Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 14 Gž Ob-10/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Skerlev kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Gabriele Topić Kordej kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. OIB: … iz Z., zastupane po punomoćnici J. K., odvjetnici u S. protiv tuženika Ž. M. OIB: … iz R., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalama stranaka protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P Ob-1204/2018-113 od 21. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 17. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P Ob-1204/2018-113 od 21. listopada 2022. u pobijanom dijelu iz stavka I izreke.

II Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P Ob-1204/2018-113 od 21. listopada 2022. u pobijanom dijelu iz stavka II izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška preko iznosa od 1.556,00 kn/206,51 €[1] .

III Uvažava se žalba tuženika kao djelomično osnovana, preinačava se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P Ob-1204/2018-113 od 21. listopada 2022. u pobijanom dijelu iz stavka II izreke u dijelu kojim je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.556,00 kn/206,51 € i rješava:

Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 206,51 €/1.556,00 kn, u roku od 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

V Odbijaju se zahtjevi tuženika za naknadu troška sastava žalbe i odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P Ob-1204/2018-113 posl. br. P Ob- 1204/2018-113 odbijen je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da nekretnina zk.č.br. 2001/6 Kuća br. … i dvorište u ul. … ukupne površine 152 m2, upisana u zk.ul. br. 6301 k.o. R. Zemljišnoknjižnog odjela prvostupanjskog suda predstavlja bračnu stečevinu stranaka koje su suvlasnici svaki u ½ dijela što je tuženik dužan priznati i trpjeti upis tužiteljičinog prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, kao u stavku I izreke prvostupanjske presude.

1.2. U stavku II izreke presude suda prvog stupnja odbijen je zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

2.1. Protiv navedene presude u dijelu iz stavka I izreke žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak, podredno ju preinačiti i tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti, uz naknadu troška sastava žalbe.

2.2. Tuženik u odgovoru na žalbu smatra da je žalba neosnovana te predlaže žalbu kao takvu odbiti, uz naknadu putnih troškova.

2.3. Žalbu je podnio i tuženik protiv odluke iz stavka II izreke presude suda prvog stupnja, sa prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači dosudom troškova postupka putovanja.

3.1. Žalba tužiteljice je neosnovana.

3.2. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

4.1. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

4.2. Iz stanja spisa predmeta suda prvog stupnja razvidno je da je u predmetnom slučaju postupak proveden u skladu sa načelom kontradiktornosti i neposrednosti, uz procesu ravnopravnost stranaka i uz javno postupanje, raspravljanje i odlučivanje. Svaka od stranaka imala je razumnu mogućnost u postupku štititi svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika. Tijekom postupka tužiteljica je bila zastupana po punomoćnicama odvjetnicama te je bila u mogućnosti pratiti postupak i sudjelovati u njemu kao i poduzimati sve zakonom predviđene postupovne radnje. Tako je vidljivo da je, za razliku od netočnih žalbenih tvrdnji, tužiteljici dana 21. kolovoza 2015. dostavljen podnesak tuženika od 17. srpnja 2019. sa prilozima (list 223-250 spisa predmeta suda prvog stupnja posl. br. P Ob-1204/2018) kao što je to vidljivo iz povratnice priložene uz list 250 toga spisa a podnesak od 26. kolovoza 2019. sa prilozima (list 251-263 prvostupanjskog spisa) joj je dostavljen 2. rujna 2019, kao što je vidljivo iz povratnice uz list 263 toga spisa. Stoga nije osnovano žalbeno pozivanje tužiteljice na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6 ZPP.

4.3. U presudi suda prvog stupnja nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 299. st. 3. ZPP na koju tužiteljica neosnovano ukazuje u žalbi. Za razliku od tužiteljičinih žalbenih navoda, presuda suda prvog stupnja se ne temelji na onim dokazima koje je tuženik iznio odnosno predložio nakon zaključenja prethodnog postupka na ročištu od 23. svibnja 2019., s obzirom da je u odgovoru na tužbu od 6. prosinca 2019. tužbenom pozivanju na bračnu stečevinu suprotstavio svoje navode o posebnoj imovini i u svrhu dokazivanja tih navoda predložio uvid u, između ostalih, isprave H. p. b. d.d., dakle tuženik je postupio u skladu s odredbama čl. 7. to. 1., čl. 219. st. 1. i čl. 299. st. 1. ZPP slijedom čega prvostupanjski sud nije povrijedio odredbu čl. 299. st. 3. ZPP.

5.1. Sud prvoga stupnja raspravio je sve okolnosti bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene a u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

5.2. Tako je utvrđeno da je na predmetnoj nekretnini, koja u 1/3 dijela predstavlja tuženikovu posebnu imovinu jer se taj omjer odnosi na zemljište kojeg je tuženik bio vlasnik prije zaključenja braka sa tužiteljicom, od 2003. na dalje građena kuća posebnim sredstvima tuženika ostvarenim Ugovorom o stambenom kreditu od 22. svibnja 2003. u protuvrijednosti iznosa od 28.000,00 €. Ujedno je utvrđeno da je u vrijeme prestanka bračne zajednice 30. srpnja 2014. vrijednost nekretnine u ukupnosti procijenjena na 31.243 €, pri čemu se vrijednost zemljišta kao posebne tuženikove imovine prije braka procjenjuje u iznosu od 10.325,00 €. dok je vrijednost izgrađene kuće procijenjena u iznosu od 20.916,00 €.

5.3. Povrat sredstava iz Ugovora o stambenom kreditu odobrenom tuženiku kao hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata sa oslobođenjem obveze vraćanja u ½ dijela je drugih ½ dijela izvršen otplatom putem trajnog naloga iz mjesečnih iznosa osobne invalidnine koju tuženik prima s osnova utvrđenog osobnog invaliditeta hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata.

6. Prvostupanjski je sud pravilno primijenio mjerodavne materijalno pravne odredbe čl. 247. i čl. 253. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13, 75/14, 5/15 i 103/15, dalje: ObZ/03) kada je odbio tužbeni zahtjev za utvrđenje bračne stečevine jer 1/3 dijela predmetne nekretnine predstavlja posebnu imovinu tuženika prije zaključenja braka a stjecanje preostalih 2/3 dijela nije ostvareno radom supružnika za vrijeme trajanja bračne zajednice ni ne potječe iz te imovine već je ostvareno na drugom pravnom temelju - na pravnom temelju osobnog tuženikovog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata temeljem čl. 5. st. 1. i čl. 66. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 - službeni pročišćeni tekst, 33/13, 148/13, 92/14 i 121/17, dalje: Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji).

7.1. Tužiteljica ne može sa uspjehom u žalbi osporavati pravilnost činjeničnog utvrđenja tvrdnjama da se tuženik nije očitovao na njezine navode iz podneska od 18. prosinca 2018. u kojima je navela da su stranke zajedno otplaćivale kredit i sa ročišta od 9. srpnja 2019. u kojima je navela kako ona ne zna iz kojih je točno sredstava isplaćen kredit odobren tuženiku za izgradnju kuće. Naime tuženik je, kako je navedeno u točki 4.3. ovog obrazloženja, u odgovoru na tužbu od 6. prosinca 2018. osporio navode o bračnoj stečevini i pozvao se na svoju posebnu imovinu stečenu iz primanja ostvarenih temeljem osobnog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, sa prijedlogom za izvođenje dokaza uvidom u, između ostalih, isprave H. p. b. d.d. Stoga se, za razliku od žalbenih navoda tužiteljice, ne radi o dokazu koji je predložen nakon zaključenja prethodnog postupka.

7.2. Neosnovano je i žalbeno osporavanje valjanosti priloženih isprava H. p. b. d.d. jer je riječ o ispravama koje je u propisanom obliku sastavila navedena pravna osoba u obavljanju svoje djelatnosti. Ove isprave su tužiteljici dostavljene (toč. 4.2. obrazloženja) tako da nije ostvarena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP a osim toga iste su isprave još jednom čitane na ročištu proje zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom. U okolnostima u kojima se tužiteljica tijekom postupka pred sudom prvog stupnja nije poslužila pravom iz čl. 230. st. 3. ZPP da dokazuje kako su u tim ispravama neistinito utvrđene činjenice ili da su nepravilno sastavljene, navedeno žalbeno osporavanje predstavlja isticanje novih činjenica u žalbi, što nije dopušteno odredbom čl. 352. ZPP.

7.3. Proturječni su žalbeni navodi tužiteljice o tome da je novac skup zamjenjivih stvari i da su prihodi bračnih drugova u svojoj ukupnosti trošeni na zajedničke potrebe bračne zajednice, budući da istodobno u svojim žalbenim navodima tužiteljica potvrđuje da je u dijelu od 50% u kojem je postojala obveza vraćanja kredita, otplata vršena temeljem trajnog naloga iz iznosa mjesečne osobne invalidnine tuženika. Stoga tuženikova primanja iz osobnog svojstva hrvatskog ratnog vojnog invalida Domovinskog rata - mjesečne osobne invalidnine nisu utrošena za zajedničke potrebe bračne zajednice već upravo za otplatu kredita, kao što je iz priloženih isprava pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

7.4. U odnosu na žalbene prigovore vezane za nalaz i mišljenje vještaka valja reći da je u skladu s odredbom čl. 250. ZPP sud prvog stupnja vještačenjem utvrdio one činjenice koje su bile odlučne za presuđenje spora – da je građenjem kuće stvorena nova stvar koja u ukupnoj vrijednosti nekretnine čini omjer od 2/3 prema vrijednosti zemljišta kao tuženikove posebne imovine prije zaključenja braka od 1/3 dijela.

7.5. Povodom žalbenih navoda o neprihvaćanju prijedloga za provođenje novog vještačenja i saslušanje svjedoka Z. Ć. ukazuje se kako sud prvog stupnja nije dužan izvesti sve dokaze koje stranke predlože već je temeljem odredbe čl. 220. st. 2. ZPP ovlašten odlučiti koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica a prema odredbi čl. 304. ZPP ovlašten je odlučiti o trenutku u kojem je predmet spora dovoljno raspravljen da se o njemu može donijeti valjana odluka, koje odredbe je prvostupanjski sud pravilno primijenio.

7.6. Kao što je navedeno, sud prvog stupnja je, postupajući u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP, na temelju odgovarajuće ocjene rezultata dokaznog postupka odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane i o tome dao utemeljene razloge koje prihvaća i ovaj sud, dok žalbeni navodi kojima se preocjenjuju izvedeni dokazi predstavljaju drugačiju i to pogrešnu ocjenu izvedenih dokaza. Budući da tužiteljica ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni se prigovori u tom smislu otklanjaju kao neosnovani.

8.1. U okolnostima u kojima je u svojem iskazu na ročištu za glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom od 9 srpnja 2019 opetovano navodila kako je gradnja kuće na predmetnoj nekretnini započela 2003., tužiteljica neosnovano u žalbi upire na potrebu primjene odredaba Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" br. 11/78, 27/78, 45/89, 51/89 - službeni pročišćeni tekst, 59/90, 25/94 i162/98) koji je bio u primjeni do 30. lipnja 1999. ili Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 162/98 i 116/03) koji je bio u primjeni do 21. srpnja 2003.

8.2. Budući da je u predmetnom slučaju prvostupanjski sud otklonio tvrdnje o bračnoj stečevini na temelju pravilne primjene čl. 253. st 2. ObZ/03 sa zaključkom o tuženikovoj posebnoj imovini u vezi odredaba čl. 5. st. 1. i čl. 66. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, neosnovano je žalbeno pozivanje tužiteljice na osnovanost njezinog stvarno-pravnog zahtjeva temeljem fizičkog sudjelovanja i rada u stvaranju nove stvari.

9. Slijedom navedenog nisu ostvareni ni žalbeni razlozi pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 355. ZPP niti pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 356. ZPP s obzirom da tužiteljica svojim žalbenim navodima nije osnovano osporila pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke. Stoga je primjenom čl. 368. st. 1. ZPP povodom žalbe tužiteljice odlučeno kao u stavku I izreke.

10.1. Žalba tuženika protiv odluke suda prvog stupnja kojom je odbijen njegov zahtjev za naknadu parničnog troška nije osnovana u dijelu u kojem je njegov zahtjev odbijen preko iznosa od 206,51 € (1.556,00 kn). U tom je dijelu navedena odluka suda prvog stupnja odraz odgovarajuće primjene odredbe čl. 89. st. 1. ZPP kojom je propisano da stranku u postupku zastupa punomoćnik pa tako i tuženika njegov punomoćnik I. Č., odvjetnik u S. (punomoć na listu 103 spisa predmeta suda prvog stupnja). U žalbi tuženik pogrešno smatra mu ovlast pristupanja sudu i poduzimanja radnji uz punomoćnika iz čl. 89. st. 2. ZPP daje pravo na naknadu troškova uzrokovanih radnjama koje je sam poduzeo.

10.2. Tuženiku temeljem čl. 151. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 2. toč. 6. te čl. 24. u vezi čl. 8. Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima („Narodne novine“ br. 8/88, 31/94 i 150/05, dalje: Pravilnik o naknadi troškova u sudskim postupcima) pripada pravo na naknadu izdatka za dolazak iz mjesta prebivališta u R., L. do prvostupanjskog suda koji ga je pozvao da osobno pristupi jedino na ročište od 19. listopada 2022 i povratak. Budući da se tuženik zbog invaliditeta ne koristi javnim prijevozom, za ukupnih 389 km udaljenosti u jednom smjeru pripada mu naknada obračunata sa 2,00 kn po kilometru ili 778,00 kn, što u oba smjera iznosi 1.556,00 kn ili 206,51 €.

10.3. Tuženik je neutemeljeno zahtijevao ovu naknadu u dvostrukom iznosu za pratnju jer je svrha pratnje ostvarena u istom prijevozu. Tuženiku kao osobi koja nije u radnom odnosu niti je osoba koja samostalno obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana ili drugu profesionalnu djelatnost ne pripada naknada za dnevnicu a navedenu pretpostavku iz čl. 11. Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima nije naveo niti dokazao za pratnju.

10.4. Pravo stranke na naknadu troškova u parničnom postupku iz čl. 24. Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima obuhvaća putne troškove i troškove dnevnica i zarada a ne obuhvaća troškove za hranu. Tuženiku ne pripada tražena naknada za topli obrok za njega i pratnju te za cestarinu ni po odredbi čl. 151. st. 1. ZPP jer nema dokaza o stvarnim izdacima budući da tuženik nije priložio dokaze o plaćanju tih troškova.

10.5. Stoga je povodom žalbe tuženika protiv odluke iz stavka II izreke prvostupanjske presude primjenom čl. 380. toč. 2 i 3 ZPP odlučeno kao u stavku II i III izreke ove odluke.

11.1. Nije prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe, primjenom čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. istog zakona, kao u stavku IV izreke.

11.2. U stavku V izreke je primjenom čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 5. ZPP odlučeno je o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe sa kojom je uspio u razmjerno neznatnom dijelu te o zahtjevu za naknadu troška odgovora na žalbu, kao radnje koja nije nužna za tijek postupka, primjenom čl. 166. st. 1. u vezi čl.155. st. 1 ZPP.

U Zagrebu 17. siječnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Vesna Skerlev, v.r.