Poslovni broj: 10 UsI-2986/2021-5

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, te Nataši Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice A. K., …, OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje, Direkcija, Zagreb, Margaretska 3, radi utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, bez održavanja rasprave, 18. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/II-502-03/21- 01/391, Urbroj: 338-01-06-05-21-02 od 6. srpnja 2021. i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Čakovec, Klasa:

UP-I-502-03/21-02/02, Urbroj: 338-20-02-21-02 od 6. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužiteljica pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II-502-03/21-01/391, Urbroj: 338-01-06-05-21-02 od 6. srpnja 2021. (drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

Regionalnog ureda Zagreb, Područne službe Čakovec, Klasa: UP-I-502-03/21-02/02,

Urbroj: 338-20-02-21-02 od 6. svibnja 2021. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja, a kojim je odbijen zahtjev tužiteljice za pokretanjem postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu prema podnesenom zahtjevu od … vezano za dg F 25.1 izraženu šifrom prema MKB-10 klasifikaciji verificiranu dana …

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja tuženika zbog bitnih povreda odredbi zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene prava, tužiteljica, u bitnom, navodi da se tužiteljica veoma dugo nalazila na bolovanju od …

od ..., kada je i dobila izvanredni otkaz ugovora o radu, a čiju je nezakonitost tužiteljica dokazala presudom Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj 7-PR-102/19-5 od 20. veljače 2020. Tužiteljica da je na bolovanju bila pod psihijatrijskom dijagnozom F25.1 shizoafektivni poremećaj depresivni tip i još uvijek je u psihosocijalnom tretmanu i sa psihijatrijskom medikamentoznom terapijom. Temeljem navedene dijagnoze da je ostvarila pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kao i pravo na tjelesno oštećenje od 60% zbog bolesti nastale … ( na radu i u svezi s radom). Po pravomoćnosti rješenja o

tjelesnom oštećenju da je HZZO u Č. podnijela zahtjev za priznanje ozljede na

radu koji joj je odbijen, kao i od strane tuženika, uz obrazloženje da je premašila rok od 3 godine. Tužiteljica smatra da tuženik nije pravilno utvrdio moment verifikacije dijagnoze, a to je datum rješenja HZMO od …, od kojeg datuma se računa

rok zastare za priznanje prava na ozljedu na radu. Svima, pa tako i tuženiku je bilo poznato da je na bolovanju bila pod dijagnozom F25.1. Potom se tužiteljica poziva na odredbu članka 40. Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i navodi da su svi subjekti u smislu odredbi Zakona i Pravilnika znali za njenu bolest jer dijagnoza nije tajna, a nalazi se na svim medicinskim dokumentima. Ističe kako je ona bila bolesna i nije bila u mogućnosti poduzimati radnje za eventualno ostvarivanje nekih prava, te da se još uvijek liječi, te kako nitko od nadležnih tijela nije poduzeo ništa da se popuni tiskanica ozljede na radu jer je bilo isplativije da je tužiteljica na bolovanju sa 70% plaće tj. naknade za bolovanje, a ne 100% kako zakon propisuje u slučaju ozljede na radu. Slijedom navedenog, tužiteljica predlaže da se donese presuda kojom se usvaja tužba tužiteljice, poništava osporeno drugostupanjsko rješenje kao i prvostupanjsko rješenje i utvrđuje se da je kod tužiteljice nastala ozljeda na radu … temeljem bolesti verificirane pravomoćnim rješenjem HZMO,

Središnja služba u Zagrebu, Klasa: UP/II-141-06/202-01/03160592031, Urbroj: 341- 99-05/3-20-1913 od 15. rujna 2020. , te da se nalaže tuženiku da tužiteljici izvrši isplatu razlike naknade bolovanja kao naknadu zbog ozljede na radu od … pa

do ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu tj. 16. siječnja 2020. uplatom na račun tužiteljice u roku od 8 dana od donošenja presude pod prijetnjom ovrhe, te zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog zaostalog iznosa naknade sve do isplate.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da tužba nije osnovana. Osporeno rješenje da je doneseno u skladu s činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku sukladno važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima tuženika. Potom tuženik citira i poziva se na relevantne zakonske i podzakonske odredbe i navodi da iz spisu priležeće dokumentacije proizalzi da je prvostupanjsko tijelo Zavoda dana … zaprimilo zahtjev osiguranice

A. K., ovdje tužiteljice, obvezno zdravstveno osigurane kao korisnik mirovine od …, kojim traži priznavanje ozljede na radu prema odredbi članka 66.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i odredbi članka 46. i 47. stavka 2.

Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu profesionalne bolesti, te pripadajućih prava u svezi istog. Osiguranica da je u zahtjevu navela da joj je dana … verificirana dijagnoza šifre prema MKB-u F 25.1, a koja, kako navodi, nije dobro provedena u zdravstvenom kartonu osiguranika, te se još uvijek liječi, pri čemu se poziva na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe kojim je predmetna dijagnoza verificirana. Razmatrajući predmetni zahtjev osiguranice prvostupanjsko tijelo da je pravilno utvrdilo da, u smislu citiranih odredaba, nisu ispunjeni uvjeti za pokretanja postupka u konkretnoj upravnoj stvari, uzimajući u obzir datum nastanka ozljede osiguranice (…), a u odnosu na datum podnošenja zahtjeva (…). Odredbom članka 130. Zakona, a vezano uz odredbu članka 47. Pravilnika

izričito je propisano da se prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi za slučaj ozljede na radu u roku od osam dana od dana nastanka ozljede na radu, a za profesionalnu bolest u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest, a osigurana osoba za koju

Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti od strane Zavoda. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo Zavoda da je pravilno utvrdilo da su u predmetnom slučaju nastupile okolnosti propisane citiranom odredbom

Zakona, odnosno zbog proteka vremena dužeg od tri godine i 8 dana od dana nastanka dijagnoze osiguranica gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja priznavanje ozljede na radu. S obzirom na iznijeto, utvrđeno je da navodi osiguranice ne mogu biti od utjecaja na drugačije odlučivanje, s obzirom na izričito propisane rok vezan uz podnošenje Prijave o ozljedi na radu nadležnom tijelu, a vezano uz ostvarivanje predmetnog prava pod propisanim pretpostavkama. Stoga da ranije iznijeti tužbeni navodi ne mogu biti od utjecaja na drugačije odlučivanje. Pobijano rješenje da je zakonito, pa predlaže da se donese presuda kojom se tužbeni zahtjev tužiteljice odbija.

5. Dostavljanjem navedenih podnesaka, strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje: ZUS-a). Potom je u ovome sporu, presuđeno bez rasprave, jer su se, s obzirom na navode stranaka u tužbi i odgovoru na tužbu, za to ispunile pretpostavke iz članka 36. točke 4. ZUS-a.

6. Pritom je ovaj sud uzeo u obzir dokaze odnosno isprave u spisu ovoga spora i u spisu predmetnoga upravnog postupka dostavljenom uz odgovor na tužbu.

7. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Predmet ovog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog drugostupanjskog i prvostupanjskog rješenja.

9. Odredbom članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13 i 98/19; dalje: Zakon) propisano je da se ozljedom na radu smatra: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

10. Prema odredbi članka 67. Zakona ozljedom na radu, u smislu istog Zakona,

ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog 1. skrivljenog, nesavjesnog neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4.

atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

11. Prema odredbi članka 36. Pravilnika o pravima, uvjetima načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (Narodne novine broj 75/14, 154/14, 79/15, 139/15 105/16 40/17.66/17, 109/17 132/17, 119/18 41/19 22/20, 39/20., dalje: Pravilnik), važećeg u trenutku nastanka osiguranog slučaja, ozljeda na radu može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka

4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.

12. Prema odredbi članka 37. Pravilnika ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona.

13. Sukladno odredbi članka 39. Pravilnika u postupku utvrđivanja i priznavanja ozljede bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest, nadležni regionalni ured Zavoda odnosno nadležna područna služba Zavoda postupat će u skladu s propisima o zaštiti na radu i drugim propisima, te odredbama Zakona i Pravilnika.

14. Prema odredbi članka 128. Zakona postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu, odnosno profesionalnu bolest pokreće pravna ili fizička osoba te tijelo državne vlasti kao poslodavac, organizator određenih poslova i aktivnosti iz članka 16. ovoga Zakona, odnosno osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost podnošenjem prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti. Prijavu iz stavka 1. ovog članka pravna ili fizička osoba, odnosno tijelo državne vlast kao poslodavac te organizator određenih poslova i aktivnosti obvezni su podnijeti po službenoj dužnosti na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika, odnosno osigurane osobe kojoj se prema ovome Zakonu osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti. Ako poslodavac, odnosno organizator određenih aktivnosti i poslova ne postupe u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće i obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste medicine rada s kojim Zavod ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika, a koji je u skladu s općim aktom Zavoda nadležan za provođenje specifične zdravstvene zaštite radnika prema sjedištu poslodavca odnosno organizatora određenih aktivnosti i poslova

15. Prema odredbi članka 130. Zakona, a vezano uz odredbu članka 47.

Pravilnika prijava o ozlijedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi se: 1. za slučaj ozljede na radu-u roku od osam dana od dana nastanka ozljede na radu; 2. za profesionalnu bolest- u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest. Stavkom 2. istog članka propisano je da osigurana osoba za koju Zavodu nije podnesena prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti u roku od tri godine od isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti od strane Zavoda.

16. Iz podataka spisa predmeta upravnog tijela je razvidno kako slijedi:

- da je prvostupanjsko tijelo dana … zaprimilo zahtjev tužiteljice

(poslan putem pošte preporučeno dana …), obvezno zdravstveno

osigurane kao korisnik mirovine od …, kojim traži priznavanje ozljede

na radu prema odredbi članka 66. Zakona i odredbi članka 46. i 47. stavka 2.

Pravilnika;

- da je tužiteljica u zahtjevu navela da joj je dana … verificirana dijagnoza šifre prema MKB-u F25.1 (hospitalizirana u Županijskoj bolnici Č. od … do …), a koja, kako navodi, nije dobro provedena u

zdravstvenom kartonu osiguranika, te se još uvijek liječi, pri čemu se poziva na rješenje

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe od … kojim je predmetna dijagnoza verificirana.

17. Tužiteljica u tužbi u suštini prigovara da osporenim drugostupanjskim kao i prvostupanjskim rješenjem nije pravilno utvrđen moment verifikacije, a to da je datum rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od …, od kojeg

datuma da se računa rok zastare priznanja prava na ozljedu na radu, te ističe da je svim nadležnim tijeima bila poznata njena dijagnoza, pa da stoga osporen rješenja nisu pravilna i zakonita.

18. Obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu gore citirane zakonske i podzakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

19. Naime, u smislu gore citiranih odredbi, a polazeći od podataka spisa predmeta, pravilno je prvostupanjsko tijelo utvrdilo da nisu ispunjeni uvjeti za pokretanja postupka u konkretnoj upravnoj stvari, uzimajući u obzir datum nastanka ozljede osiguranice tj. dan …, a koji je prema ocjeni ovog suda, upravo suprotno tužbenim prigovorima tužiteljice, pravilno utvrđen temeljem priložene dokumentacije, a koji datum i sama tužiteljica navodi u predmetnom zahtjevu kao datum verifikacije njene bolesti, dok datum donošenja rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe … (kojim je utvrđeno postojanje tjelesnog oštećenja tužiteljice od 60% i to nastalo dana … zbog bolesti)

nije datum nastanka ozljede osiguranice odnosno tužiteljice, a kako to pogrešno drži tužiteljica.

19.1. Stoga, imajući u vidu datum nastanka ozljede osiguranice (…) i datum podnošenja zahtjeva (…), to je jasno razvino da je

protekao rok od 3 godine od isteka roka od osam dana od dana nastanka ozljede na radu odnosno dana nastanka dijagnoze tužiteljice (…) propisan gore citiranom odredbom članka 130. stavka 2. Zakona u svezi odredbe članka 47.

Pravilnika, a protekom kojeg tužiteljica kao osiguranica gubi pravo na na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanje ozljede na radu, pa je stoga je pravilno i zakonito postupilo prvostupanjsko tijelo kada je negativno riješilo o predmetnom zahjtevu tužiteljice, odnosno pravilno i zakonito je postupio tuženik kada je odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja.

20. Naposljetku, imajući u vidu prethodno navedeno, glede prijedloga tužiteljice za njezin saslušanjem za navesti je da isti prijedlog ovaj sud nalazi u cijelosti neosnovanim obzirom da se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne mogu utvrditi na temelju iskaza tužiteljice, te navedeni dokaz ne može biti od utjecaja na donošenje odluke u ovoj upravnoj stvari.

21. U izloženom, po ocjeni ovog suda, upravna tijela su na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenila materijalno pravo, upravo suprotno tužbenim prigovorima, te pri tome u upravnom postupku koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, dok tužbeni prigovori, imajući u vidu sve prethodno navedeno, nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

22. Također nisu ostvareni ni razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

23. Stoga je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, pa je presuđeno kao u izreci presude.

U Splitu 18. siječnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba

se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- tužiteljici, uz naredbu Ureda predsjednice suda od 1.12.2022.

- tuženiku, uz naredbu Ureda predsjednice suda od 1.12.2022. i uz spis

upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.

RJ./

I. Tužiteljica oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18).

II. Spis u kalendar 30 dana.