REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 142 Pn-2637/18-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda, Jasmini Crnić, u pravnoj stvari tužitelja Lj. H. iz V. D., OIB: …, koju zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u Z., protiv tuženika E. o. d.d., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. B., odvjetnik u Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. prosinca 2022. u prisutnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužitelja M. P., odvjetnice i punomoćnika tuženika, I. Š., odvjetnice, 23. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju s naslova naknade imovinske štete iznos od 833,42 eura / 6.279,44 kuna[1] , sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 5. listopada 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.719,57 eura /12.956,13 kuna, sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude 23. siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je tužiteljica 28. ožujka 2017. upravljala vozilom krećući se kolnikom TC "K. ", u S. od istoka u smjeru zapada. Došavši do raskrižja s B. u. na prednji dio njenog vozila naletio je motocikl reg. oz. ZG … kojim je upravljao S. R., a koji motocikl je obvezno bio osiguran kod tuženika. U postupku mirnog rješenja odštetnog zahtjeva tužiteljice tuženik je 28. veljače 2018. na račun tužiteljice isplatio 7.700,00 kn, koji je iznos tužiteljica utrošila na najnužniji popravak automobila. Prema konačno preciziranom tužbenom zahtjevu na ročištu 14. prosinca 2022. potražuje od tuženika isplatu iznosa od 6.279,44 kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe 5. listopada 2018. do isplate i uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti, u odnosu na odgovornost, osnovu i visinu zahtjeva. Predložio je izvođenje prometnog vještačenja na okolnost za koliki iznos se mogu izvršiti popravci za normalno funkcioniranje tužiteljičinog motornog vozila. Ističe kako je na vozilu tužiteljice nastala totalna šteta kao i da nije sporno da je vozilo tužiteljice prije nesreće vrijedilo 20.500,00 kn, a tuženik je pronašao kupca koji je bio voljan kupiti tužiteljičino oštećeno vozilo za 12.800,00 kn sa pdv-om. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. Tijekom postupka izvedeni su svi po strankama predloženi dokazi, te je izvršen uvid u cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu u spis, u spis ODO Zagreb poslovni broj K-DO-…, saslušana je tužiteljica osobno kao stranka u svrhu dokazivanja, kao i svjedok S. R., te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku ing. B. Š..

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno i na temelje rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je konačno preciziran tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, te nije sporno da je tuženik isplatio tužiteljici nesporan iznos naknade štete od 7.700,00 kn dana 28. veljače 2018., no sporna je odgovornost, osnova i visina tužbenog zahtjeva.

6. Na sporne okolnosti odgovornosti za nastanak štetnog događaja, osnove i visine izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu (list 5 spisa) iz kojeg je utvrđeno da su sudionici predmetnog štetnog događaja bili tužiteljica koja je u nesreći sudjelovala kao vozač osobnog automobila ZG1 … i nije zadobila tjelesne povrede u nesreći te S. R. koji je sudjelovao kao vozač motocikla ZG … koji je zadobio teške tjelesne povrede. Zapisniku prileži skica mjesta događaja, opis mjesta događaja, pronađenih tragova, položaja vozila, i nastradalih.

7. Uvidom u Rješenje Općinsko državno odvjetništvo Zagreb od 28. prosinca 2017. (list 45 spisa) utvrđeno je da je Općinsko državno odvjetništvo Zagreb odbacilo kaznenu prijavu protiv tužiteljice zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.

8. Tužiteljica u iskazu od 8. srpnja 2019. koji je ponovila na ročištu 14. prosinca 2022., navodi da je na vozilu popravila samo masku i to kod limara u tvrtki D. d.o.o. u N. B.. Popravak je iznosio 3.000,00 kn i za taj popravak nema račun, jer je popravak platila autolimaru na ruke, bez računa, a dogovor je bio da će on izdati račun kad bude i ostalo popravljeno jer tada nije imala novaca za cjelokupni popravak. Taj je popravak napravila prije nego to joj je tuženik isplatio iznos od

7.700,00 kn. Na vozilu nisu popravljena svjetla koja su oštećena, razne kopče, hauba nije polakirana, već je samo poravnana, a i registarska pločica je oštećena, kao i prednji blatobran. Sva oštećenja koja nisu popravljena vidljiva su iz procjene autokuće Š.. Vozilo je uredno registrirala unatoč ovim nepopravljenim oštećenjima s time da joj je stavljena opaska da je potrebno staviti novu registarsku pločicu. Kada je se pita kako je došlo do nastanka prometne nesreće, navodi da se svojim vozilo kretala u naselju L. jednosmjernom ulicom, koja je sporedna te se prije uključivanja na glavnu ulicu, odnosno ., zaustavila na znak Stop. Bila je gužva u prometu jer se radio nogostup i vozila je pažljivo. S lijeve strane ju je propustio kombi koji joj je svjetlima dao znak da može skrenuti ulijevo u B. i s oprezom se polako počela uključivati ulijevo sa upaljenim pokazivačem smjera. Još se nije uspjela uključiti u traku u koju je trebala skrenuti, kada ju je udario motocikl s njene lijeve strane u prednji blatobran. Taj je motocikl pretjecao kolonu vozila iza tog kombija koji ju je propustio i to pretjecanje je vršio preko pune linije. Sva ostala

vozila

koja su se nalazila iza kombija koji ju je propuštao, uredno su se zaustavila. Kaznena prijava protiv nje je odbačena. Na poseban upit navodi da je do sudara sa motociklom je došlo na sredini kolnika, s time da je ona prednjim dijelom svog vozila prešla preko središnje linije za nekih 20-ak cm. Motocikl je udario u prednji dio vozila upravo u tih 20-ak cm s kojim je prešla preko središnje linije. Prije udarca kretala se nekih 20-ak km/h, a u trenutku udarca se zaustavila. Na poseban upit odgovara da je vidjela motocikl kako je stajao u koloni na B. ulici, dok se sa svojim vozilom kretala ovom jednosmjernom ulicom od K.. Nakon što ju je kombi propustio, prije uključivanja u promet provjerila je sa svoje desne strane nailazi li kakvo vozilo kao i nailazi li koje vozilo također s desne strane, ali iza leđa gdje se nalazi isto glavna ulica i kada je vidjela da nema vozila, polako se počela uključivati, provjerila je i s lijeve strane, no nije primijetila s lijeve strane nailazak motocikla, jer se on nalazio njoj s bočne strane.

9. Svjedok S. R. u iskazu navodi da mu je poznato da bi trebao svjedočiti o prometnoj nesreći u kojoj je sudjelovao kao vozač motora. Ta se prometne nesreća dogodila u S.. Kretao se glavnom ulicom i ispred njega je bila kolona koja se sporo micala, a u jednom trenutku ispred njega se zaustavio kombi te je krenuo obilaziti taj kombi i tada je došlo do sudara na način da je udario u gospođu koja je izlazila iz sporedne ulice. Nju je propuštao taj kombi i ona nije mogla vidjeti njegov nailazak, kao što niti on nije mogao vidjeti nju, upravo zbog tog zaustavljenog

kombija. Misli da se protiv njega nije vodio nikakav postupak. U toj prometnoj nesreći nastala mu je šteta na motoru. Potraživao je od osiguravajućeg društva gospođe isplatu te štete i isplaćeno je 1/3 štete u odnosu na procijenjenu. Ne zna zašto mu je isplaćena 1/3. Po glavnoj ulici kojom se kretao promet je bio usporen, a iz smjera iz kojeg je ta gospođa izlazila, je sporedna ulica te se ona uključivala u ovu glavnu ulicu i ona iz svog smjera nije imala reguliran promet semaforom. Navodi da se nije brzo kretao, možda nekih 40 km/h. Na poseban upit pun. tužiteljice navodi da je prije udara u vozilo tužiteljice obišao kombi, a prije njega možda još jedno vozilo, no to nije siguran. Kada ga se pita je li ovo vozio obilazio preko pune ili isprekidane razdjelne linije, navodi da to ne zna. U trenutku prometne nesreće bilo je sunčano, bio je kraj ožujka mjeseca i kolnik nije bio sklizak te je vidljivost bila dobra. Na poseban upit pun. tužiteljice navodi da s tužiteljicom nije dogovarao naknadu štete. Navodi da je od strane nekih odvjetničkih društva u ime nje primio zahtjev za naknadu štete, no na taj zahtjev nije odgovorio jer smatra da joj nije dužan naknaditi štetu. Misli da mu je osiguranje tužiteljice u 2017. godini isplatilo odštetu za motor, no to nije u potpunosti siguran. Pretpostavlja da se vozilo tužiteljice prije sudara kretalo jer je izašlo ispred njega, no navodi da je to bilo u djeliću sekunde pa ne zna je li ona kočila. Ne zna kojom brzinom se tužiteljica kretala. Primijetio je da je na vozilu tužiteljice bio oštećen prednji branik, a daljnju neku štetu nije niti gledao jer je po njega došla hitna pomoć. Na poseban upit pun. tužitelja navodi da kada je kretao pretjecati ovo prvo vozilo bio mu je otežan pogled prema smjeru iz kojeg je nailazila tužiteljica, jer se tamo nalazi livada i parkirani automobili, a preglednost nije dobra.

10. Sud je prihvatio iskaze tužiteljice i svjedoka jer su suglasni u svim bitnim dijelovima koji se odnose na dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. B. Š. utvrđeno je da je u predmetnom štetnom događaju motocikl osiguranika tuženika prednjim desnim dijelom došao u kontakt s prednjim srednjim dijelom vozila tužiteljice. Nakon ovog kontakta motociklu je poništena brzina pri čemu je odbačen unatrag, kojom prilikom se prevrnuo na lijevi bok na kojem je otklizao ulijevo. Mjesto sudara se nalazilo u lijevoj prometnoj traci gledano u smjeru gledanja motocikla, oko 0,7 do 0,9 m od središnje linije kolnika i oko 1,8 do 2,3 m prije PTM. Neposredno prije sudara motocikl je vršio radnju obilaženja zaustavljenog kombi vozila ispred raskrižja s prilaznim kolnikom TC "K.". Za to vrijeme vozilo tužiteljice se zbog propuštanja vozača kombi vozila uključivalo iz prilaznog kolnika TC "K." radnjom skretanja ulijevo u zapadnu prometnu traku B. ulice u smjeru juga. Budući da nisu poznate brzine kretanja oba vozila neposredno prije i u trenutku sudara, to nije moguće napraviti vremensku prostornu analizu odigravanja predmetnog štetnog događaja, a time niti sve mogućnosti izbjegavanja

ovog

štetnog događaja od strane oba sudionika. Da je osiguranik tuženika ispoštovao horizontalnu prometnu signalizaciju i da nije vršio radnju obilaženja zaustavljenog kombi vozila preko pune središnje linije, već da se zaustavio iza kombi vozila, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je totalna šteta. Visina štete vozila tužiteljice, svedena na dan isplate štete (28. veljače 2018.) iznosi oko 13.979,44 kn.

12. Nalazu i mišljenju vještaka prigovorio je tuženik podneskom od 15. veljače 2021. u kojem je predložio pozvati vještaka da se dodatno očituje na pitanja

1. je li bez izvida štete i fotografija vozila mogao provesti vještačenje.

2. je li se tužiteljica prije nesreće kretala prilaznim kolnik tržnog centra,

3. je li tužiteljici na tom prilaznom kolniku imala znak STOP,

4. je li se tužiteljica kretala sporednom cestom u odnosu na glavnu?

5. je li se osiguranik kretao glavnom cestom?

6. koja je obveza vozača prilikom ulaska sa sporedne na glavnu cestu? 7. kolika je bila preglednost tužiteljice prema vozilima koja se kreću glavnom cestom dok se približavala raskršću?

8. koja je bila obveza tužiteljice kada je krenula ulaziti u raskršće?

13. Vještak je usmeno obrazložio nalaz i mišljenje, te se očitovao na pitanja tuženika na ročištu za glavnu raspravu održanom 25. ožujka 2021. te je naveo da:

1. Bez izvida štete i fotografija oštećenog motocikla osiguranika tuženika moglo se provesti vještačenje.

2. Prije nesreće tužiteljica se kretala prilaznim kolnikom tržnog centra.

3. Tužiteljica je na tom prilaznom kolniku imala znak STOP.

4. Tužiteljica se kretala sporednom cestom u odnosu na glavnu.

5. Osiguranik tuženika se kretao glavnom cestom.

6. Obveza vozača prilikom ulaska sa sporedne na glavnu cestu jest da propusti sva vozila koja se kreću glavnom cestom.

7. Nije poznata preglednost o raskrižju u trenutku prometne nezgode. Kako nisu poznate brzine kretanja oba vozila ne posredno prije i u trenutku sudara, to nije moguće utvrditi trenutak kada su se sudionici mogli međusobno prvi puta ugledati . Stoga nije bilo moguće ni napraviti vremensko prostornu analizu odigravanja štetnog događaja sa svim mogućnostima izbjegavanja prometne nezgode od strane oba sudionika.

8. Obveza tužiteljice prije skretanja u raskrižje je bilo propuštanje svih vozila koja se kreću glavnom cestom. Međutim, u predmetnom štetnom događaju ne poznato kombi vozilo koje se kretalo glavnom cestom ispred motocikla osiguranika tuženik se zaustavilo ispred raskrižja propuštajući tužiteljicu da se uključi na kolnik glavne ceste. Da osiguranik tuženika nije pretjecao kombi vozilo na mjestu gdje to nije dozvoljeno do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

14. Na poseban upit pun. tuženika da li je mogao utvrditi visinu štete zaostalu na vozilu tužiteljice bez izvida i fotografija odgovara da se na listu 89 spisa nalazi izvid štete za vozilo tužiteljice na temelju kojeg je utvrdio visinu štete. Bez izvida štete i fotografija vozila se ne može utvrditi visina štete na vozilu. Na poseban upit pun. tuženika je li došlo do totalne štete na vozilu a imajući u vidu iskaz tužiteljice da je vozilo popravila, navodi da to nije relevantno za utvrđivanje visine štete. Na poseban upit pun. tuženika da li bi se izbjegla prometna nesreća da je tužiteljica pričekala prolaz kolone vozila, vještak odgovara da propuštanjem kolone vozila koja se kretala glavnom cestom i naknadnim uključivanjem tužiteljice bi se izbjegao predmetni štetni događaj.

15. Na poseban upit pun. tuženika bi li se izbjegla prometna nesreća da je tužiteljica vršila postupno skretanje, pa da je onda mogla biti uočljivija osiguraniku tuženika, odgovaram da s obzirom da je nepoznata brzina kretanja motocikla, nije moguće utvrditi da li bi na taj način osiguranik tuženika imao dovoljno mjesta da radnjom kočenja se zaustavi prije mjesta sudara i na taj način izbjegne predmetni štetni događaj. Na poseban upit pun. tužiteljice da li je bilo moguće popraviti vozilo tužiteljice, a da bude u voznom stanju iskazuje da je iz analize proizašlo da je na vozilu tužiteljice nastala totalna šteta i da popravak istog ekonomski nije opravdan. Međutim tužiteljica je mogla popraviti vozilo da isto bude u voznom stanju i tehnički ispravno. Na poseban upit pun. tužiteljice ponovo navodi da je osiguranik tuženika ispoštovao horizontalnu prometnu signalizaciju i da nije vršio radnju zaobilaženja zaustavljenog kombi vozila preko pune središnje linije do štetnog događaja ne bi došlo.

16. Nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik nije imao daljnjih prigovora na nalaz, a sud je nalaz prihvatio ocijenivši ga jasno pisano i usmeno obrazloženim i sačinjenim u skladu sa postavljenim zadatkom i u skladu sa pravilima struke.

17. Ovdje valja reći da u skladu sa odredbom čl. 43. ZOSPC vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. tog članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

18. Odredbom čl. 66. ZOSPC propisano je da pretjecati i obilaziti vozač smije samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na cesti ima dovoljno prostora za sigurno izvođenje tih radnji. Vozač ne smije pretjecati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike ceste i postojeće okolnosti na cesti i u prometu ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge sudionike u prometu. U skladu sa odredbom čl. 67 ZOSPC pretjecanje i obilaženje obavlja se s lijeve strane. Pretjecati se mora s desne strane ako je vozilo na kolniku zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.

19. Iz navedenih dokaza sud je zaključio kako je za nastanak štetnog događaja odgovoran upravo osiguranik tuženika koji je na za to nedozvoljenom mjestu protupropisno zaobilazio kombi vozilo koje je propuštalo tužiteljicu da se iz sporedne ulice uključi u promet. Ovdje valja napomenuti da je u skladu sa prometnim propisima te je i uobičajeno u prometnoj situaciji kakva je bila ova da vozilo koje iako ima prednost prolaska odluči propustiti vozilo koje se uključuje u promet glavne ulice sa sporedne, jer kada bi to bilo nedopušteno u mnogim prometnim situacijama vozila sa sporedne ceste bi trebala čekati možda i satima da se uključe u promet (dok primjerice ne prođe vrijeme pojačanog prometa kada je na glavnoj cesti konstantno kolona i po nekoliko sati). Osiguranik tuženika je svojim motociklom, iako nije imao saznanja o razlogu zbog kojega se kombi vozilo ispred njega zaustavilo, niti je vidio kakva je prometna situacija ispred kombi vozila preko pune linije započeo zaobilaziti to kombi vozilo i zbog toga je udario u vozilo kojim je upravljala tužiteljica, te je izazvao nastanak štetnog događaja i štete. Sud je cijenivši sve izvedene dokaze zaključio da je do štetnog događaja došlo upravo zbog nepridržavanja citirane odredbe čl. 66 ZOSPC-a od strane osiguranika tuženika, a da tužiteljica svojim ponašanjem ni na koji način nije doprinijela nastanku istog.

20. Na okolnost visine štete sud je izveo dokaz prometnim vještačenjem. Vještak je utvrdio da je na vozilu tužiteljice nastala totalna šteta, pa popravak vozila nije ekonomski opravdan. Visina štete na vozilu dobivena je na način da je od tržne vrijednosti vozila koja svedena na dan isplate štete (28. veljače 2018.) iznosi 21.479,44 kn, odbijena vrijednost ostataka vozila koja iznosi 7.500,00 kn, pa je visina štete na vozilu tužiteljice 13.979,44 kn.

21. Valja reći da sud nije cijenio niti u obzir uzeo činjenicu da je tužiteljica vozilo popravila i ponovo registrirala, jer prema nalazu vještaka to nije bilo ekonomski opravdano, te zbog toga nije niti utvrđivao koliko bi koštali troškovi popravka vozila tužiteljice, niti je u tom dijelu cijenio nalaz vještaka.

22. Među strankama nije sporno da je tuženik isplatio tuženoj nesporni iznos naknade štete na vozilu u iznosu od 7.700,00 kn 28. veljače 2018. zbog čega je tužiteljici dosuđena naknada preostalog iznosa štete od 6.279,44 kn (visina totalne štete od 13.979,44 kn - isplaćeni iznos od 7.700,00 kn = 6.279,44 kn).

23. Zakonska zatezna kamata tužiteljici je dosuđena kako je zatraženo od podnošenja tužbe 5. listopada 2018. do isplate.

24. Kamate su dosuđene za razdoblje do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Stopa kamate od 1.1.2023. dosuđena je sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).

25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP. Visina troškova tužitelja za zastupanje po punomoćnici odvjetnici odmjerena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14. , 107/15., 37/22, 126/22 u daljnjem tekstu: OT), kojom je predviđeno da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 48. st. 3. OT). Tako je tužitelju priznat trošak sastava tužbe od 75 bodova (Tbr. 7. toč. 1. OT), podneska od 13.2.19. i 11.3.21. od po 75 bodova (Tbr. 8. toč. 1. OT), zastupanja na ročištu od 9.7.19., 9.12.19., 25.3.22. i 14.12.22. po 75 bodova (Tbr. 9. toč. 1. OT), zastupanja na ročištu od 18.1.22. 37,5 bodova (Tbr. 9. toč. 2. OT), odnosno ukupno 562,5 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 15,00 kn iznosi ukupno 8.437,50 kn, a uz 25% PDV-a od 2.109,38 kn čini ukupan trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku od 10.546,88 kn. Tužiteljici je dosuđena i naknada troška sudske pristojbe na tužbu 300,00 kn i predujma za vještačenje 2.000,00 kn, te trošak sudske pristojbe na presudu 109,25 kn.

26. Tužitelj ima pravo na zatražene zakonske zatezne kamate na dosuđeni trošak od presuđenja, po odredbi čl. 151.st.3. ZPP i po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a.

27. Dvojno iskazivanje temelji se na odredbi čl. 48. st. 1. u svezi čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22).

U

Zagrebu

23.

siječnja

2023.

Sudac

Jasmina Crnić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu. Presuda kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10 i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:I. Pun. tužitelja

II. Tuženiku po pun.