Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: R1-141/2022-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu Svenu Babiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice: J. J. iz B., R. 3, OIB:… koju zastupaju punomoćnici L. M., OIB: …i V. M., OIB: … , odvjetnici iz Z. odvjetničkog ureda L. M. i V. M. iz U., 1. s. 4/I, Protiv protustranke: I. J. iz B., B. V. 17, OIB:…, koju zastupa punomoćnica J. S.-S., Odvjetnica iz U., radi razvrgnuća suvlasništva, dana 17. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao preuranjen prijedlog za razvrgnuće suvlasništva od 06.06.2022., prihvaća se kao osnovan prigovor pomanjkanja aktivne i pasive legitimacije stranaka, te se izvanparnični postupak obustavlja.

Obrazloženje

1. Između predlagateljice i protustranke u tijeku je izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasništva nekretnine označena kao k.č.br. 2105/26, k.o. B., te na pokretninama M1, Kia Sportage 2,0 GAS LX 4WD, godina proizvodnje 2008, broj šasije … , M1, Fiat Punto 1,2 C-235677, godina proizvodnje 2002, broj sašije … , te moped Ammann 051 FE, godina

proizvodnje 1989, broj šasije …, civilnom diobom.

2. Protustranka je u odgovoru na prijedlog prvenstveno istaknula prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije te preuranjenosti prijedloga radi razvrgnuća suvlasništva. Navodi kako se u prijedlogu predlaže razvrgnuće suvlasništva na nekretninama i pokretninama pokojnog ostavitelja B. J., a iza kojega je ostavinski postupak poslovni broj: O-281/2022 još uvijek u tijeku, te je u istome sporno pravo na nasljednstvo i veličina nasljednih dijelova jer njihovi nasljednički dijelovi još uvijek nisu određeni, da naslovni sud nije ovlašten u ovom izvanparničnom postupku utvrđivati veličinu suvlasničkih dijelova, a obzirom da je između stranaka u tijeku ostavinski postupak iza pokojnog B. J., da nema mjesta niti upućivanja u parnicu radi utvrđivanja suvlasničkih dijelova, upravo iz razloga što je veličina nasljednih/suvlasničkih dijelova predmetom ostavinskog postupka, te se predlaže da sud odbaci prijedlog za razvrgnuće i obveže predlagateljicu da protustranci nadoknadi troškove postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu.

3. Predlagateljica se očitovana na odgovor na prijedlog podneskom od 06.12.2022. godine u kojemu od bitnog navodi kako ostavinski postupak nije od utjecaja na izvanparnični postupak, te kako su stranke su jedine zakonske nasljednice upisanog suvlasnika pokojnog B. J. koji nije ostavio oporuku, a nasljednice su dale neopozive nasljedničke izjave u Zapisniku posl.broj: O- 281/2022 od 07.04.2022. godine, te kako su nasljednici pokojnog B. J.

presumirani zakonski suvlasnici po čl.217.st.3. Zakona o nasljeđivanju, da izvanparnični sud može kao prethodno pitanje utvrditi nasljednike pokojnog Borisa Jovića s pravnim učinkom samo u odnosu na ovaj izvanparnični postupak, te da nasljednici mogu, ali ne moraju razvrgnuti suvlasništvo unutra ostavinskog postupka, a mogu i u posebnom izvanparničnom postupku.

4. Protustranka u svojem podnesku od 23. prosinca 2022. godine ne spori da se nasljednici smatraju vlasnicima/suvlasnicima od trenutka smrti ostavitelja, te da upis u zemljišnu knjigu nije preduvjet njihova raspolaganja imovinom ostavitelja, sukladno stajalištu Ustavnog suda zauzeto u predmetu poslovni broj: U-III- 1729/2008 od 09. svibnja 2012. godine, međutim ipak smatra kako pitanje prava na nasljedstvo i nasljednih omjera, do okončanja ostavinskog postupka predstavlja prethodno pitanje o kojemu naslovni sud ne može odlučivati u ovom izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasništva.

5. Prigovor nedostatka aktivne i pasivne legitimacije, kao i prigovor preuranjenosti prijedloga, su osnovani.

6. Predmet u ovoj izvanparničnoj stvari je razvrgnuće suvlasništva, slijedom čega sud smatra kako su mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012 i 152/2014 – dalje: ZV), kao lex specialis, a ne odredbe Zakona o nasljeđivanju Narodne novine 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015, 14/2019).

7. Prema ocjeni ovog suda izvanknjižni vlasnici nekretnine ne mogu pokretati postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina tako dugo dok ne izvrše upis u zemljišne knjige.

8. To iz razloga jer je izvanparnični postupak nesporan postupak u kojemu se ne mogu izvoditi dokazi o vlasništvu, a niti je svrha izvanparničnog postupka sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, upravo suprotno sređeno zemljišnoknjižno stanje je osnovni preduvjet za provedbu razvrgnuća suvlasništva nekretnina.

9. ZV u čl.55. propisuje pravne učinke razvrgnuća na način da zakonom određeni način stjecanja i prestanka prava vlasništva odnosno suvlasništva i drugih stvarnih prava bilo temeljem sporazuma ili odluke suda uknjižba tog prava na nekretninama u zemljišnim knjigama.

10.Slijedom iznijetog, kad odluka suda o razvrgnuću suvlasništva nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi glasi na osobe koje kao suvlasnici nisu upisane u zemljišnim knjigama, ne može nastupiti učinak prestanka suvlasništva i stjecanja prava vlasništva odnosno ne bi se mogli ostvariti stvarnopravni učinci razvrgnuća pa bi vođenje izvanparničnog postupka u takvoj situaciji bilo bespredmetno jer se stranke ne bi mogle izjasniti niti o tome da li su im sporne okolnosti glede spora o veličini suvlasničkih omjera, o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika, o predmetu diobe ili o opsegu zajedničke stvari, sve sukladno pravnim pravilima iz paragrafa 267. i 268. Zakona o vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije 45/1934 dalje: ZVP) koji se primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine 73/1991) tj. prijedlog za razvrgnuće nekretnina je preuranjen.

11. I u odnosu na pokretnine (osobna vozila i moped) predlagateljica i protustranka se, kao zakonski nasljednici, nalaze u nasljedničkoj zajednici kao obliku zajedničkog vlasništva, pa nasljednici do utvrđenja koliki dio pripada pojedinim nasljednicima, upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, te sukladno čl.63. ZV-a svaki zajedničar ima pravo na diobu stvari koja je moguća i dopuštena; to mu pravo ne zastarijeva (st.1.), te da je svaki zajedničar ovlašten u svako doba zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu (st.2.), te da se veličina suvlasničkoga dijela koji će diobom pripasti dotadašnjem zajedničaru određuje se sporazumom svih zajedničara, a inače o tome odlučuje sud na zahtjev bilo kojega od zajedničara (st.3.), slijedom čega bi se trebali izvoditi dokazi, tako da se o istom ne može odlučivati u izvanparničnom postupku, koji je nesporna vrsta postupka, pa je i u odnosu na razvrgnuće suvlasništva pokretnina prijedlog za razvrgnuće preuranjen.

12.Stoga je temeljem čl.55. ZV-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Bujama, 17. siječnja 2023.

Sudac:

Sven Babić,

v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 (petnaest) dana računajući od dana dostave otpravka ovog rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici, putem punomoćnika,

2. Protustranci, putem punomoćnice.