Poslovni broj: 5 UsI-1712/22-10

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, te Tamari Taraš, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja N. G. iz T., U. …, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica B. Š. J., odvjetnica u

Š., M. G. …, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe S. G. iz T., U. …, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik T. M., odvjetnik iz V.,

O.J. I. C. …, radi promjene podataka u katastarskom operatu, nakon javne rasprave zaključene 12. siječnja 2023. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 20. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/21-07/424, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 29. lipnja 2022. i rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/21-02/654, URBROJ: 541- 26-02/11-21-2 od 30. ožujka 2021.

II. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi naknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 497,71 EUR/3.750,00 kuna u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/21-07/424, URBROJ: 541-11/2- 22-2 od 29. lipnja 2022. odbijena je žalba N. G., ovdje tužitelja, izjavljena protiv rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/21-02/654, URBROJ: 541-26-02/11-21-2 od 30. ožujka 2021., kojim se na zahtjev S. G., ovdje zainteresirane osobe, u katastarskom operatu K.O. T., u posjedovnim listovima broj 53,1233 i 3292 mijenjaju podaci na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja.

2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika u cijelosti, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Prvenstveno navodi kako su u upravnom postupku povrijeđena pravila o osobnoj dostavi, budući da je dostava prvostupanjskog rješenja bila naslovljena na A. G., koji je njegov otac, te je odavno preminuo. Nadalje, navodi kako je on suvlasnik nekretnine označene kao kat.čest. … K.O. T. i to za 110/140 dijela, te je upisan kao posjednik predmetne nekretnine, međutim, kako je unatoč tome u potpunosti izostavljen iz geodetskog elaborata oznake 12/20 izrađen po N. B., dipl.ing. geod., te nije naveden kao potpisnik nositelja prava na kat.čest. …, već je naveden samo A. G., koji je upisani suvlasnik za 30/140 dijela. Također, kako nije pozvan na izlaganje na javni uvid, te je u potpunosti izostavljen u upravnom postupku. Mišljenja je kako predmetni geodetski elaborat nije smio biti potvrđen, a rješenjem su nezakonito osnovane nove katastarske čestice oznake kat.čest. … površine 111 m2, kat. čest. … površine 125 m2 i

kat. Čest… površine 61 m2. Ujedno ističe kako tuženik, da je utvrdio da je tužitelj vlasnik i posjednik nekretnine oznake kat.čest. … K.O. T. ne bi potvrdio predmetni geodetski elaborat, te bez suglasnosti tužitelja proveo promjene u katastarskom operatu. Smatra kako se za kat.čest. …, K.O. T. mogao eventualno izraditi elaborat, međutim, za provođenje istog kako je trebalo prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu prava vlasništva, koje se pak provode u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene, odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi, a sve sukladno odredbi članka 84. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 112/18 i 39/22). S tim u vezi ističe kako su povrijeđene i odredbe članka 90. i 91. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Zaključno, navodi kako je sukladno odredbi članka 45. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina trebao biti označen kao nositelj prava na katastarskoj čestici, te je prema odredbi članka 50. i 54. navedenog zakona trebao biti pozvan na predočenje elaborata. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-932-07/21-07/424, URBROJ: 541-11/2-22-2 od 29. lipnja 2022. i rješenje Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: UP/I-932-07/21-02/654, URBROJ: 541-26-02/11-21-2 od 30. ožujka 2021. Ujedno, potražuje trošak upravnog spora.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se poziva na navode iznijete u obrazloženju osporenog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Pozvan u smislu odredbe članka 19. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS) da kao zainteresirana osoba sudjeluje u sporu, te se očituje na navode iz tužbe tužitelja, S. G.u odgovoru na tužbu u bitnom ističe kako iz spisa tuženika proizlazi kako je tužitelj bio obaviješten o izradi geodetskog elaborata, kako je dana 15. svibnja 2021. bio pozvan na saslušanje i uvid u spis predmeta, te se nastavno 10. lipnja 2021. na zapisnik usprotivio provedbi navedenog elaborata. Nadalje, ističe kako tužitelj u trenutku izrade elaborata nije bio niti upisan kao jedan od suvlasnika nekretnine, pa su navodi tužbe u tom smjeru neosnovani. Zaključno, ističe kako je postupak provedbe geodetskog elaborata proveden sukladno zakonskim propisima bez zadiranja u prava tužitelja, koja je on u međuvremenu stekao na određenim dijelovima predmetnih nekretnina. Predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu, te potražuje trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/14, 37/22 i 126/22, dalje Tarifa) na ime sastava odgovora na tužbu od 250 bodova (vrijednost boda od 15,00 kuna), odnosno ukupno 3.750,00 kuna bez PDV-a.

5. U sporu je održana rasprava 12. siječnja 2023. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez njihove prisutnosti.

6. Opunomoćenica tužitelja je posebno istaknula kako osoba na čiji zahtjev je izrađen i proveden geodetski elaborat nije zemljišnoknjižni vlasnik čest. zem. … K.O. T., pa iz tog razloga nije mogla zatražiti parcelaciju. Opetovano je istaknula kako tužitelju kao zemljišnoknjižnom vlasniku predmetne čestice elaborat nije bio dostavljen na uvid, odnosno isti nije niti sudjelovao u izradi geodetskog elaborata, pa time nije niti mogao iznositi svoje primjedbe. Ujedno se usprotivila navodima iz odgovora na tužbu zainteresirane osobe, te je istaknula kako je tužitelj u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan u srpnju 2020., a što je razvidno iz povijesnog prikaza e- zemljišne knjige.

7. Opunomoćenica tužitelja je sukladno Tarifi popisala trošak na ime sastava tužbe 250 bodova (vrijednost boda od 10,00 kuna), te trošak na ime zastupanja na raspravi 12. siječnja 2022. 250 bodova (vrijednost boda od 15,00 kuna), odnosno ukupno 829,52 EUR/6.250,00 kuna bez PDV-a.

8. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika čitana je i pregledana dokumentacija koja se nalazi u sudskom spisu, te je pregledana i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti izvršenih promjena podataka u katastarskom operatu za K.O. T., u odnosu na čest. zgr. … čest. zem. … i čest. zem. …, pri čemu je među strankama sporno utvrđeno činjenično stanje, te s tim u vezi i primjena materijalnog prava.

11. Iz podataka sadržanih u spisu predmeta proizlazi kako je zahtjev za provedbu geodetskog elaborata, broj …,

"Š., 06.08.2020.", izrađenim od Ureda

ovlaštenog inženjera geodezije N. B., za provedbu rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, na k.č. …, …, …, K.O. T., podnio S.

G., ovdje zainteresirana osoba.

12. Prvostupanjskim rješenjem izmijenjeni su podaci u katastarskom operatu za K.O. T., kako slijedi:

- u posjedovnom listu broj 53, staro stanje: kat.čest. zgr. … u površini od 138 m2, novo stanje: kat. čest. zgr. … u površini od 134 m2 i kat.čest. … u površini od 4 m2;

- u posjedovnom listu broj 1233, staro stanje: kat.čest. … u površini od 26 m2, novo stanje: kat.čest. … u površini od 25 m2;

- u posjedovnom listu 3292, staro stanje: kat. čest. …, u površini od 140 m2, novo stanje: kat. čest….u površini od 111 m2, kat. čest. … u površini od 125 m2, kat. čest. … u površini od 61 m2;

bez promjene upisa nositelja prava.

13. Osporenim rješenjem tuženika potvrđeno je prvostupanjsko rješenje, uz obrazloženje u bitnom kako je prvostupanjsko rješenje utemeljeno na riješenu o utvrđivanju građevne čestice, pri čemu su oblik i veličina građevne čestice definirani na geodetskom snimku koji je priložen rješenju, te se isti ne mogu mijenjati na temelju izjave tužitelja, dok se elaborat ne izrađuje samo ako su granice katastarskih čestica sporne, odnosno ako je u trenutku izrade elaborata u tijeku sudski postupak uređenja međa. Nadalje, a u odnosu na navode tužitelja kako se protivi predmetnoj parcelaciji, tuženik se pozvao na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženo u presudi tog suda pod poslovnim brojem Usž-1120/18-2 kako Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnik ni u jednoj svojoj odredbi kao uvjet provedbe parcelacijskog elaborata ne propisuje suglasnost nositelja stvarnog prava na katastarskoj čestici koja je predmet elaborata s predloženom parcelacijom, međutim, tim osobama kako se mora omogućiti sudjelovanje u upravnom postupku u kojem se parcelacija provodi, a u konkretnom slučaju tužitelju je omogućen uvid u predmet i izjašnjavanje.

14. Sud je suglasan sa stajalištem upravnih tijela kako su se u konkretnom slučaju ostvarili uvjeti za provedbu predmetnog elaborata, budući da je utemeljeno na mjerodavnim zakonskim i podzakonskim odredbama, te na utvrđenom činjeničnom stanju, koje tužitelj svojim tužbenim navodima nije doveo u sumnju.

15. Naime, odredbom članka 89. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta propisano je kako je nositelj prava na katastarskim česticama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta, pri čemu je sukladno stavku 2. te zakonske odredbe dužan uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

16. Odredbom članka 90. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru zemljišta propisano je kako u postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes. Prema stavku 6. te zakonske odredbe granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Prema stavku 7. te zakonske odredbe ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

17. Prema odredbi članka 91. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

18. Odredbom članka 93. stavak 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano je da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izrađenim u HDKS/GK projekciji, te ako se površina izračuna iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Prema stavku 2. te zakonske odredbe ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

19. Odredbom članka 6. stavak 1. točke 3., 14. i 21. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine", broj 59/18 i 112/18, dalje Pravilnik) propisano je kako geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice (točka 3.); evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (točka 14.), odnosno ispravljanja podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije (točka 21.).

20. Odredbom članka 7. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako geodetski elaborati su tehnička osnova za provedbu promjena u katastarskom operatu i mogu se izrađivati za potrebe: održavanja katastra nekretnina, postupnog osnivanja katastra nekretnina i provođenja promjena u katastru zemljišta.

21. Prema odredbi članka 9. stavak 1. Pravilnika geodetski elaborat za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja izrađuje se za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika, te u skladu sa stavkom 5. te podzakosnke odredbe obavezno sadrži potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje o njegovoj usklađenosti s aktom odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

22. Prema odredbi članka 20. Pravilnika geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica može se izrađivati za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

23. Nadalje, odredbom članka 24. stavak 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je kako se geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. U skladu sa stavkom 2. te odredbe međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

24. Odredbom članka 157. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

25. Odredbom članka 160. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju propisano je kako se parcelacija građevinskog zemljišta može provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom, 2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, 3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina, 4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000, 5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno 6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.

26. Prema odredbi članka 162. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju akt o parcelaciji građevinskog zemljišta izrađen u skladu s aktima, odnosno planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

27. Pregledom predmetnog geodetskog elaborata broj: …,

"Š.,

06.08.2020.", izrađenog od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije N. B. (tehničko izviješće) utvrđeno je kako je akt za osnovu izrade elaborata rješenje o utvrđivanju građevne čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Šibensko-kninske županije, Sjedište Šibenik, KLASA: UP/I-350-05/19-05/000345, URBROJ: 2182/1-16-20-0005 od 12. ožujka 2020., izvršno i pravomoćno dana 31. ožujka 2020., kojim se utvrđuje kako građevnu česticu, odnosno zemljišne nužno za redovitu uporabu građevine čini dio katastarske čestice broj: … i dio katastarske čestice zgrade broj: …, sve K.O. T., ukupne površine 129 m2, označeni slovima

A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-A, kako je to prikazano na geodetskom snimku od 6. studenog 2019., izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije N. B., dipl.ing.geod., broj ovlaštenja: Geo …, koji čini sastavni dio tog rješenja.

Također, tim elaboratom su evidentirane i međe između predmetnih katastarskih čestica …, …, … u K.O. T., te susjednih katastarskih čestica …, …, …, … u K.O. T.. Nadalje se pojašnjava kako su površine katastarskih čestica unutar linije područja mjerenih podataka u novom stanju izračunate iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka međa) dobivenih na temelju terenskih mjerenja, dok su razlike u površini katastarskih čestica koje se cijele nalaze unutar područja mjerenih podataka unutar razlika iz članka 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Razlike u površini izvan dozvoljene razlike kako se pojavljuju zbog propusta koji su nastali prilikom provođenja katastarske izmjere, odnosno tehničke reambulacije, izrade katastarskog operata ili u okviru izrade i provođenja posjednih elaborata, a što se upravo tim elaboratom ispravlja, pri čemu se ujedno ističe kako uvidom u arhivu katastarskog ureda nije utvrđen uzrok pogreške, slijedom čega se smatra kako se radi o gruboj pogrešci u osnivanju i održavanju katastra iz članka 93. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Razlika u površini prije i poslije evidentiranja na kat. čest. … je 157 m2, koja razlika je veća od dopuštenog kriterija prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, slijedom čega se koristi svrha: ispravljanje podataka katastarskog plana, katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

28. Predmetni geodetski elaborat je potvrđen u smislu odredbe članka 162. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju od strane Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Sjedište Šibenik, KLASA: 350-05/20- 11/000095, URBROJ: 2182/1-16-20-0004 od 11. studenog 2020., kako je isti izrađen u skladu s pravomoćnim rješenjem o utvrđivanju građevne čestice KLASA: UP/I-350- 05/19-05/000345, URBROJ: 2182/1-16-20-0005 od 12. ožujka 2020., izvršno i pravomoćno dana 31. ožujka 2020., te je ujedno potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Šibenik, KLASA: 932-06/21-02/839, URBROJ: 541-26-02/6-21-5 od 30. ožujka 2021. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izrađen, te se može koristiti za potrebe održavanja katastarskog elaborata.

29. Tužitelj prigovara kako je bez njegove suglasnosti izvršena promjena u katastarskom operatu. Međutim, s tim u vezi pravilno se tuženik u obrazloženju osporenog rješenja pozvao na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izraženo u odluci tog suda pod poslovnim brojem Usž-1120/18-2 od 24. listopada 2018. U toj presudi Visoki upravni sud Republike Hrvatske je ujedno uputio i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3070/2013 od 27. travnja 2016., koji u točki 8. stavak 4. Odluke navodi da članci 63. i 80. Pravilnika ne propisuju obvezu suglasnosti od strane vlasnika parcela na postupak provođenja parcelacije. Nadalje, iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je povodom žalbe tužitelju pružena mogućnost izjašnjavanja u smislu odredbe članka 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, dalje ZUP), o čemu u spisu prileži zapisnik KLASA: UP/I-932-07/21-02/654, URBROJ: 541-24-02/11-21-6 od 10. lipnja 2021.

30. Slijedom navedenog, suprotno tvrdnjama tužitelja, rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela su pravilna i zakonita.

31. Stoga je sud pozivom na odredbu članka pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

32. Odredbom članka 79. stavak 1. ZUS-a propisano je kako troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu spora. Troškovi spora obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba koje imaju pravo na zakonom propisanu naknadu. Stavkom 4. citirane zakonske odredbe propisano je kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

33. Kako je tužitelj izgubio spor u cijelosti, te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom članka 79. stavak 2. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom članka 79. stavak 1. i 4. ZUS-a, te Tbr. 23. Tarife zainteresiranoj osobi priznat zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu od 28. prosinca 2022. od 250 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 15,00 kuna iznosi 3.750,00 kuna, a što prema fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 HRK iznosi 497,71 EUR, bez uvećanja za vrijednost PDV-a. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude, a rok za isplatu naknade troškova određen je sukladno odredbi članka 81. stavak 2. ZUS-a.

U Splitu, 20. siječnja 2023.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

DNA:

1. N. G. iz T., U. …, OIB: …, kojeg zastupa

opunomoćenica B. Š. J., odvjetnica u Š., M. G. …

2. Državna geodetska uprava Republike Hrvatske, Središnji ured, Zagreb, Gruška

3. S.G. iz T., U. …, OIB: …, kojeg zastupa

opunomoćenik T. M., odvjetnik iz V., O. J. I. C. …

4. u spis

Rj./

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

1. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), u ukupnom iznosu od 119,45 EUR/900,00 kuna (prema fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 HRK), nakon pravomoćnosti presude.

2. Vratiti spis tuženika nakon pravomoćnosti presude.

3. Kalendar 30 dana.