Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-11454/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. K., zbog prekršaja iz članka 286. stavka 4. i 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20. i 85/22.) rješavajući o žalbama tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Đakovo i okr. D. K., protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj: 10. PpP-1183/2022, u sjednici vijeća održanoj 19. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
I Odbijaju se žalbe tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova RH, PU Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Đakovo i okr. D. K. kao neosnovane i prvostupanjska presuda potvrđuje.
II Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka u iznosu od 30,00 EUR[1] (trideset eura) / 226,04 kn (dvjestodvadesetšest kuna i četiri lipe), u roku trideset dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Đakovu okr. D. K. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 286. stavka 4. i 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju citiranog propisa izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana.
1.1. Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku je vrijeme uhićenja i zadržavanja u trajanju od 16. do 30. rujna 2022. uračunato u izrečenu kaznu kao 15 dana zatvora.
1.2. Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 6 mjeseci.
1.3. Istom presudom odlučeno je da se privremeno oduzeti osobni automobili marke BMW reg. oznake xxxx s ključem na temelju Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PP Đakovo serijski broj xxxx, po pravomoćnosti presude, ima vratiti okrivljeniku.
1.4. Okrivljenik je obvezan i na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 kuna / 19,91 eura te troškove nastale radom Ministarstva unutarnjih poslova RH u iznosu od 266,25 kuna / 35,34 eura.
2. Protiv prvostupanjske presude tužitelj i okrivljenik podnijeli su pravodobne žalbe.
2.1. Tužitelj je podnio žalbu zbog odluke o kazni, u bitnome navodeći da okrivljeniku izrečena preblaga kazna zatvora s obzirom da je već kažnjavan za isti prekršaj.
2.2. Okrivljenik je podnio žalbu putem braniteljice I. K., odvjetnice u Đ. zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i troškovima prekršajnog postupka.
2.3. Žalitelj u bitnome ističe da je izreka nerazumljiva i proturječna sama sebi i da je prekoračen optužni prijedlog u pogledu vremena i mjesta počinjenja djela. Ističe da činjenično stanje nije pravilno i u potpunosti utvrđeno jer da je vozilo vlasništvo B. K., da vlasnik trpi veliku štetu i da bi vozilo trebalo vratiti vlasniku. Smatra da, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje koje nije cijenjeno u prvostupanjskom postupku, treba izreći blažu vrstu kazne. Odluku o troškovima postupka smatra neosnovanom.
2.4. Žalitelji predlažu da se iz razloga navedenih u žalbama, njihove žalbe prihvate.
3. Žalbe su neosnovne.
4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakon („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13, 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.
4.1. Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'', broj: 114/22.) kojim činjenično opisano postupanje okrivljenika iz izreke pobijane presude zadržava pravni kontinuitet. Iako novi Zakon zbog konverzije novčane valute propisuje nešto niže novčane kazne te u jednakim okvirima alternativno propisanu kaznu zatvora do 60 dana, u predmetnom slučaju je kazna zatvora pravilno odmjerena i primjereno svim okolnostima slučaja, zbog čega po načelu konkretnosti novi Zakon nije povoljniji za okrivljenika.
5. Po ocjeni ovog Suda nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona prekoračenja optužnog prijedloga na koju upire okrivljenik, jer je iz prvostupanjskog predmeta i izreke pobijane presude razvidno da se presuda odnosi na djelo iz podnesenog optužnog prijedloga, budući da postoji istovjetnost između činjeničnog opisa optužbe i presude koja je na temelju njega donesena, pa tako i u pogledu određenja vremena i mjesta počinjenja djela, na što bezuspješno upire žalitelj.
6. Neosnovano okrivljenik ističe bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, budući da je izreka presude razumljiva, jasna i dostatna za pravilno određenje djela prekršaja iz članka 286. stavka 4. i 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te u sebi ne sadrži proturječje, u kojem smislu žalitelj bez uspjeha upire na nerazumljivost izreke. Stoga ovaj Sud ocjenjuje da nije počinjena bitna povreda iz citirane zakonske odredbe.
7. Ispitujući nadalje pobijanu presudu u pogledu navoda žalbe okrivljenika zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog Suda nalazi da je prvostupanjski sud nakon provedenih svih potrebnih dokaza, suprotno tvrdnji žalitelja, pravilnom ocjenom njegovog izrijekom danog priznanja i cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za prekršaj iz citirane zakonske odredbe, koji je prihvatljiv i ovom Sudu.
7.1. Okolnost da bi vozilo kojim je upravljao te prilike bilo vlasništvo treće osobe, kako na to upire okrivljenik tek sada u žalbi, nije od utjecaja na pravilnost utvrđenja bića djela prekršaja stavljenog mu na teret, niti je odlučno hoće li vlasnik vozila i u kojoj mjeri trpjeti štetu zbog privremeno oduzetog vozila, budući da bi se u tom slučaju radilo o građanskom odnosu i eventualnom pitanju naknade štete vlasniku od počinitelja.
7.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire na postojanje novih činjenica i dokaza u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
8. Ispitujući pobijanu presudu u pogledu žalbi tužitelja i okrivljenika na odluku o kazni ovaj Sud je mišljenja da je za počinjeno djelo okrivljeniku izrečena kazna koja je primjerena težini prekršaja, opasnosti djela, stupnju krivnje te pravilno cijenjenim svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, dok žalitelji ne ističu druge okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje odluke o kazni i koje nisu bile poznate te pravilno vrednovane u prvostupanjskom postupku.
8.1. Suprotno tvrdnje tužitelja, prvostupanjski sud je pravilno cijenio težinu i značaj djela, te je upravo imajući na umu njegovu raniju pravomoćnu kažnjavanost za prekršaj iz članka 286. stavka 12. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kako to proizlazi i iz razloga pobijane presude za odluku o kazni, izrekao strožu vrstu kazne, zatvorsku kaznu, u mjeri koju i ovaj Sud smatra razmjernom svim okolnostima od utjecaja na kaznu. Naime, iz mjerodavne evidencije o kažnjavanosti nadležnog Ministarstva proizlazi da su okrivljeniku prethodno izricane isključivo novčane kazne do minimalno propisanih iznosa za počinjene prekršaje, kao i za djelo prekršaja na koje se izrijekom poziva tužitelj (iako je propisana kazna u rasponu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili do 60 dana zatvora). Stoga je i ovaj Sud mišljenja, da je s obzirom na utvrđene okolnosti od utjecaja na kaznu, ponašanje okrivljenika nakon počinjenja djela te prvi puta izrečene strože vrste kazne, kazna zatvora u trajanju od 15 dana pravilno odmjerena i da je opravdano za očekivati da će se njome uputiti ona vrsta prijekora koji će utjecati na počinitelja i ostale da ubuduće ne čine takve prekršaje.
8.2. Neosnovano okrivljenik ističe da je kazna prestroga jer da kod odmjeravanja vrste i mjere kazne nisu cijenjene njegove zdravstvene prilike, budući da te okolnosti nije isticao u postupku pred sudom niti je uz žalbu doprinio dokaze kojim bi navode učinio vjerojatnim, s time da je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme uhićenja i zadržavanja sukladno odredbe članka 40. Prekršajnog zakona, pa je okrivljenik kaznu zatvora već izdržao. Stoga je prvostupanjski sud, suprotno tvrdnji okrivljenika, pravilno vrednujući njegovo ranije protupravno postupanje u prometu i svaki izostanak djelovanja blaže vrste kazne na ponašanje okrivljenika, opravdano izrekao strožu vrstu kazne, razmjerno utvrđenim okolnostima od utjecaja na kaznu, koju mjeru kazne i ovaj Sud smatra u svemu primjerenom za preventivno djelovanje na njegovo buduće ponašanje.
9. Bez uspjeha okrivljenik upire da je privremeno oduzeto vozilo trebalo vratiti vlasniku vozila, budući da u postupku nije utvrđeno tko je vlasnik vozila uporabljenog u prometu inkriminirane prilike, niti je zakonom propisana obveza vraćanja privremeno oduzetog vozila vlasniku, s time da nakon pravomoćnosti pobijane odluke nema zapreke da privremeno oduzeto vozilo ne vrati vlasniku.
10. Ispitujući odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci sukladno odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, ovaj Sud je mišljenja da je mjera na zakonu utemeljena, s obzirom na odredbu članka 58. Prekršajnog zakona te imajući na umu značaj počinjenog prekršaja, budući da opisano postupanje predstavlja najteži oblik kršenja prometne discipline i ignoriranje prometnih propisa. Zaštitna mjera određena je u zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) razmjerno osobinama ličnosti okrivljenika te izostanku svijesti počinitelja o neprihvatljivosti takvog ponašanja, a navodi žalbe ne dovode u pitanje osnovanost i duljinu trajanja zaštitne mjere.
11. Neosnovano okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu zbog odluke o troškovima prekršajnog postupka, budući da tu žalbenu osnovu ističe paušalno bez posebnog konkretiziranja, a odluka je utemeljena na odredbi čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona. Paušalni iznos troškova prekršajnog postupka odmjeren je s obzirom na složenost i trajanje postupka, bliže minimalno propisanog iznosa, sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), dok se preostali troškovi odnose na troškove prijevoza privremeno oduzetog vozila, koje sukladno odredbe članka 229. stavka 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama snosi počinitelj prekršaja.
12. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim naprijed citiranim Rješenjem, uzimajući u obzir složenost i trajanje tog postupka.
13. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 19. siječnja 2023.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nada Horvatović, v. r.
Renata Popović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
