Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 37. Gž R-654/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Grgić kao predsjednika vijeća, Jasenke Grgić kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sabine Dugonjić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. S. (ranije G.) iz P., OIB:…, koju zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:…, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-119/18-19 od 21. siječnja 2022., ispravljenoj rješenjem toga suda od 16. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 17. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužene i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-119/18-19 od 21. siječnja 2022., ispravljena rješenjem toga suda od 16. studenoga 2022. u dijelu pod točkom I. izreke kojim joj je naloženo da isplati tužiteljici po osnovi naknade za subotu i nedjelju koje je tužena evidentirala kao slobodan dan iznos od 41.606,98 kn/5.522,56 eura[1] , sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je navedeno u izreci.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se ista prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom I. izreke kojim je tuženoj naloženo da isplati tužiteljici po osnovi dodatka za rad na izdvojenom objektu cjelokupno aktivno dežurstvo uz odbitak 8 sati odmora iznos od 96.083,24 kn/12.753,28 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je navedeno u izreci te po osnovi naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje iznos od 5.619,68 kn/745,90 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom na pojedine iznose kako je navedeno u izreci te u dijelu pod točkom II. i IV. izreke i predmet se vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu žalbe odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvoga stupnja je presuđeno:

"I. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB:… da u roku od 15 dana tužiteljici I. S. (ranije G.) iz P., OIB:…, na ime naknade za rad u aktivnom dežurstvu, dva slobodna dana nakon borbenog dežurstva-subote i nedjelje i naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje, sve za razdoblje od 16. kolovoza 2011. do 18. svibnja 2016., isplati ukupan iznos od 143.309,95 kuna (stočetrdesettri tisuće tristodevet kuna i devedeset pet lipa bruto, uvećan za iznos zakonske zatezne kamate izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto plaći, i to po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekuće po mjesecima, kako slijedi:

 Po osnovi naknade za subotu ili nedjelju koje je tuženik evidentirao kao slobodan dan:

- na iznos od 3.015,99 kn od 16. kolovoza 2011. pa do isplate

- na iznos od 394,14 kn od 16. rujna 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.651,62 kn od 16. listopada 2011. pa do isplate,

- na iznos od 394,14 kn od 16. studenoga 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.970,68 kn od 16. prosinca 2011. pa do isplate,

- na iznos od 3.167,48 kn od 16. siječnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 414,79 kn od 16. veljače 2012. pa do isplate

- na iznos od 1.583,74 kn od 16. ožujka 2012. pa do isplate

- na iznos od 2.073,95 kn od 16. travnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.514,88 kn od 16. svibnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 829,58 kn od 16. lipnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.187,81 kn od 16. srpnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.787,20 kn od 16. kolovoza 2012. pa do isplate,

- na iznos od 2.613,17 kn od 16. rujna 2012. pa do isplate,

- na iznos od 757,44 kn od 16. listopada 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.187,81 kn od 16. studenoga 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.244,37 kn od 16. prosinca 2012. pa do isplate,

- na iznos od 380,44 kn od 16. veljače 2013. pa do isplate,

- na iznos od 2.969,69 kn od 16. ožujka 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.616,16 kn od 16. travnja 2013.pa do isplate,

- na iznos od 1.542,70 kn od 16. svibnja 2013.pa do isplate

- na iznos od 2.545,45 kn od 16. srpnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.157,02 kn od 16. rujna 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.616,16 kn od 16. listopada 2013. pa do isplate,

- na iznos od 368,91 kn od 16. studenoga 2013. pa do isplate,

- na iznos od 808,08 kn od 16. prosinca 2013. pa do isplate,

- na iznos od 426,16 kn od 16. ožujka 2014. pa do isplate,

- na iznos od 387,42 kn od 16. svibnja 2014. pa do isplate,

Ukupan iznos od 41.606,98 kn

 Po osnovi potraživanja za dodatak za rad na izdvojenom objektu cjelokupno aktivno dežurstvo uz odbitak 8 sati odmora:

- na iznos od 2.027,58 kn od 16. kolovoza 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.155,37 kn od 16. rujna 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.231,09 kn od 16. listopada 2011. pa do isplate,

- na iznos od 1.026,52 kn od 16. studenoga 2011. pa do isplate,

- na iznos od 3.268,28 kn od 16. prosinca 2011. pa do isplate,

- na iznos od 2.958,43 kn od 16. siječnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 2.176,40 kn od 16. ožujka 2012. pa do isplate,

- na iznos od 5.117,42 kn od 16. travnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 172,57 kn od 16. svibnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.096,24 kn od 16. lipnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 790,49 kn od 16. srpnja 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.720,65 kn od 16. kolovoza 2012. pa do isplate,

- na iznos od 4.963,58 kn od 16. rujna 2012. pa do isplate,

- na iznos od 2.868,25 kn od 16. listopada 2012. pa do isplate,

- na iznos od 3.537,52 kn od 16. studenoga 2012. pa do isplate,

- na iznos od 5.529,31 kn od 16. prosinca 2012. pa do isplate,

- na iznos od 1.148,43 kn od 16. siječnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 937,90 kn od 16. veljače 2013. pa do isplate,

- na iznos od 5.061,17 kn od 16. ožujka 2013. pa do isplate,

- na iznos od 3.750,37 kn od 16. travnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.678,84 kn od 16. svibnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.662,97 kn od 16. lipnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 5.079,29 kn od 16. srpnja 2013. pa do isplate,

- na iznos od 3.343,71 kn od 16. rujna 2013. pa do isplate,

- na iznos od 6.860,41 kn od 16. listopada 2013. pa do isplate,

- na iznos od 3.106,48 kn od 16. studenoga 2013. pa do isplate,

- na iznos od 1.017,09 kn od 16. prosinca 2013. pa do isplate,

- na iznos od 5.235,69 kn od 16. siječnja 2014. pa do isplate,

- na iznos od 5.725,05 kn od 16. ožujka 2014. pa do isplate,

- na iznos od 2.586,99 kn od 16. travnja 2014. pa do isplate,

- na iznos od 5.249,15 kn od 16. svibnja 2014. pa do isplate,

Ukupan iznos od 96.083,24 kn

 Po osnovi naknade za obnašanje dužnosti od štetnih po zdravlje:

- na iznos od 255,44 kn od 16. kolovoza 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. rujna 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. listopada 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. studenoga 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. prosinca 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. siječnja 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16.veljače 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. ožujka 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. travnja 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. svibnja 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. lipnja 2014. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. srpnja 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. kolovoza 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. rujna 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. listopada 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. studenoga 2015. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. prosinca 2015. pa do isplate

- na iznos od 255,44 kn od 16. siječnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. veljače 2016. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. ožujka 2016. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. travnja 2016. pa do isplate,

- na iznos od 255,44 kn od 16. svibnja 2016. pa do isplate,

Ukupan iznos od 5.619,68 kn

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, Ministarstvu obrane, OIB:…, da tužiteljici I. S. (ranije G.) iz P., OIB:…, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 40.450,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. pa do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 7.500,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 21. siječnja 2022. do isplate kao neosnovan.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 21.500,00 kuna kao neosnovan."

2. Protiv prvostupanjske presude, u dijelu pod točkom I., II. i IV., žalbu je izjavila tužena zbog svih zakonskih razloga iz čl. 353. st. 1. t. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), s prijedlogom za ukidanje i vraćanje predmeta na ponovno suđenje a podredno preinačenje.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tužene kao djelatna vojna osoba, predmet spora je zahtjev za isplatu dodatka na plaću za sate aktivnog dežurstva na izdvojenom objektu, za isplatu naknade za slobodne dane koje je tužena evidentirala subotom i nedjeljom, za razdoblje od srpnja 2011. do travnja 2014. i dodatka za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje za razdoblje od srpnja 2014. do travnja 2016.

5. Zahtjev za isplatu dodatka za dežurstvo se temelji na tvrdnji da je tužiteljica do dva puta mjesečno temeljem zapovijedi obavljala poslove aktivnog dežurstva, u trajanju od 7 dana po 24 sata, nakon čega ostvaruje pravo na 7 slobodnih dana. Tužena joj nije isplatila dodatak za sve sate aktivnog dežurstva a osim toga joj je omogućila korištenje 5 slobodnih dana dok je dva slobodna dana evidentirala subotom i nedjeljom kao neradnim danima. Nadalje, kako radi na sustavima za elektroničko izviđanje, pripada joj 5% naknade za obnašanje dužnosti štetnih za zdravlje temeljem čl. 15. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba od 6. ožujka 2014.

6. Među strankama nije sporno da rad na objektima za elektroničko izviđanje predstavlja rad na izdvojenom objektu.

7. U obrazloženju prvostupanjske presude citirane su odredbe Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (Narodne novine, broj: 118/09, 118/12, dalje: Odluka 09) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (Narodne novine, broj: 118/09, dalje: Pravilnika 09).

8. Nadalje, utvrđeno je (t. 25. obrazloženja) da je tužiteljica u utuženom razdoblju na temelju zapovijedi pretpostavljenog bila upućivana na rad na izdvojene objekte gdje je radila 7 dana po 24 sata a potom je koristila 7 slobodnih dana. Tijekom rada na izdvojenom objektu 24 sata nije smjela napuštati radno mjesto odnosno bila je u stanju aktivne pripravnosti za rad i morala je biti na raspolaganju ako ju netko pozove. Tužena joj je u slobodne dane uračunavala i subote i nedjelje koji su neradni dani i nije joj sve isplatila.

9. Temeljem navedenog prvostupanjski sud prihvaća kao osnovan zahtjev za isplatu dodatka za rad na izdvojenom objektu prema varijanti izračuna koji uključuje aktivno dežurstvo 7x24 sata, umanjeno za 8 sati odmora, koji za razdoblje od srpnja 2011. do travnja 2014. iznosi 96.083,24 kn kao i naknadu za neiskorištene slobodne dane u iznosu od 41.606,98 kn.

10. Pravilnost odluke o osnovu i iznosu dodatka za rad na izdvojenom objektu nije za sada moguće ispitati.

11. Naime, iako prvostupanjski sud citira niz odredbi Odluke 09 i Pravilnika 09 kao posebnih propisa koji reguliraju organizaciju radnog vremena i pravo na dodatke na plaću, iz obrazloženja prvostupanjske presude nije jasno koje konkretne odredbe Odluke su u ovom slučaju primijenjene a iz kojih bi proizlazilo da se svaki sat za vrijeme rada na izdvojenom objektu smatra aktivnim dežurstvom, iz obrazloženja se dade razabrati stav suda da je tako odlučio obzirom na činjenicu da tužiteljica tijekom toga vremena ne smije napuštati objekt i mora biti "na raspolaganju".

12. Odluka 09 u t. V. propisuje da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom a dijeli se na aktivno dežurstvo i dežurstvo unutarnje službe.

13. Pod aktivnim dežurstvom smatra se vrijeme provedeno u službi na radnom mjestu i vrijeme odmora provedeno na radnom mjestu tijekom obaveznog 24-satnog ili višednevnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe, uz ostalo u slučaju rada na izdvojenom objektu, u ovom slučaju nesporno je među strankama da se rad tužiteljice tijekom 7 dana smatra radom na izdvojenom objektu.

14. Iz odredbe t. VI. Odluke 09 proizlazi da pripadnici OS RH koji zbog potreba službe provode 24 sata na radnom mjestu mogu raditi najviše 12 sati a preostalo radno vrijeme im se računa kao aktivno dežurstvo, dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva uredit će se posebnim propisom kojim se uređuju dodaci na plaću. Za vrijeme aktivnog dežurstva pripadniku OS RH ne pripada uvećanje plaće iz t. XIII. te Odluke (to znači dodaci za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, u smjenama, turnusima).

15. Nadalje, prema odredbi t. XI. Odluke 09, kada rad, uz ostalo na izdvojenom objektu, koji zahtijeva 24-satni boravak na radnom mjestu nije organiziran u smjenama ili turnusima, može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva. Nakon 24-satnog boravka na radnom mjestu zbog potreba službe pripadnik OS RH ostvaruje pravo na 24-satni odmor (slobodan dan) odnosno u slučaju višednevnog boravka na radnom mjestu ostvaruje pravo na proporcionalno višednevni odmor u omjeru 1:1.

16. Ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak kojim je odbijena kao neosnovana tvrdnja tužene da je tužiteljica radila dva puta mjesečno u posebnoj organizaciji rada u turnusu, PORT, koji podrazumijeva višednevni kontinuirani rad na izdvojenom objektu s režimom 7 dana rada po 12 sati dnevno i nakon toga 7 kalendarskih dana odmora, što bi prema već citiranim odredbama Odluke isključivalo pravo na dodatak za aktivno dežurstvo ali i na naknadu za slobodne dane evidentirane subotom i nedjeljom. Naime, takav režim rada u turnusu nije propisan Odlukom 09 koja se primjenjuje u ovom slučaju (Odluka koja je u spisu priložena na listu 10. do 12. a koja propisuje takav režim rada u turnusima ne sadrži datum donošenja niti je javno objavljena).

17. Međutim, iz citiranih odredbi Odluke 09 proizlazi da sama činjenica što je tužiteljica tijekom 7 dana po 24 sata morala biti prisutna na radnom mjestu ne znači da se svi sati mogu smatrati aktivnim dežurstvom već vrednovanje njenog rada i ovisno o tome pripadajućeg dodatka ovise u kojem je režimu rad bio organiziran. Tako je nejasno zbog čega 8 sati rada tijekom svakog dana sud smatra dežurstvom a ne redovnim radom (iz njenog iskaza tijekom postupka proizlazi da joj je za svaki dan plaćeno 16 sati na ime redovnog dežurstva). Naime, prema t. VI. i XI. Odluke tijekom obaveznog 24-satnog prisustva na radnom mjestu rad može trajati najviše 12 sati a preostalo radno vrijeme mora se računati kao aktivno dežurstvo, rad na izdvojenom objektu koji zahtijeva 24-satni boravak na radnom mjestu može se organizirati dnevnom kombinacijom radnog vremena i aktivnog dežurstva.

18. Za sada nije moguće ispitati niti pravilnost odluke o isplati dodatka po osnovi naknade za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje koji je tužiteljici utvrđen u visini od 5%.

19. Naime, odredbom čl. 15. Pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba Narodne novine, broj: 33/14) propisano je pravo djelatne vojne osobe na dodatak za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje u iznosu od 5%, takvima se smatra i rad na sustavima elektroničkog izviđanja.

20. Međutim, iz odredbe čl. 7.st.1. toga Pravilnika proizlazi da je dodatak za uvjete rada štetne po zdravlje jedan od dodataka za otežane uvjete rada, koji su određeno navedeni pod t. 1. do t. 8., među njima je i dodatak za rad u specijalnim i zaštitnim postrojbama za koji je u čl. 13. propisan dodatak u rasponu od 10% do 35%.

21. Nadalje, odredbom čl. 7. st. 2. istog Pravilnika je propisano da djelatna vojna osoba može ostvariti pravo samo na jedan, najpovoljniji dodatak iz st. 1. toga članka, tj. dodatak za otežane uvjete rada.

22. Tužena je tijekom postupka tvrdila a ponavlja i u žalbi da je tužiteljica ostvarila pravo na isplatu dodatka za otežane uvjete rada po osnovi rada u specijalnim postrojbama (čl. 13. Pravilnika) u iznosu od 15% što prema odredbi čl. 7.st.2. Pravilnika isključuje pravo na drugi dodatak za otežane uvjete rada, u ovom slučaju rada na sustavima elektroničkog izviđanja kao štetnima za zdravlje.

23. O prigovoru tužene izostali su ikakvi razlozi, tužbeni zahtjev je prihvaćen jer je "poklonjena vjera" nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

24. Zbog izostanka određenih i jasnih razloga o navedenim odlučnim činjenicama, pravilnost odluke o osnovu i iznosu dodatka za aktivno dežurstvo i dodatka za obnašanje dužnosti štetnih po zdravlje nije moguće ispitati čime je u ovome dijelu prvostupanjske presude ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnoga postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinut taj pobijani dio i predmet vraćen sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje, radi otklanjanja opisane procesne povrede i donošenja nove, zakonite i valjano obrazložene odluke, ocjenom svih ostalih žalbenih navoda.

25. U odnosu na dio presude kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu naknade plaće za slobodne dane evidentirane subotom i nedjeljom žalba nije osnovana.

26. Suprotno paušalnim navodima žalbe, prvostupanjska presuda u ovome dijelu sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koje i nisu sporne, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih njenu pravilnost ne bi bilo moguće ispitati te nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP.

27. Naime, nije sporno da je tužiteljica na izdvojenom objektu boravila i obavljala rad po 7 dana uzastopno nakon čega je dobila i koristila narednih slobodnih 7 dana. Također nije sporno da je u tih 7 slobodnih dana ulazila uvijek jedna subota i jedna nedjelja koji dani su zakonom predviđeni kao neradni dani.

28. Prema odredbi čl. XI Odluke 09 nakon 24-satnog boravka na radnom mjestu pripadnik oružanih snaga ostvaruje pravo na 24-satni odmor (slobodan dan) odnosno u slučaju višednevnog boravaka na radnom mjestu ostvaruje pravo na višednevni proporcionalni odmor u omjeru 1:1. Kako je u postupku utvrđeno da je tužena odobravala tužiteljici 5 slobodnih dana i pored toga kao slobodne dane evidentirala subotu i nedjelju koji dani su svim pripadnicima oružanih snaga i inače neradni dani, osnovan je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade za neiskorištene slobodne dane koji uključuju subote i nedjelje koje su evidentirane kao slobodni dani nakon rada na izdvojenom objektu. Budući da je tužena izričito priznala kao pravilan izračun vještaka u dijelu koji se odnosi na neiskorištene slobodne dane uključujući subote i nedjelje (list 544. spisa) pravilnom primjenom materijalnoga prava prihvaćen je taj dio tužbenog zahtjeva.

29. Slijedom izloženog, temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalba tužene je u ovome dijelu odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

30. Odluka o naknadi parničnoga troška ukinuta je sukladno odredbi čl. 164. st. 4. ZPP a odluka o troškovima postupka u povodu žalbe temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP.

U Zagrebu, 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Ksenija Grgić, v.r.