REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3604/2019-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Goranke Barać Ručević članice vijeća, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. D. iz Kanade, W.-M., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik S. H., odvjetnik u Odvjetničkom društvu H. & p. d.o.o., Z., protiv protustranke 1. S. F. iz Z., OIB: ... i protustranke 2. M. M. iz Z., OIB: ..., koje zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Z., radi donošenja odluke o priznanju strane sudske odluke, odlučujući o reviziji protustranaka protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3371/2017-2 od 13. veljače 2019., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, poslovni broj R1-393/2017-2 od 25. kolovoza 2017., u sjednici održanoj 17. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

1. Prihvaća se revizija protustranaka 1. S. i 2. M. M., ukida se rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3371/2017-2 od 13. veljače 2019. i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Stalna služba u Sesvetama, poslovni broj R1-393/2017-2 od 25. kolovoza 2017. te se predmet se vraća tome sudu na ponovno odlučivanje.

2. O troškovima postupka koji su nastali u povodu izjavljene revizije, odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalna služba u Sesvetama, poslovni broj R1-393/2017-2 od 25. kolovoza 2017. priznata je strana sudska odluka - pravomoćna presuda Višeg suda pravde u Torontu, Ontario, Kanada poslovni broj CV-11-433209 od 3. srpnja 2015.

2. Rješenjem Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3371/2017-2 od 13. veljače 2019. odbijena je žalba protustranaka i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje.

3. Protiv drugostupanjskog rješenja protustranke 1. S. F. i 2. M. M. (dalje u tekstu: protustranke) su podnijele izvanrednu reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koje smatraju važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predložile su Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ukinuti nižestupanjska rješenja i predmet vratiti na ponovno suđenje, drugom sucu.

4. Predlagateljica je odgovorila na prijedlog. Predlaže prijedlog prvenstveno odbaciti kao nedopušten, podredno odbiti kao neosnovan.

5. Revizija protustranaka je dopuštena i osnovana.

6.1. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

6.2. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji st. 2. toga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

7. U reviziji protustranke postavljaju slijedeća pitanja:

1. Da li je stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom ako se nije mogla izjasniti o ispravama koje njezin protivnik uz podnesak dostavio sudu (čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP)?

2. Da li je stranci onemogućeno raspravljanje pred sudom kada se drugostupanjska presuda temelji na činjenicama koje u prvostupanjskom postupku nisu niti utvrđivane (čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP)?

3. Da li postoji bitna povreda odredba parničnog postupka ako se odluka prvostupanjskog suda zasniva na ispravama koje nisu priložene spisu (čl. 354. st. 2. toč. 11 ZPP)?

4. Da li je za sud imperativna (zapovjedna) norma iz odredbe čl. 375. ZPP kojom se propisuje da u obrazloženju presude odnosno rješenja drugostupanjski sud treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značaja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti, a što drugostupanjski sud u rješenju ne čini?

5. Da li je drugostupanjski sud ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi dužan po službenoj dužnosti paziti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ovog Zakona i pravilnu primjenu materijalnog prava a što nije učinio (čl. 365. ZPP)?

6. Da li drugostupanjski sud presudom može odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu ako su prema stanju spisa bitne činjenice među strankama sporne i nije ih moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu (čl. 373a ZPP)?

7. Da li je protustrankama onemogućeno raspravljanje pred sudom kada se drugostupanjsko rješenje temelji na činjenicama koje u prvostupanjskom postupku nisu bile utvrđivane i ako se nisu mogle izjasniti o ispravama koje njezin protivnik uz podneska dostavio sudu (čl. 354. st. 2. toč. 6 ZPP)?

8. Da li je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 86. Zakona o rješavanju sukoba zakona o propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("Narodne novine broj 53/91 i 88/01) kada povodom prijedloga za priznanje strane sudske odluke nije održao ročište i prethodno dostavio protustrankama prijedlog za priznanje strane sudske odluke?

8. Obrazlažući razloge važnosti postavljenih pitanja u reviziji protustranke su se pozvale na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1011/79 od 20. studenog 1979., Rev-1070/03 od 12. siječnja 2006., Gzz-333/03, Rev-76/81 od 26. svibnja 1982., Rev-1548/88 od 20. srpnja 1988., te Gž-6/1992 od 19. kolovoza 19992.

9. Odlučujući o dopuštenosti izvanredne revizije vijeće je ocijenilo da je revizija dopuštena (u odnosu na osmo postavljeno pitanje), pa je na temelju odredbe čl. 392.a st. 2. ZPP pobijana drugostupanjska presuda ispitana samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog prvog pravnog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

10. Predmet spora je zahtjev predlagateljice za priznanjem strane sudske odluka - pravomoćna presuda Višeg suda pravde u Torontu, Ontario, Kanada poslovni broj CV-11-433209 od 3. srpnja 2015.

11. Odredbom čl. 86. Zakona o rješavanju sukoba Zakona o propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("SI. list SFRJ" br. 43/82 i 72/82), koji je preuzet kao zakon Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 53/91 - dalje: ZRSZ) propisano je da se strana sudska odluka izjednačuje s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske.

11.1. Svakoj stranci u postupku mora se omogućiti sudjelovanje u postupku kako bi se ona mogla izjasniti o zahtjevima i navodima protivne stranke sukladno čl. 5. ZPP koji se na odgovarajući način supsidijarno primjenjuje u ovom postupku priznanja strane sudske odluke.

11.2. U rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Gž-6/1992 od 19. kolovoza 1992. izraženo je shvaćanje:

"Drugostepeni sud je pogrešno primijenio odredbu čl. 86. ZRSZ kada povodom prijedloga za priznanje strane sudske odluke nije održao ročište i prethodno dostavio protustranci prijedlog. Naime, priznanje i izvršenje stranih sudskih odluka normirano je u odredbama čl. 86. do 96. istog Zakona, te je u čl. 88. st. 1. propisano, da će sud odbiti priznanje strane sudske odluke ako u povodu prigovora osobe protiv koje je ta odluka donesena utvrdi da ta osoba nije mogla sudjelovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku, dok je u st. 2. istog članka navedeno u kojim slučajevima će se smatrati da stranka nije mogla sudjelovati u postupku." Takvo shvaćanje zauzeto i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1312/2019 od 10. srpnja 2019.

12. Prvostupanjski sud je donio rješenje o priznanju strane sudske odluke smatrajući da su ispunjene odredbe čl. 86-100. ZRSZ time da je prijedlog dostavio protustrankama tek uz rješenje o priznanju strane sudske odluke.

12.1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba protustranaka i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje. Obrazlažući razloge odbijanja žalbenih razloga, drugostupanjski sud je, između ostalog naveo " (…) da nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6 ZPP na koje protustranke ukazuju u žalbi (…)".

13. Postupajući na navedeni način prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer je onemogućio protustranke u raspravljanju pred sudom, na što su oni bezuspješno ukazivali u svojoj žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, pa je stoga i sud drugog stupnja, koji nije sankcionirao tu postupovnopravnu povredu, sam počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP, čime je ostvaren revizijski razlog iz članka 385. stavak 1. točka 2. ZPP.

13.1. Zbog navedenog je, na temelju odredbe iz čl. 394. st. 1. u vezi s odredbom čl. 400 st. 3. ZPP, valjalo riješiti kao u izreci pod toč. 1. i ukinuti nižestupanjska rješenja.

14. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, dostaviti će protustrankama prijedlog nakon čega će ponovno odlučiti o prijedlogu za priznaje strane sudske odluke.

15. Nadalje, s obzirom na to da je osmo postavljeno pitanje prihvaćeno kao važno pitanje u smislu čl. 382. st. 2. ZPP te je rješavanjem tog pitanja odlučeno o osnovanosti revizije protustranaka, to o rješavanju ostalo postavljenih pitanja ne ovisi odluka u ovom postupku posebno što odgovor na postavlja pitanja proizlazi iz Zakona o parničnome postupku (što i same protustranke u prijedlogu navode).

16. Odluka o naknadi troškova revizijskog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP (toč. 2. izreke).

Zagreb, 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.