Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 64 Gž Ob-13/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Roberta Jambora, predsjednika vijeća te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Vesne Žulj, i članice vijeća Mirele Mijoč Kramar, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. iz B. M., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica D. B., odvjetnica u B. M., protiv tuženice T. I. iz B. M., OIB: …, koju zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u O., uz sudjelovanje mlt. djeteta S. Š., OIB: …, kojeg zastupa posebna skrbnica M. M., dipl. pravnica, Centra za posebno skrbništvo, Podružnica O., radi izmjene odluke o izvršavanju roditeljske skrbi i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P Ob-186/2021-18 od 16. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 17. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj P Ob-186/2021-18 od 16. studenoga 2022.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja izmijenjena je presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, broj P Ob-338/2019-6 od 22. studenog 2019., na način da će mlt. S. Š., OIB: …, rođen …. 2018. u O. stanovati s ocem D. Š., OIB: …, na adresi stanovanja oca u B. M., da će mlt. dijete S. Š. ostvarivati osobne odnose s majkom T. I., OIB: …, na način da će dijete boraviti s majkom svaki drugi vikend, subotom od 9,00 do 18,00 sati i nedjeljom od 9,00 do 18,00 sati na način da će majka dijete preuzeti od oca i vratiti ga ocu po isteku određenog vremena te putem telefona i video poziva, sukladno prethodnom dogovoru roditelja te je naloženo majci T. I., da na ime uzdržavanja mlt. S. Š., doprinosi mjesečnim iznosom 1.061,00 kn/140,82 eura i to počevši od 16. studenoga 2022., pa dok će za to postojati zakonski uvjeti, s tim da je dospjele obroke dužna isplatiti odjednom u roku 15 dana, a dospijevajuće do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog mjesečnog iznosa uzdržavanja do isplate, po stopi zatezne kamate određene za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-tna poena, na tekući račun oca i zakonskog zastupnika mlt. djeteta D. Š., sve u roku 15 dana (točka I. izreke). Naloženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime troškova postupka iznos od 2.000,00 kn (slovima: dvijetisućekuna)/266 eura, u roku 15 dana (točka II. izreke).

2. Presudu suda prvog stupnja pobija žalbom tuženica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP). Predlaže da drugostupanjski sud u povodu žalbe ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, a podredno, da preinači pobijanu presudu uvažavajući prigovore istaknute u žalbi. Zahtijeva nadoknadu troškova žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. U postupku koji je prethodio žalbi utvrđeno je sljedeće:

- da roditelji nisu postigli dogovor o odnosima sa zajedničkim djetetom mlt. S. Š. (izvješće o obveznom savjetovanju od 19. siječnja 2021);

- da je presudom Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, broj P Ob-338/2019-6 od 22. studenoga 2019. odlučeno da će zajedničko dijete stranaka mlt. S. Š. stanovati s majkom, da će roditelji zajednički i ravnopravno ostvarivati roditeljsku skrb, uz ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem, koji je obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta mjesečnim iznosom od 1.061,00 kn;

- da je rješenjem Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, poslovni broj R1 Ob-103/2021-15 od 12. svibnja 2021. određena privremena mjera kojom je odlučeno kako će mlt. S. Š. stanovati s ocem, uz ostvarivanje osobnih odnosa s majkom te je majka u obvezi doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta mjesečnim iznosom od 1.061,00 kn počevši od 1. veljače 2021.;

- da je iz socijalne anamneze Centra za socijalnu skrb B. M. od 11. srpnja 2022. u bitnome utvrđeno da otac sa sinom mlt. S. živi u kući starije izgradnje kao podstanar, plaća najamninu u iznosu od 700,00 kn mjesečno te režijske troškove od oko 600,00 kn mjesečno, da je stambeni prostor higijenski održavan, opremljen potrebnim namještajem u skladu s potrebama djeteta, priključeni su struja i voda, zagrijava se na peći na kruto gorivo, dok majka živi sa suprugom I.1 , koji je po njezinim navodima u stalnom radnom odnosu, s plaćom oko 7.000,00 kn i njihovim kćerima D. (rođ. 2006.) i S. (rođ. 2022.), da majka od rođenja S. prima porodiljnu naknadu u iznosu od 2.300,00 kn mjesečno i dječji doplatak u iznosu od 299,00 kn, žive u kući njezinog oca, ne plaćaju najamninu nego samo režijske troškove, stambeni prostor je opremljen potrebnim namještajem i kućanskim aparatima, kuća se zagrijava pećima na kruto gorivo, priključena struja i voda, da je Centar više puta postupao zbog prijava (anonimnih ili od strane oca), na sumnju da majka vrši nasilje prema mlt. S., kao i njezin sadašnji suprug I.1 , da neadekvatno skrbi o djetetu, da su postojale određene poteškoće u komunikaciji roditelja u svezi djeteta, a prvenstveno što je majka omogućila da mlt. S. očuha I.2 zove „tata“, na što je majka upozorena, jer to nije dobro za dijete, jer ga time dovodi u stanje neizvjesnosti, pa i zbunjenosti da očuha zove „tata“, a tatom zove i biološkog oca D.;

- da je iz nalaza i mišljenja psihologa J. P. dipl. psih. Centra za socijalnu skrb B. M. od 19. srpnja 2022., između ostalog, utvrđeno da je mlt. S. veseo, odgovara na pitanja ukoliko ga zanima, pa tako navodi da je uključen u vrtić, samostalno odgovara koliko mu je godina, da broji do 15, a da ga je to tata naučio, da stanuje s tatom, a mama u „svojoj kući“ sa „sekama“ D., S. i I.2 , tatu opisuje kao dobrog, s njim se voli igrati lovice i skrivača, tata mu kuha i kod njega ima puno igrački, da kod tate spava, da odlazi kod mame, a kod nje ne spava, bude mu dobro kod mame, no mamu opisuje kao nekad zločestu, a nekada dobru, opisuje da ga mama nekada udari koliko je neposlušan, dok ga tata ne udari, odgovara da ga je na regal stavio I.1 , da je bio „zločest“, kod mame se voli igrati s D., a nije opisivao kako provodi trenutke s majkom, da kod mame ne bi volio spavati, da mu je kuća „tamo gdje mu tata“ te da iz zaključka psihologa proizlazi da je majka od početka suradnje s Centrom sklona iznošenju neistina, a što je i priznala kad bi ju se s tim suočilo, odbijala je suradnju s ocem djeteta, voditeljicom mjere, stručnim radnicima Centra i pedijatrom djeteta, čime je ugrožavala dobrobit mlt. djeteta te da svojim nepromišljenim potezima ne pruža mlt. djetetu stabilnost, a upitnim odgojnim postupcima i stilom života dovodi u pitanje njegovu sigurnost i zanemaruje djetetove zdravstvene potrebe, dok se s druge strane mlt. dijete dobro adaptiralo na život s ocem, koji se adekvatno skrbi za njega, pruža mu ljubav, toplinu i podršku ima jasnu viziju njegove budućnosti, poznaje njegove individualne karakteristike te da je svojim dosadašnjim ponašanjem pokazao kako se trudi za dobrobit svoga djeteta, a isto je potvrđeno kroz određenu mjeru stručne pomoći;

- da je prema mišljenju stručnog tima Centra za socijalnu skrb B. M. od 22. srpnja 2022. u interesu djeteta mlt. S. Š. da i nadalje stanuje s ocem, koji pokazuje motivaciju za skrb o djetetu i adekvatno skrbi o djetetu u skladu s potrebama djeteta, da se dijete dobro adaptiralo na život s ocem, koji mu pruža ljubav, toplinu i podršku, koji je svojim ponašanjem pokazao kako se trudi za dobrobit djeteta, predlažu da majka ostvaruje osobne odnose s mlt. djetetom na način da dijete boravi s majkom svaki drugi vikend, subotom od 9,00 do 18,00 sati i nedjeljom od 9,00 do 18,00 sati, a imajući u vidu ranije prijave Centru o mogućem zanemarivanju adekvatne skrbi o djetetu od strane majke, kao i sumnju na vršenje nasilja prema djetetu, te imajući u vidu da je dijete dolazilo od majke s određenim povredama, a majka je uglavnom navodila da se dijete samo povrijedilo, također predlažu da majka kontaktira s mlt. djetetom i putem telefona, video poziva, u skladu s prethodnim dogovorom roditelja imajući pri tome u vidu interes i dobrobit djeteta.

5. Polazeći od navedenih utvrđenja te ocjene iskaza tužitelja i tuženice, kao i odredaba čl. 92., čl. 95., čl. 111., čl. 119. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br. 103/15, 98/19 – dalje: ObZ) te odredaba čl. 7., čl. 9. i čl. 18. Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 12/93 i 20/97), sud prvog stupnja je zaključio kako je u interesu i za dobrobit djeteta mlt. S. da i nadalje stanuje s ocem te da ostvaruje osobne odnose s majkom i to - svaki drugi vikend, subotom od 9,00 do 18,00 sati i nedjeljom od 9,00 do 18,00 sati na način da će majka dijete preuzeti od oca i vratiti ga ocu po isteku određenog vremena te i putem telefona i video poziva, sukladno prethodnom dogovoru roditelja.

6. Polazeći od odredaba čl. 314. i čl. 310. st. 2. ObZ, a imajući u vidu potrebe mlt. sina stranaka, socijalnu anamnezu stranaka i njihove iskaze te prihode i imovinsko stanje majke, sud prvog stupnja je ocijenio primjernim iznos za uzdržavanje mlt. S. od 1.061,00 kn/140,82 eura, budući da je minimalni novčani iznos potreban za uzdržavanje djeteta u dobi do 6 godina - iznos od 1.211,93 kn (Odluka o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta od 11. ožujka 2022.

– Narodne novine, br. 37/2022, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike), a s obzirom na utvrđenje da je mlt. dijete prosječnih potreba za njegov uzrast, dok je majka radno sposobna i dužna osigurati sredstva neophodna za uzdržavanje djeteta.

7. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu sadržajno ukazuje tuženica u žalbi. Suprotno žalbenim navodima, pobijana se presuda može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Na žalbene navode tuženice valja odgovoriti kako izreka presude u dijelu u kojem je odlučeno o održavanju osobnih odnosa djeteta s majkom nije nerazumljiva, jer je jasno određeno održavanje osobnih odnosa u vidu susreta i druženja mlt. S. s majkom svaki drugi vikend koji uključuje i subotu i nedjelju u istom vikendu, a ne naizmjence svaku drugu subotu, odnosno svaku drugu nedjelju. Navedeno, proizlazi iz dokaznog postupka, budući da su susreti i druženja svakog drugog vikenda, a prema mišljenju i prijedlogu stručnog tima nadležnog Centra za socijalnu skrb određeni, bez da dijete vikend, u kojem su određeni susreti i druženja, prenoći kod majke.

8. Jednako tako nisu počinjene niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).

9. Nadalje, sud prvog stupnja pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje odlučno za ishod spornog odnosa između stranaka, pa nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja koji ističe žaliteljica u žalbi (čl. 355. ZPP).

10. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava koji postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

11. Nadalje, na žalbene navode tuženice prvenstveno valja reći kako u svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi, sudovi, upravna ili pravosudna tijela, najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, na što obvezuje načelo sadržano u odredbi čl. 3. st. 1. Konvencije o pravima djeteta te istovjetnoj odredbi čl. 24. st. 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2010), SL EU C83.

12. Nadalje, kada je riječ o primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 18/97 i 4/02 - dalje: EKLJP), s pripadajućim Protokolima broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13, Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo obvezu države da omogući roditeljima da budu uključeni u postupak kojim se odlučuje o skrbi nad djetetom, i to do stupnja koji će im omogućiti potrebnu zaštitu njihovih interesa. Pritom je Sud naglasio kako pri odlučivanju o izvršavanju roditeljskih prava, država mora uspostaviti pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (mutatis mutandis, Sahin protiv Njemačke, br. 30943/96, § 65, § 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, § 50, ibid.). Također, Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014. (Narodne novine, br. 108/14) broj: U-III- 4784/2013 od 6. ožujka 2014., (Narodne novine, br. 34/14), zauzeo shvaćanje: „... da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta (...).“ Pritom, Ustavni sud u navedenim odlukama ističe da se u razrješenju obiteljskih odnosa, koji svakako uključuju i donošenje odluke s kojim će od roditelja dijete nastaviti živjeti u slučaju njihovog razvoda, mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djeteta, kao i odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta, a ispunjavanje tih okolnosti ocjenjuje se ovisno o specifičnim okolnostima pojedinog slučaja (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-962/2016 od 1. ožujka 2018.).

13. Nadalje, valja reći kako je ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta i roditelja je, s jedne strane, pravo i dužnost roditelja koji ne stanuje s djetetom, dok je s druge strane to pravo djeteta. Ta prava i dužnosti djeci i njihovim roditeljima jamče brojni međunarodni akti - Konvencija o pravima djeteta, EKLJP, Konvencija o ostvarivanju dječjih prava iz 1996. (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 1/10), i Europska konvencija o kontaktima s djecom (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 7/08).

14. Konvencija o pravima djeteta u čl. 9. st. 3. jamči djetetu koje je odvojeno od jednog ili oba roditelja pravo na redovito održavanje osobnih i neposrednih odnosa s oba roditelja, osim u slučajevima u kojima je ugrožena djetetova dobrobit. Obiteljsko pravo na susrete i druženja uživa pravnu zaštitu na temelju odredbe čl. 8. EKLJP, jer pravo na susrete i druženja izvire iz prava na obiteljski život zato što je sadržano u pravu na obiteljski život i uključuje i pravo roditelja na susrete i druženja s djetetom, što podrazumijeva neuplitanje države u ostvarivanje navedenog prava, osim kada je to potrebno radi zaštite zdravlja i morala, te prava i sloboda drugih osoba. Konvencija o ostvarivanju dječjih prava na općenit način štiti najbolji interes djeteta u obiteljskopravnim postupcima, a u te postupke ubraja, među ostalima, i postupak odlučivanja o susretima i druženju (čl. 1. st. 3.).

15. Valja ukazati i kako Konvencija o kontaktima s djecom pod pojmom kontakata ne obuhvaća samo izravne susrete i druženja s djetetom, čije je obilježje izravno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, već i dodatne oblike ostvarivanja tih odnosa, i to neizravne s djetetom (telefonom, pismima, faksom, e-mailom i slično) i putem dostavljanja informacija o djetetu.

16. U konkretnom slučaju, a polazeći od nalaza i mišljenja stručnog tima Centra za socijalnu skrb, a cijeneći specifične okolnosti konkretnog slučaja, da otac mlt. sina stranaka pokazuje motivaciju za skrb o djetetu, adekvatno skrbi o djetetu u skladu s potrebama djeteta, da se dijete dobro adaptiralo na život s ocem, koji mu pruža ljubav, toplinu i podršku, koji je svojim ponašanjem pokazao kako se trudi za dobrobit djeteta, sud prvog stupnja pravilno je, rukovodeći se najboljim interesom djeteta, odlučio da mlt. S. i nadalje stanuje s ocem te da ostvaruje osobne odnose s majkom i to - svaki drugi vikend, subotom od 9,00 do 18,00 sati i nedjeljom od 9,00 do18,00 sati na način da će majka dijete preuzeti od oca i vratiti ga ocu po isteku određenog vremena te i putem telefona i video poziva, prema prethodnom dogovoru roditelja (čl. 119. st. 1. ObZ).

17. Na žalbene navode tuženice valja odgovoriti kako tuženica osobno prisutna na ročištu za glavnu raspravu na kojem je raspravljanje dovršeno, a na koje je pristupila uz svoju punomoćnicu, nije određeno prigovarala nalazu i mišljenju stručnog tima nadležnog Centra za socijalnu skrb niti je predložila izvođenje daljnjih dokaza na sporne okolnosti vezane uz izvršavanje roditeljske skrbi mlt. S., pa su utoliko prigovori koje ističe u žalbi, neosnovani. Također valja ukazati i kako se posebna skrbnica mlt. sina stranaka izričito očitovala na nalaz i mišljenje stručnog tima navodeći kako nema primjedbi na navedeni nalaz niti mišljenje s obzirom na to da je stručni tim Centra za socijalnu skrb na temelju mjere stručne pomoći koja se isto provodila dobro upoznat s roditeljskim kompetencijama roditelja, zbog čega ga smatra objektivnim i stručnim.

18. Suprotno žalbenim navodima tuženice, sud prvog stupnja pravilno je, na temelju odredaba čl. 309., čl. 310. st. 1., čl. 311., čl. 313. i čl. 314. st. 3. ObZ utemeljio svoju odluku o uzdržavanju mlt. djeteta stranaka, u skladu s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta (Narodne novine., br. 37/22), u iznosu od po 1.061,00 kn mjesečno, dakle manje o minimalnog iznosa koji za dijete u dobi do 6 godina (mlt. S. je u dobi od 4 godine) iznosi 1.211,93 kn, i u skladu je s Odlukom o Tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta (Narodne novine, br. 37/22, čl. 314. st. 4. ObZ), a prema kojem zajamčeni preostali dio prihoda prema platnom razredu prihoda obveznika uzdržavanja - do 2.500,00 kn, iznosi 800,00 kn, dok u konkretnom slučaju, preostali zajamčeni dio prihoda tuženice iznosi više od iznosa određenog Odlukom o Tablici - 1.239,00 kn. Pored navedenog, sud prvog stupnja pravilno je, u skladu s odredbom čl. 313. ObZ, prilikom odmjeravanja obveze uzdržavanja, pored mjesečnih prihoda cijenio i ukupno imovinsko stanje tuženice, kao i činjenicu da je riječ o zdravoj i radno sposobnoj osobi koja je dužna osigurati sredstva neophodna za uzdržavanje djeteta. Stoga su žalbeni navodi tuženice i u tom dijelu neosnovani.

19. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi čl. 366 ObZ, i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 – dalje:Tarifa) u iznosu od 2.000,00 kn (Tbr. 7/2 Tarife), pa su utoliko žalbeni navodi tuženice i u pogledu odluke o troškovima postupka, neosnovani.

20. Slijedom navedenih razloga, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tuženice odbiti kao neosnovanu, i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća

Robert Jambor, v.r.