Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: Gž Ovr-1/2023-2
R E P U B L I K A H R V AT S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji Smiljki Premužić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice A. J. iz Z., U.
V.. L. 2, O.: …, zastupane po punomoćnicima iz O. d. B. i partneri j.t.d. iz Z., protiv ovršenika E. d.o.o. iz P., O.: …, zastupano po punomoćnici D. B., odvjetnici iz Z., radi izravne naplate, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru broj Ovr-928/2022-47 od 2. studenoga 2022., dana 20. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e
I.Uvažava se žalba ovrhovoditeljice i preinačava rješenje Općinskog suda u Zadru broj Ovr-928/2022-47 od 2. studenoga 2022., u dijelu u kojem je usvojen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i rješava:
"Pljenidba i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika proglašavaju se nedopuštenim temeljem zahtjeva za izravnu naplatu novčanog potraživanja ovrhovoditeljice po presudi Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-63/2018 od 17. lipnja 2020. za iznos od 438,60 eura[1] /3.304,62 kune, dok se u preostalom dijelu za iznos od 623,18 eura / 4.695,38 kuna odbija prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim".
II. U preostalom dijelu kojim je odbijen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčane tražbine prvostupanjsko rješenje kao nepobijano ostaje neizmijenjeno.
III. Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditeljici plati na ime troškova žalbe iznos od 62,21 euro/468,75 kuna u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskim rješenjem riješeno je tako da izreka u cijelosti glasi:
"Odbija se prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa novčane tražbine temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, po ovršnoj ispravi presudi Općinskog suda u Zadru posl. br. Pn-63/2018 od 17. lipnja 2020., u dijelu za iznos od 25.786,87 kuna, dok se u dijelu za iznos 8.000,00 kuna prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčane tražbine usvaja.
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenik E. d.o.o. iz P., OIB: …, u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom u ostalom iznosu od 25.786,87 kuna, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ovoga rješenja"
2. Protiv dijela tog rješenja u kojem je usvojen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim za iznos od 4.695,38 kuna žalbu je podnijela ovrhovoditeljica, navodeći da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede odredaba ovršnog zakona, te predlaže da drugostupanjski sud žabu usvoji, preinači prvostupanjsko rješenje na način da se prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava djelomično usvoji za iznos od 3.304,62 kune /438,60 eura, dok se u preostalom dijelu odbije ovršenikov prijedlog, a podredno da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje, te traži trošak žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. Nije sporno da je ovrhovoditeljica pokrenula izravnu naplatu na temelju ovršne isprave koji zahtjev je kod Financijske agencije zaprimljen 24. srpnja 2020.
5. Ovršenik je nakon zaprimanja obavijesti od Financijske agencije o pokretanju izravne naplate podnio sudu najprije prijedlog za odgodu ovrhe koji je prijedlog odbijen rješenjem prvostupanjskog suda broj Ovr-533/2020-11 od 25. veljače 2021., a potom je ovršenik podnio i prijedlog sudu da donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim (list 34-35 spisa) navodeći da se izravna naplata provodi na novčanim sredstvima koji ne mogu biti predmet ovrhe, jer da se radi o uplaćenim sredstvima o mjesečnoj potpori radi očuvanja radnih mjesta temeljem Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kao i da je na njegov račun Hrvatski zavod za zapošljavanja dana 27. srpnja 2020. isplatio potporu u iznosu od 8.000,00 kn, ali koji iznos zbog zapljene na temelju pokrenute izravne naplate nije mogao biti isplaćen zaposlenicima.
6. Nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplate tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.– dalje: OZ) ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, a na koji se na odgovarajući način primjenjuje odredba Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članak 50. i članak 53.) kako je to i propisano člankom 210. stavak 1. i 2. OZ-a. Dakle, ovršenik je upravo podnio prijedlog sukladno navedenim odredbama za donošenje rješenja kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, a što i jest jedino pravno sredstvo ovršenika, osim prijedloga za odgodu u postupku izravne naplate, a za koje podnošenje prijedloga nije određen rok, već je jedino ograničen vremenom u kojem nije izvršen prijenos sredstava s računa ovršenika, jer u toj situaciji ovršnik može u posebnoj parnici ostvarivati svoje pravo na povrat prenesenih sredstva, kao i pravo na naknadu štete, a kako je to i propisano člankom 210. stavak 4. OZ-a. U ovom predmetu, kao što iz spisa proizlazi, izvršena je zapljena sredstava, ali još uvijek nije izvršen prijenos sredstva s računa ovršenika ovrhovoditelju.
7. Po ocjeni ovoga suda sredstva koja je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćivao poslodavcima na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske kao Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Coronavirusom su izuzeta od ovrhe temeljem članka 172. stavak 1. točka 13. OZ-a kako to ovršenik u svom prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ističe, u ostalom, o tome je Financijsku agenciju i obavijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a kako je to vidljivo iz dopisa od 3. travnja 2020. U vrijeme pokretanja izravne naplate i zapljene sredstava ovršenika bio je na snazi Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ("Narodne novine" broj 53/20 i 83/20), no taj Zakon se ne primjenjuje na ovrhe koje se provode sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kako je to i propisano člankom 9. citiranog Zakona. No, i Zakonom o Dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj 47/20) koji je stupio na snagu 18. travnja 2020. je propisano u članku 25.a da se pod posebnim okolnostima podrazumijeva događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnosti ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, a rok trajanja posebnih okolnosti produžen je do 18. listopada 2020. prema odluci Vlade ("Narodne novine" broj 83/20). Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Financijska agencija će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati na način da ih evidentira u očevidnik, ali samo u odnosu na fizičke osobe neće slati nalog bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u očevidnik zastat će sa daljnjim postupanjem.
8. Ovršenik navodi, a to i proizlazi iz priloženog izvatka po prometu na računu da je ovršeniku 27. srpnja 2020. isplaćena od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sredstva za isplatu s računa državnog proračuna u iznosu od 8.000,00 kn (list 20 spisa), a za koje ovršenik upravo tvrdi da se radi o ovoj potpori za očuvanje radnih mjesta, a povezano sa posebnim okolnostima za vrijeme epidemije Coronavirusa. Prvostupanjski sud očito prihvaćajući takvu tvrdnju ovršenika i proglašava pljenidbu i prijenos novčane tražbine nedopuštenim upravo u iznosu od 8.000,00 kuna.
9. Takav zaključak prvostupanjskog suda je u suprotnosti sa podacima u spisu, čime je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. u svezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11.
-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19 – dalje: ZPP), a u svezi sa člankom 21. stavaka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/17, dalje: OZ), na koju bitnu povredu se u žalbi i ukazuje.
10. Točno je kao što ovršenik tvrdi i zaključuje prvostupanjski sud da je ovršeniku doista dana 27. srpnja 2020. uplaćeno na račun kod A. b. 8.000,00 kuna od H. zavoda za zapošljavanje, kao što je to i vidljivo i iz izvatka o stanju i prometu po računu A. b. sa stanjem na dan 27. srpnja 2020. Međutim, nije sav taj novac od 8.00,00 kuna zaplijenjen u izravnoj naplati kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud, već samo iznos od 3.304,62 kune/438,60 eura i to dana 28. srpnja 2020., 3.00,00 kuna, 18. prosinca 2020. 243,40 kuna i 21. prosinca 2020., 61,22 kune, kako je to i vidljivo iz dopisa A. b. od 17. listopada 2022. (list 121. spisa).
11. Prema tome, od sredstava koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio ovršeniku na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske kao potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Coronavirusom zaplijenjen je ukupan iznos od 3.304,62 kune,/ 438,60 eura i ta sredstva su izuzeta od ovrhe, sukladno članku 172. stavaka 1. točka 13. OZ-a, pa je uz pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo prijedlog ovršenika samo djelomično usvojiti i proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos tih zaplijenjenih novčanih sredstava za taj iznos a ne za cjelokupni iznos od 8.000,00 kuna, pa je dakle u preostalom iznosu do 8.000,00 kuna, odnosno za iznos od 4.695,38 kuna /623,18 eura, trebalo odbiti prijedlog ovršenika kako to ovrhovoditeljica u svojoj žalbi pravilno ističe.
12. Slijedom navedenog je i uvažena žalba ovrhovoditeljice, te preinačeno prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem je proglašena nedopuštenom pljenidba i prijenos novčane tražbine, a sukladno članku 380. točka 3. ZPP-a, u svezi sa člankom 21. stavka 1. OZ-a, dok u preostalom dijelu u kojem je odbijen prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčane tražbine za iznos od 25.786,87 kuna prvostupanjsko rješenje kao nepobijano ostaje neizmijenjeno. 13. Budući da je žalba ovrhovoditeljice osnovana u cijelosti, to je ovršenik dužan ovrhovoditeljici platiti na ime troškova žalbe ukupan iznos od 62,21 euro/468,75 kuna, sukladno Tbr. 13. točka 1. u svezi sa Tbr. 10. točka 5. i Tbr. 7. točka 1., te Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15, 37/22, 100/22 i 126/22.).
14. S obzirom na sve naprijed izloženo riješeno je kao u izreci.
Bjelovar, 20. siječnja 2023.
Sutkinja
Smiljka Premužić