međutim nije naveden provedbeni propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
5.1. Naime, člankom 995. stavkom 1. točkom 3. Pomorski zakonik propisuje da će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji ga zamjenjuje, ako protivno odredbama o najavi i prijavi dolaska i odlaska broda ne najavi ili ne prijavi dolazak odnosno odlazak ili pritom ne dostavi propisane isprave, dokumente i podatke, sukladno posebnom propisu iz članka 60. stavka 5. ovoga Zakonika (članak 60. stavci 1., 2. i 3.). Člankom 60. stavkom 3. Pomorski zakonik propisuje da brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar, dakle sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12, 56/13 i 7/17) koji u članku 35. propisuje postupanja pri dolasku broda u luku i odlasku.
7. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci pobijanog rješenja u kojem nije naveden provedbeni propis na temelju kojeg je određen postupak pri dolasku broda u luku i njegovom odlasku, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.
8. 1. Naime, dužnost prijave dolaska broda odnosno odlaska iz luke utvrđuje se na temelju posebnog propisa, te je konkretna odredba Pomorskog zakonika blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, a koji propis, Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, kao i njegove mjerodavne odredbe na temelju kojeg je propisana dužnost prijave broda odnosno odlaska iz luke, nije naveden u činjeničnom opisu djela, već je naveden samo u okviru pravne oznake djela.
9. Kako u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis - pravilnik kojim se određuje biće prekršajnog djela, time je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, na štetu okrivljenika jer je okrivljenik proglašeni krivim za djelo koje niti po optuženju niti po činjeničnom opisu djela sadržanom u izreci osporavanog rješenja nije prekršaj.
10. U pogledu tako nepotpunog optužnog akta, prvostupanjsko tijelo trebalo je u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, na temelju članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona, pozvati tužitelja da dopuni optužni prijedlog navođenjem svih bitnih obilježja prekršaja, pod prijetnjom odbačaja optužnog prijedloga, međutim prvostupanjsko tijelo je propustilo učiniti, a s obzirom da je protiv prvostupanjske odluke podnesena samo žalba u korist okrivljenika, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, to niti tužitelj, niti sud, više ne mogu mijenjati činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja.
11. Imajući u vidu da je takav činjenični opis djela naveden i u izreci prekršajnog naloga koji je po prigovoru okrivljenika postao optužni prijedlog, ocjena je ovog suda da je Lučka kapetanija Zadar, budući da u činjeničnom opisu prekršaja nije navela provedbeni propis u kojem su propisana pravila za postupanja pri dolasku broda u luku i njegovog odlaska, koju obvezu okrivljenik nije poštovao kao bitno obilježje djela, povrijedio prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
9. Slijedom navedenog, kako iz izreke osporene odluke o prekršaju ne proizlaze sva zakonska obilježja prekršaja iz članka 995. stavka 1. točke 3. Pomorskog zakonika, to je ovaj sud po pravilnoj primjeni zakona preinačio prvostupanjsku odluku i okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe, uslijed čega troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
10. Zbog izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 24. siječnja 2023.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Lučkoj kapetaniji Zadar, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
