REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 4865/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. Š. iz Z., OIB ..., zastupane po punomoćniku M. M., odvjetniku iz Odvjetničkog društva M. i p. j. t. d. iz Š., protiv tuženika: 1. M. T., OIB ..., 2. V. T., OIB ..., oboje iz P., zastupanih po punomoćniku L. T., odvjetniku u Z., i 3. B. F. iz K., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z., radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-487/2020-8 od 25. studenog 2021. kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2318/16 od 19. svibnja 2017., na sjednici održanoj 17. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e:

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica J. Š. (dalje: tužitelj) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-487/2020- 8 od 25. studenog 2021., kojom je djelomično potvrđena a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2318/16 od 19. svibnja 2017. postavljajući slijedeća pitanja:

„1. Može li sud nakon što je donio rješenje o nastavku postupka kojim je utvrdio tko je pravni slijednik tužitelja i nakon što je tuženik propustio podnijeti žalbu na rješenje o nastavku postupka i na taj način spriječiti učinak pravomoćnosti navedenog rješenja o nastavku postupka, naknadno navoditi da tužitelj ipak ne bi bio sljednik prvotnog tužitelja odnosno da ničim nije dokazao da je upravo on aktivno legitimiran u ovom postupku?

2. Kako nasljednici u ostavinsku masu ostavitelja mogu unijeti imovinu koja u trenutku smrti nije bila utvrđena kao vlasništvo ostavitelja čak štoviše o kojoj nekretnini se vodi spor?

3. Može li sud tijekom parničnog postupka utvrditi da je ostvarena pravna osnova za stjecanje prava vlasništva nasljeđivanjem ukoliko tijekom postupka utvrdi sve bitne činjenice za donošenje takve odluke?

4. Može li drugostupanjski sud temeljem odredbe čl. 373.a donijeti odluku kojom preinačuje tužbeni zahtjev na temelju činjenica koje tijekom postupka među strankama uopće nisu bile sporne pa time niti posebno dokazivane?

5. Da li sud može odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice iz razloga što u rješenju nasljeđivanju nije navedena sporna nekretnina kada je činjenica smrti dotadašnjeg tužitelja i nasljednika nesporno utvrđena tijekom postupka, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Splitu broj Gž-662/07 od 02.04.2007. i odluku Vrhovnog suda RH broj Rev 3043/2015-2 od 17.02.2021?“

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je zaključio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer iz sadržaja navedenih pitanja proizlazi da se odnose na okolnosti konkretnog slučaja, te time ista gube svoju univerzalnost u smislu osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

4. Nadalje, u prijedlogu za reviziju je navedeno da se postavljaju procesnopravna pitanja dok iz sadržaja prijedloga za reviziju ne proizlazi da je ista podnesena radi postupovnopravnih pitanja koja se odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6., 7., 8., 10., 11. i 12. ZPP koje bi bile učinjene u drugostupanjskom postupku.

5. Pozivanje tužiteljice na drugačiju sudsku praksu ovoga suda (Rev 3043/2015-2) ne koincidira u odnosu na sadržaj postavljenih pitanja. Naime u citiranoj odluci se iznosi pravno shvaćanje u pogledu primjene pravila o teretu dokazivanja pred sudom drugog stupnja, a pitanje takvog sadržaja nije postavljeno. Odluka Županijskog suda u Splitu Gž-662/07 od 2.4.2007. uz prijedlog za dopuštenje revizije nije dostavljena, a ista nije dostupna u e spisu niti u sustavu SupraNova pa su izostali razlozi važnosti (čl. 387. st. 3. ZPP).

6. U odnosu na četvrto postavljeno pitanje isto ne koincidira sa okolnostima konkretnog slučaja u sporu jer sud drugog stupnja nije donio odluku kojom bi „preinačio tužbeni zahtjev“, što je inače procesna radnja koju prema odredbama ZPP izvršava tužitelj (čl. 190. st. 1. ZPP), dok sud odlučuje o dopuštenosti preinake tužbe (čl. 190. st. 3. ZPP).

7. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 6. u vezi s čl. 387. st. 3. i 5., riješeno kao u izreci.

Zagreb, 17. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.