REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 52 Pž-3739/2021-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivane Mlinarić, predsjednika vijeća, te Raoula Dubravca, suca izvjestitelja i Ane Cvitković, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DILUCULO d.o.o., OIB 46318500548, Zagreb, Unska 2 c, kojeg zastupa punomoćnik Zdravko Baburak, odvjetnik u Zagrebu, Strojarska 2, protiv tuženika LUKA ZADAR d.d., OIB 46201758869, Zadar, Gaženička 28 kojeg zastupa punomoćnik Filip Perić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja ništavosti i pobijanja odluka glavne skupštine tuženika, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-246/2019-11 od 21. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 23. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-246/2019-11 od 21. lipnja 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio prvi istaknuti zahtjev za utvrđenje ništetnosti odluka glavne skupštine tuženika održane 28.siječnja 2019. navedenih u izreci koje se u bitnom odnose na imenovanje predsjedavajućeg glavne skupštine, opoziv nekih članova nadzornog odbora i imenovanje drugih članova nadzornog odbora, izmjene nekih odredaba statuta koje se odnose na broj članova nadzornog odbora, način postupanja, nadležnost uprave i nadzornog odbora kako je to navedeno u donesenim odlukama. Odbio je rješenjem i eventualno kumulirani zahtjev kojim tužitelj predlaže poništiti odluke glavne skupštine koje su predmet prvog istaknutog zahtjev za utvrđenje ništetnim donesenih odluka i naložio tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 150.000,00 kn.
2. U obrazloženju se navode tužiteljevi razlozi utvrđenja ništetnosti i pobijanja odluka donesenih na glavnoj skupštini tuženika koje se svode na tvrdnje o neovlaštenom sazivanju glavne skupštine od strane nadzornog odbora koje je sud otklonio prema odredbi čl. 263. st. 4. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 69/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD) kojom je propisano da nadzorni odbor može sazvati glavnu skupštinu društva običnom većinom glasova, a mora to učiniti kad je to potrebno radi dobrobiti društva slijedom čega skupština nije sazvana protivno odredbi čl. 277. st. 2. ZTD-a. Razlog ništetnosti donesenih odluka nije niti u činjenici da je većinski dioničar za punomoćnika imenovao odvjetnika koji je predložen za člana nadzornog odbora, a iz zapisnika s održane skupštine vidljivo je da je ona vođena u skladu s objavljenim pozivom i vidljivo je koje su odluke donesene i kojom većinom glasova. Što se tiče iznesenih protuprijedloga na skupštini sud je primjenom odredbi čl. 280., čl. 282. i čl. 283. ZTD-a utvrdio da je takvo postupanje zakonito, a donesene odluke u skladu s potrebnom većinom. Donesenim izmjenama statuta nadzorni odbor nije preuzeo vođenje društva niti je na njega preneseno upravljanje društvom umjesto da to čini uprava. Izneseni protuprijedlozi protivno shvaćanju žalitelja ne moraju biti obrazloženi. U odnosu na eventualno kumulirani zahtjev za poništenje donesenih odluka skupštine prvostupanjski sud navodi da nije posebno odlučivao o tom zahtjevu, a i u tom slučaju je tužbeni zahtjev isti kao i kod utvrđenja ništetnim odluka skupštine, jer tužitelju nedostaje aktivna legitimacija za pobijane odluka skupštine jer svoje protivljenje sukladno odredbi čl. 362. st. 1. ZTD-a nije sudjelovao u radu skupštine i nije svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik. Kako tužitelj ne osporava tu činjenicu, iako je tuženikov dioničar, ne može s uspjehom pobijati skupštinske odluke. O troškovima postupka sud je odlučio prema vrijednosti spora propisanu odredbom čl. 363.a ZTD-a nakon podnesenog tuženikovog prigovora i određeno naveo koji su troškovi bili potrebni tuženiku za vođenje parnice.
3. Tužitelj je podnio žalbu protiv presude zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud presudu odnosno preinači i prihvati tužbeni zahtjev odnosno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje. U bitnom ponavlja izneseno tijekom postupka o nepravilno podnesenim protuprijedlozima većinskog dioničara na samoj glavnoj skupštini a ujedno ističe i primjedbe da je predsjedavajući na glavnoj skupštini punomoćnik većinskog dioničara te da se nije raspravljalo o dnevnom redu. Sjednici nadzornog odbora koja je prethodila skupštini kao punomoćnik je sudjelovao i dao glas za sazivanje skupštine upravo predsjedavajući skupštine što upućuje na povoljniji položaj većinskog dioničara. Protuprijedlozi izneseni na skupštini o izboru novih članova nadzornog odbora predstavljaju nove prijedloge za opoziv i imenovanje članova nadzornog odbora i stoga je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da se radi o protuprijedlozima, a ne novim prijedlozima. Stoga je skupština donijela odluke koje nisu prethodno valjano objavljene, a tako donesene odluke su ništetne prema odredbi čl. 355. st. 1. t. 1. ZTD-a. Zbog toga su i donesene odluke o izboru novih članova nadzornog odbora ništetne prema odredbi čl. 358. t. 2. ZTD-a jer izabrani članovi nisu predloženi u skladu sa zakonom. Ukazuje na različitu praksu drugostupanjskog suda u odluci koju prilaže žalbi.
4. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pobijana presuda ispitana je skladu s odredbom čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7. Pri donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Iako žalitelj navodi da pobija prvostupanjsku presudu nije određeno naveo na koji je način ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, a određeno navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo ocijenivši da u sazivanju skupštine nije načinjen propust koji bi uzrokovao njenu ništetnost.
8. Predmet postupka je utvrđenje ništetnosti odnosno pobojnosti odluka glavne skupštine tuženika i to prvenstveno odluka o opozivu i imenovanju članova nadzornog odbora s obzirom na to da je većinski dioničar na skupštini podnio protuprijedloge koji su i prihvaćeni te su opozvani odnosno novoimenovani članovi nadzornog odbora osobe koje nisu navedene u prijedlogu javno objavljenih odluka za održanu skupštinu. Prigovora žalitelj i izboru predsjedavajućeg glavne skupštine s obzirom na to da je punomoćnik većinskog dioničara, a osporava i pravo nadzornog odbora sazvati glavnu skupštinu dovodeći ga u vezu s ništetnošću donesenih odluka.
9. Neosnovano žalitelj negira postojanje odredbe čl. 263. st. 4. ZTD-a kojom je propisano da nadzorni odbor može sazvati glavnu skupštinu kad je to potrebno radi dobrobiti društva o čemu odluku donosi običnom većinom glasova. Taj je žalbeni navod iznesen već i u tužbi prvostupanjski sud raspravio i pravilno na temelju isprava – zapisnika s održane sjednice nadzornog odbora 12. prosinca 2018. ocijenivši ga neosnovanim u smislu navedene zakonske odredbe. U vezi sa žalbenim navodima o izboru predsjedavajućeg skupštine ističe se da je i ta odluka donesena u skladu sa statutom tuženika. Odredbom čl. 33. statuta propisano je da glavnu skupštinu otvara predsjednik uprave koji utvrđuje jesu li ispunjene sve pretpostavke za održavanje glavne skupštine, a ako to utvrdi većinom glasova odlučuje se o izboru predsjedavajućeg. Iz zapisnika s održane skupštine upravo je to i vidljivo, a niti iz jednog žalbenog navoda nije vidljivo da je zapisnik o održanoj skupštini bio sastavljen protivno odredbi čl. 286. ZTD-a, a posljedično u slučaju nedostatka zapisnika, donesene odluke ništetne prema odredbi čl. 355. t. 2 ZTD-a.
9.1. Neosnovano žalitelj gramatički tumači sadržaj zakonskog izraza „protuprijedlog“ i s tim u vezi navodi ništetnost spornih odluka o opozivu i imenovanju članova nadzornog odbora upravo na temelju podnesenog protuprijedloga većinskog dioničara na skupštini. Podnošenje protuprijedloga spada u jedno od temeljnih upravljačkih prava dioničara i po logici stvari znači promjenu nekog već objavljenog prijedloga odluke kojeg dioničar može podnijeti na više različitih načina, a upravo je podnošenje protuprijedloga na skupštini jedno njegovo na zakonu utemeljeno pravo. Jedina bitna posljedica protuprijedloga podnesenog na skupštini je da se taj protuprijedlog javno ne objavljuje na onaj način na koji se objavljuje poziv za održavanje glavne skupštine. No u konkretnoj situaciji to očito nije problem s obzirom na potrebnu većinu glasova s kojima je na održanoj skupštini raspolagao većinski dioničar i donio odluke koje su predmet postupka. Jasno je da je protuprijedlog po logici stvari prijedlog kojim se predlaže donijeti odluka različita od predložene u javno objavljenom pozivu, ali to nema veze s ništetnošću donesenih odluka u smislu odredbi čl. 355. i čl. 358. ZTD-a. Što se tiče tvrdnji o različitoj sudskoj praksi navodi se da se odluka poslovni broj Pž-4788/09 ne odnosi na činjeničnu situaciju identičnu onoj koja je predmet postupka.
10. Iako je prvostupanjski sud naveo da nije odlučivao o eventualno kumuliranom zahtjevu za pobijanje odluka skupštine pravilno je naveo da je zahtjev u obadvije situacije jednak, ali su različiti razlozi i pretpostavke za postupanje. Pravilno je utvrdio da tužitelju nedostaje aktivna legitimacija za pobijanje spornih odluka jer nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 362. ZTD-a. To znači da je prvostupanjski sud odlučivao da tužitelju nedostaje aktivna legitimacija za pobijanje, a o tome je trebao odlučiti presudom, a ne rješenjem. Tužitelj ne pobija prvostupanjsku odluku u tom dijelu.
Prvostupanjski je sud pravilno odlučio o troškovima postupka koje je tužitelj u cijelosti dužan naknaditi tuženiku jer je izgubio parnicu prema odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a, a dosuđeni troškovi odnose se na troškove zastupanje tuženika po punomoćniku odvjetniku.
Sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.
Zagreb, 23. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća
Ivana Mlinarić
Broj zapisa: eb318-558f7
Kontrolni broj: 0a1a4-262cf-fd730
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=IVANA MLINARIĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
