Republika Hrvatska

Poslovni broj 14 Gž Zk-334/2021-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja R. P., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćniku D. K., odvjetniku iz R., radi otvaranja i vođenja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici Stalne službe u Senju poslovni broj Z-1313/2021 od 4. ožujka 2021., 18. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici Stalne službe u Senju poslovni broj Z-1313/2021 od 4. ožujka 2021. i predmet vraća tom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe odbijenog prigovora pod poslovnim brojem Z-1313/21 te brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja protiv rješenja tog suda poslovni broj Z-1313/2021 od 4. ožujka 2021. u zk. ul. 2419-2420, 3009 i 2902, sve k. o. K. P..

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja R. P. (dalje: predlagatelj) od 29. siječnja 2021., potvrđeno je rješenje tog suda poslovni broj Z- 3523/2020 od 19. siječnja 2021. te je naložena zabilježba odbijenog prigovora.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog odnosno zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se žalba uvaži i pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. 2419-2420, 3009 i 2902, sve k. o. Krivi Put.

5. Iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud u tom predmetu donio rješenje poslovnog broja Z-3523/2020 od 19. siječnja 2021. kojim se odbija prijedlog predlagatelja. Protiv tog rješenja predlagatelj je podnio prigovor o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem.

6. Odbijanje prigovora predlagatelja kao neosnovanog, sud prvog stupnja obrazlaže utvrđenjem da se predlagatelj u prijedlogu sadržajno poziva na stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, pri čemu da uz prijedlog nije priložio niti jednu ispravu koja je neophodna za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u smislu odredbe čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 – dalje: ZZK) pa da je iz tog razloga prijedlog predlagatelja pravilno odbijen kao neosnovan. Ističe da pozivanje predlagatelja na posjedovni list nije osnovano, budući da to nije isprava koja se „traži“ u smislu navedene zakonske odredbe.

7. Izneseni razlozi prvostupanjskog rješenja nisu prihvatljivi.

8. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koju povredu zakona žalitelj sadržajno ukazuje. Navedena povreda zakona sastoji se u tome da su u pobijanom rješenju izostali jasni razlozi o odlučnim činjenicama zbog čega pobijano rješenje nije razumljivo i nije moguće ispitati njegovu zakonitost.

9. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika („Narodne novine“, broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19, dalje: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javno ovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

10. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju ne navodi jasan razlog za izričit stav da posjedovni listovi (izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine), između ostalog, nisu takve isprave kojima bi predlagatelj mogao učiniti vjerojatnim postojanje njegovog pravnog interesa za vođenje predmetnog postupka. Iz navoda u obrazloženju pobijane odluke naime proizlazi da je sud navedeni zaključak donio izolirano od konteksta svih konkretnih okolnosti koje predlagatelj navodi u prijedlogu kao i u kontekstu prethodno citiranih mjerodavnih pravnih normi.

11. Pritom je potrebno napomenuti da u ovom dijelu postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za pokretanje postupka, te da je prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu dovoljno učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Osnovanost prijedloga je pak predmet postupka koji se tek otvara.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s odredbom čl. 99. st. 2. ZZK, valjalo je pobijano prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje predmetne žalbe.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke na koje ukazuje ovo drugostupanjsko rješenje te će ponovno odlučiti o prijedlogu predlagatelja, imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem. To podrazumijeva da će sud ispitati prijedlog i sve priloge prijedlogu, te će potom ponovno, uzimajući u obzir cjelokupni kompleks utvrđenih okolnosti i stanje spisa, utvrditi da li su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Sud će u ponovnom postupku za svoju odluku morati iznijeti jasne i provjerljive razloge u smislu odredbe čl. 338. st. 4. ZPP u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK.

U Velikoj Gorici 18. siječnja 2023.

Sudac

Vesna Težak-Škrbina, v.r.