REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3791/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Sandra Ivić, odvjetnica u Rijeci, protiv tuženika AZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Draženka Horvat, odvjetnica u Rijeci, radi utvrđenja nepostojanja stvarne služnosti i zabrane uznemiravanja odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude i rješenja Županijskog suda u Splitu broj Gž-520/19-2 od 7. ožujka 2019. kojima je djelomično preinačena i djelomično ukinuta presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-630/18-7 od 31. listopada 2018., u sjednici vijeća održanoj 17. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e :

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1. Utvrđuje se da ne postoji pravo stvarne služnosti pješačke staze na teret dijela tužiteljeve nekretnine kao poslužne i to u zemljišnoj knjizi označena kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 16, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 261 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tj. u katastru označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno po novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u širini od 90 cm, po cijeloj dužini međe uz sjeverozapadni zid tuženikove kuće do [adresa], a u korist tuženikovih susjednih nekretnina kao povlasnih i to kuće s dvorištem u [adresa], koje su u zemljišnoj knjizi označene kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 82 i dvorište, k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, te k. č. br. [katastarska čestica], sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u katastru označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno kao novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], obje u k. o. [katastarska općina].

2. Tuženiku AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku susjednih nekretnina nalaže se da prestane smetati i uznemiravati tužitelja ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u ostvarivanju vlasničkih prava glede kuće i okućnice u [adresa] u [adresa], koje nekretnine su u zemljišnoj knjizi označena kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 16, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 261 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] tj. u katastru označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno po novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da isti prestane prelaziti preko dijela nekretnine tužitelja u širini od 90 cm, po cijeloj dužini međe uz sjeverozapadni zid tuženikove kuće do [adresa] te se zabranjuje tuženiku ponavljanje takvog ili sličnog uznemiravanja prava vlasništva tužitelja.

3. Nalaže se tuženiku AZ da tužitelju ČZ naknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 24.909,54 kn u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška tužitelj odbija."

2. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

„Preinačuje se prvostupanjska presuda u dijelu kojim je prihvaćen glavni tužbeni zahtjev tako da se sudi:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da ne postoji pravo stvarne služnosti pješačke staze na teret dijela tužiteljeve nekretnine kao poslužne i to u zemljišnoj knjizi označena kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 16, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 261 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], tj. u katastru označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno po novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u širini od 90 cm, po cijeloj dužini međe uz sjeverozapadni zid tuženikove kuće do [adresa], a u korist tuženikovih susjednih nekretnina kao povlasnih i to kuće s dvorištem u [adresa], koje su u zemljišnoj knjizi označene kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 82 i dvorište, k. č. br. [katastarska čestica], dvorište, te k. č. br. [katastarska čestica], sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u katastru označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno kao novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], obje u k. o. [katastarska općina].

2. Tuženiku AZ, OIB [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku susjednih nekretnina nalaže se da prestane smetati i uznemiravati tužitelja ČZ, OIB [osobni identifikacijski broj], u ostvarivanju vlasničkih prava glede kuće i okućnice u [adresa] u [adresa], koje nekretnine su u zemljišnoj knjizi označena kao k. č. br. [katastarska čestica], kuća broj 16, gospodarska zgrada i dvorište u [adresa], površine 261 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] tj. u katastru označena kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno po novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da isti prestane prelaziti preko dijela nekretnine tužitelja u širini od 90 cm, po cijeloj dužini međe uz sjeverozapadni zid tuženikove kuće do [adresa] te se zabranjuje tuženiku ponavljanje takvog ili sličnog uznemiravanja prava vlasništva tužitelja."

te je riješeno:

„Ukida se prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka, te se u navedenom dijelu, a i radi odlučivanja o podrednom tužbenom zahtjevu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.“

3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj, navodeći da istu podnosi na temelju odredbe čl. 382. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - dalje: ZPP), zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje odnosno podredno da ju preinači.

4. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

5. Revizija nije osnovana.

6. Sukladno odredbi čl. 382. st. 1. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude:

1. ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna;

2. ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa;

3. ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a i 373.b ovog Zakona.

7. Prema odredbi čl. 373.a. ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:

1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne, ili

2) da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

8. U konkretnom slučaju dopuštena je revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP, budući da je drugostupanjska presuda donesena prema odredbi članka 373. a. ZPP.

9. Prema odredbi čl. 392. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje presudu samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

10. Suprotno navodima revizije sud drugoga stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, niti pak proturječi sama sebi ili razlozima presude, razlozi presude su jasni i razumljivi.

11. Premda tužitelj revizijom pobija presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka, u obrazloženju tih revizijskih razloga u bitnome osporava i činjenična utvrđenja sudova prvog i drugog stupnja. Stoga slijedi da tužitelj pobija drugostupanjsku presudu i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što nije dopušten revizijski razlog po čl. 385. ZPP, pa zbog tog razloga revizijski sud nije ispitivao pobijanu odluku.

12. Nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene odredaba materijalnog prava koji postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

13. Predmet postupka jest tužiteljev zahtjev za utvrđenjem da ne postoji pravo stvarne služnosti pješačke staze na teret dijela tužiteljeve nekretnine kao poslužne te da tuženik prestane uznemiravati tužitelja u njegovu pravu vlasništva, kao i podredni tužbeni zahtjev radi ukidanja prava služnosti.

14. U provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio kako ne postoji pravo služnosti prolaza na teret tužiteljeve nekretnine označene kao čest. br. 356/1 k. o. [katastarska općina], odnosno po novoformiranoj čest. br. 3739 zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to na temelju sljedećih utvrđenja:

- da sporazum od 1995. sklopljen između tuženikove bake, sada pok. OZ i tužiteljevih roditelja jest sporazum kojim se osnovala osobna služnost, a ne stvarna služnost,

- da služnost nije upisana u zemljišne knjige,

- kako je nekretnina koja bi predstavljala potencijalno povlasno dobro bila još od 1965. u režimu društvenog vlasništva, te da stoga dosjedanjem tuženik po svojim pravnim precima nije mogao steći dosjelošću pravo služnosti,

- kako su tužiteljevi pravni preci kupili predmetnu nekretninu, te da u kupoprodajnom ugovoru od 4. travnja 1990. prodavateljica HZ jamči da su nekretnine njeno isključivo vlasništvo i da te nekretnine nisu opterećene nikakvim uknjiženim i neuknjiženim teretima,

- da je u postupku pred Općinskim sudom u Rijeci P-1220/13 utvrđeno da je tuženik (ovdje tužitelj) počinio smetanje posjeda prava služnosti prolaza pješice, te da je stoga tužitelj u ovom postupku postavio tužbeni zahtjev na utvrđenje da ne postoji pravo služnosti pješačke staze, odnosno eventualni tužbeni zahtjev da se ukida neupisano eventualno postojeće izvanknjižno pravo služnosti pješačke staze

15. Drugostupanjski sud je utvrdio da iz iskaza prednika tuženika EZ koji je čovjek poznije životne dobi, proizlazi da je on u posjedu predmetne služnosti bio od djetinjstva, te da stoga proizlazi da je tuženikov prednik EZ prolazio preko nekretnine u vlasništvu tužitelja još praktično od 1. svjetskog rata, te je stoga sukladno odredbi članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZVDSP – "Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), sukladno pravnim pravilima iz paragrafa 1455. i 1472. Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) tuženik, odnosno njegov prednik EZ dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza preko tužiteljeve nekretnine. Stoga je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku odluku i odbio tužbeni zahtjev tužitelja. Obzirom da je u postupku utvrđeno da tuženik može ostvariti komunikaciju s cestom preko vlastite nekretnine, drugostupanjski sud je ukinuo prvostupanjsku odluku u dijelu kojim je odlučeno o troškovima postupka, te u tom dijelu kao i radi odlučivanja o podrednom tužbenom zahtjevu tužitelja vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

16. Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

17. Sukladno odredbi iz čl. 388. st. 2. ZVDSP stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Obzirom je iz iskaza prednika tuženika EZ utvrđeno da je on prolazio preko nekretnine tužitelja još kao dijete (praktično od 1. svjetskog rata), to je pravilno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda da je tuženik dosjelošću stekao pravo služnosti prolaza preko tužiteljeve nekretnine i to na temelju odredbe paragrafa 1472. OGZ koja propisuje:

„Proti fiskusu to jest, proti upraviteljima državnih dobara i državne imovine, ukoliko zastari ima mjesta (paragraf 287. 289 i 1456-1457), također proti upraviteljima dobara crkvenih, općinskih i inih dopuštenih tijela, nije dovoljno opće i redno vrijeme dosjelosti. Glede posjeda stvari pokretnih i posjeda stvari nepokretnih, ili služnosti i inih prava na pomenutim stvarima, izvršivanih, i na ime posjednika upisanih u javne knjige, posjed ima se produžiti kroz 6 godina. Prava pomenute vrste, koja na ime posjednikovo nisu upisana u javne knjige, i sva ina prava mogu se proti fiskusa i gore naznačenim povlaštenim osobama steći samo posjedom od 40 godina.“

18. Radi svega navedenog, a na temelju čl. 393. ZPP valjalo je odbiti reviziju tužitelja kao neosnovanu.

Zagreb, 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug