REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: 9 Pž-37/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Dubravka Zubović, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja BRITVIĆI d.o.o., OIB 81470213495, Kukuljanovo, Kukuljanovo 352, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Kovačević, Koren i partneri d.o.o. Rijeka, Supilova 6/III, protiv protivnika osiguranja DULCEDO d.o.o., OIB 60950933185, Split, Tršćanska 5, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-126/22-2 od 8. prosinca 2022., 18. siječnja 2023.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-126/22-2 od 8. prosinca 2022.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj R1-126/22-2 od 8. prosinca 2022. odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere – zabranom protivniku osiguranja da otuđi ili optereti nekretnine upisane kod Općinskog suda u Đakovu, Zemljišnoknjižni odjel Đakovo, Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka i Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb, a sve kako je to pobliže opisano i označeno. Zabilježbu ove privremene mjere provest će nadležni Općinski sud, odnosno Zemljišnoknjižni odjel. Tako je sud riješio pozivom na određenja iz članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22; dalje: OZ) i primjenom pravila o teretu dokaza iz članka 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP).
2. Protiv rješenja predlagatelj osiguranja je podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijano rješenje i prihvatiti prijedlog za određivanje privremene mjere.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe članka 365. stavka 2. i članka 381. ZPP-a u vezi s člankom 21. OZ-a u granicama razloga određenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i s obzirom na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.
5. Predmet spora je ispitivanje pretpostavki za donošenje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja zabranom protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja opisanih nekretnina upisanih u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Đakovu, Općinskog suda u Rijeci i Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
6. Iz podataka u spisu je razvidno da je u ovom predmetu tužba podnesena 24. studenog 2022. radi utvrđenja, podredno poništenja, a kako je to naveo tužitelj. Tužitelj predlaže da sud donese presudu na utvrđenje da je ništetan Ugovor o kupoprodaji ovjeren kod javnog bilježnika Mariji Grozdanić-Deklava pod poslovnim brojem OV-12198/2022 od 15. studenog 2022., te da se određuje u zemljišnim knjigama uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe upisa vlasništva tuženika na način da se briše upis vlasništva tuženika uz istovremeni upis prava vlasništva u korist tužitelja na opisanim predmetnim nekretninama. Istovremeno tužitelj je radi osiguranja njegove nenovčane tražbine iz tužbe na upis prava vlasništva predložio određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama. Nadalje, Ugovor o kupoprodaji od 15. studenog 2022. sklopljen je između tužitelja kao prodavatelja i tuženika kao kupca. Dalje iz podataka u spisu slijedi da je sud rješenjem od 2. prosinca 2022. razdvojio raspravljanje po tužiteljevom prijedlogu za određivanje privremene mjere, a sve pozivom na određenja iz članka 313. stavka 3. ZPP-a.
7. Predmet ovog žalbenog postupka je ispitivanje pretpostavki za određivanje opisane privremene mjere primjenom određenja iz članka 346. OZ-a.
8. Odredbom članka 346. OZ-a uređene su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.
9. Prema članku 346. stavku 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelja osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
10. Obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene jer u protivnom nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere.
11. U ovoj situaciji zadatak je suda bio ocijeniti sukladno odredbi članka 346. OZ-a u vezi s odredbom članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju tražbinu i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, odnosno je li učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
12. Zadaća suda u parničnom postupku je uvjeriti se u postojanje ili nepostojanje činjenica od kojih zavisi primjena prava. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, prihvaća se kako je određena teza potpuno dokazana, odnosno kako postoji izvjesnost o njenom sadržaju i postojanju. Međutim, u određenim slučajevima, kao što je to upravo i kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, kod izvođenja zaključaka u tom pravcu dano je ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću.
13. U odnosu na ovu pretpostavku vjerojatnosti postojanja tražbine u konkretnoj pravnoj stvari, sud je pravilno zaključio da je nesporno postojanje poslovnog odnosa između stranaka, međutim da bi se odredila privremena mjera potrebno je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. O postojanju takve opasnosti ocjenu donosi sud, na temelju dokaza i okolnosti koje predlagatelj osiguranja mora navesti još u svom prijedlogu. Ta opasnost mora biti subjektivne prirode, što znači da predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne dužnikove radnje (propuštanja), svjesno poduzete radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih dužnikovih radnji (propuštanja) i subjektivni odnos dužnika prema njima.
14. U konkretnom slučaju, predlagatelj osiguranja ne samo da nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti, već nije ukazao niti jednu konkretnu radnju protivnika osiguranja poduzetu radi ugrožavanja namirenja njegove tražbine. Pravilno zaključuje sud da predlagatelj osiguranja predloženom mjerom želi osigurati svoju tražbinu prema protivniku osiguranja koja je usmjerena na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja tj. brisanje protivnika osiguranja kao vlasnika prodanih nekretnina i ponovni upis predlagatelja kao vlasnika.
15. Međutim, da bi bile ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere uz prvu pretpostavku, a to je da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, mora biti ispunjena i druga pretpostavka, a sve kako je uvodno iskazano, da predlagatelj učini vjerojatnim da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine – pravilno zaključuje sud da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere.
16. Prihvaća se zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj predloženom privremenom mjerom želi osigurati svoju tražbinu prema protivniku osiguranja koja je usmjerena na uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja tj. brisanje protivnika osiguranja kao vlasnika prodanih nekretnina i ponovni upis predlagatelja kao vlasnika. Prema navodima predlagatelja navedena tražbina predstavlja posljedicu ništetnosti ili pobojnosti Ugovora o kupoprodaji nekretnina. Prema ocjeni ovog suda, vezano uz navode obrazloženja prvostupanjskog suda, i ovaj sud ocjenjuje da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti od otežanog namirenja, nego nije ukazao niti jednu konkretnu radnju protivnika osiguranja poduzetu radi ugrožavanja namirenja njegove tražbine.
17. Slijedom iznesenog, ovaj sud prihvaća zaključak i ocjenu prvostupanjskog suda da predmetno nisu kumulativno ispunjene pretpostavke propisane člankom 346. OZ-a.
18. Zbog toga je valjalo na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
Zagreb, 18. siječnja 2023.
Sudac
Dubravka Zubović
