Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 4 Pr-5611/2021-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice N.K.Č. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćniku M.Š., odvjetniku u V.G., protiv tuženika škola J.R., Z., OIB: …, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 1. prosinca 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i ravnatelja tuženika, dana 16. siječnja 2023.,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 847,20 eura / 6.383,17 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, tekućim na iznos od:

- 65,15 eura / 490,87 kn od 16.02.2016. do isplate

- 65,29 eura / 491,89 kn od 16.03.2016. do isplate

- 65,14 eura / 490,79 kn od 16.04.2016. do isplate

- 65,29 eura / 491,89 kn od 16.05.2016. do isplate

- 65,26 eura / 491,68 kn od 16.06.2016. do isplate

- 64,87 eura / 488,76 kn od 16.07.2016. do isplate

- 65,07 eura / 490,27 kn od 16.08.2016. do isplate

- 64,98 eura / 489,57 kn od 16.09.2016. do isplate

- 64,93 eura / 489,19 kn od 16.10.2016. do isplate

- 64,98 eura / 489,61 kn od 16.11.2016. do isplate

- 64,98 eura / 489,61 kn od 16.12.2016. do isplate

- 64,98 eura / 489,61 kn od 16.01.2017. do isplate

- 66,28 eura / 499,40 kn od 16.02.2017. do isplate,

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana .

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu razlika plaća iz točke I. izreke.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.119,85 euro / 8.437,50 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 16. siječnja 2023. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% godišnje. Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenim 13. svibnja 2009. (dalje u tekstu: Dodatak Sporazumu) suglasno je utvrđeno da se s danom sklapanja tog Sporazuma primjenjuje osnovica od 5.108,84 kuna, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi čl. III. Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka Sporazumu) i to u obliku Arbitražne odluke dana 7. prosinca 2011. Dana 28. prosinca 2012. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi donijeli su Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu. Sporazum o osnovici, Dodatak sporazumu o osnovici i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu imaju se smatrati dopunom TKU-a. Uvjeti za povećanje osnovice ispunjeni su krajem 2015. Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (dalje u tekstu: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 04. rujna 2015. Nadalje, dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2%, krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući je odredbom čl. VIIc, st. 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec¨ da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015. povećava na iznos od 5.415,37 kuna. Budući da je tuženik od prosinca 2015. pa nadalje njezinu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kuna umjesto 5.415,37 kuna, tuženik joj nije u cijelosti isplatio plaću za rad obavljen u navedenom razdoblju. Kako joj je tuženik pogrešno obračunavao i isplaćivao plaću za obavljen rad u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. siječnja 2017. tako joj je tuženik pogrešno obračunavao i isplaćivao i naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora u razdoblju od 1. prosinca 2015. do 31. siječnja 2017. Stoga, predlaže sudu naložiti tuženiku isplatiti joj bruto iznos od 847,20 euro / 6.383,17 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, uz naknadu parničnih troškova sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov tužbenog zahtjeva. U cijelosti osporava pravnu valjanost sklopljenih Izmjena Dodatka Sporazumu, Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca 2011., kao i Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu od 28. prosinca 2012. i Arbitražnu odluku od dana 7. prosinca 2011. Izmjene Dodatka Sporazumu potpisane su od sedam potpisnika, dok su prethodni Sporazum i Dodatak Sporazumu potpisani od osmero potpisnika. Da bi izmjene kolektivnog ugovora, bez obzira na njihov naziv, bile pravno valjane, potrebno je da ih sklope svi sindikati koji su sklopili i sam izvorni kolektivni ugovor. Slijedom navedenog, pravno su nevaljane Izmjene Dodatka Sporazumu te ne postoji nikakva obveza, pa niti ona uvećanja/podizanja iznosa osnovice za plaće u javnim službama, kao niti drugih usklađivanja plaća. Izneseno tumačenje o pravnoj nevaljanosti Izmjena Dodatka Sporazuma primjenjuje se i na Arbitražnu odluku i Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazuma, obzirom da niti na njihovo provođenje nije pristao sindikat. Sklapanju kolektivnog ugovora (i svih njegovih dodataka te izmjena i dopuna) nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu, jer on kao poslodavac o sklapanju kolektivnog ugovora nije pregovarao s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo sa predstavnicima određenih, pojedinačnih i nekih sindikata s područja za koje se kolektivni ugovor sklapa, kao i da ti predstavnici sindikata nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti su imenovani odlukom vijeća, a što je izravno protivno pravnom uređenju odbora sindikata za kolektivne pregovore iz čl. 186. Zakona o radu, odnosno odredbi čl. 254. Zakona o radu. Ističe da se plaća u javnim službama uređuju prije svega Zakonom o plaćama u javnim službama i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama. Na sjednici Vlade Republike Hrvatske od 29. prosinca 2016. donijeta je Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, kojom je ista utvrđena u visini od 5.211,02 kuna bruto, te se primjenjuje počevši od dana 1. siječnja 2017. s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017. Prethodno nije bilo drugačijeg kolektivnog ugovora zaključenog između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi kojim bi se utvrdila osnovica plaće u javnim službama, odnosno podredno drugačije odluke Vlade Republike Hrvatske te se primjenjivala osnovica plaće u javnim službama potvrđena Dodatkom Sporazumu. Do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29. prosinca 2016., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., u primjeni je bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini 5.108,84 kune bruto, prema Dodatku Sporazumu. Tužiteljica pogrešno smatra da su nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kuna bruto iz odredbe čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu. U čl. VII. Izmjena Dodatka Sporazumu navedeni su uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Izmjena Dodatka Sporazumu. Tako se u toč. I. istoga članka navodi da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna, uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP (u odnosu na isto razdoblje prethode godine) trajao. Ta odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu Izmjena i dopuna. Smatra da citirano nesporno uređuje odgodu "uskladbe" za onaj broj razdoblja "pada realnog tromjesečnog BDP (tzv. negativni rast) u odnosu na trenutak utvrđen čl. III. Izmjena Dodatka Sporazumu. Kako je nakon sklapanja Izmjena Dodatka Sporazumu, prema dostupnim podacima DZS-a, BDP Republike Hrvatske, promatran na tromjesečnoj razni - "realni tromjesečni BDP" - u odnosu prema istom tromjesečju prethodne godine zabilježio dvanaest konsekutivnih razdoblja uzastopnih negativnih stopa rasta, počam od četvrtog tromjesečja 2011., a zaključno s trećim tromjesečjem 2014., smatra da se uskladbu prema čl. III. do V. Izmjene i dopune Dodatka Sporazuma treba odgoditi za dvanaest konsekutivnih tromjesečja, počevši od siječnja 2016. nadalje. Smatra kako okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim službama u iznosu i na način kako to navodi tužiteljica nisu nastupile. Ističe prigovor zastare. Stoga predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Ugovor o radu (list 7-8 spisa), Obračunske liste (list 9-21 spisa), dokumentaciju (list 22-114 spisa), Obračun (list 179. spisa).

4. Nije sporno da je tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kune, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama dostavljenim u spis.

5. Sporazumom od 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi ugovorili su povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini.

6. Dana 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu kojim Dodatkom je utvrđeno da se danom potpisivanja Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u iznosu od 5.108,84 kuna, dok će se od 1. siječnja 2010. osnovica povećat za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. (čl. II.). Odredbom čl. III. ugovoreno je da u trenutku kada službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Pri tome su kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna mjesečna bruto plaća VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječna mjesečna bruto plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

7. Dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene Dodatka Sporazumu kojima je izmijenjen članak III. Dodatka Sporazuma, čl. IV. koji se odnosi na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta i čl. VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodataka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. Izmjena Dodatka Sporazumu propisano je da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. godine bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto.

8. Od 8 sindikata koji su zaključili Sporazum, sindikat nije potpisao Dodatak Sporazumu, već je isti samo parafirao.

9. Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011. koja odluka je sadržaj Izmjena Dodatka Sporazumu utvrdila na prethodno opisani način.

10. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili su Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu.

11. DZS objavio je dana 28. kolovoza 2015. prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dana 27. studenog 2015. DZS objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Također je DZS objavio dana 4. ožujka 2016. procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj je istaknuo da je BDP realno veći za 1,9 % u četvrtom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014.

12. Sporno je da li je tuženik tužiteljici u utuženom razdoblju bio dužan obračunavati i isplaćivati plaću prema osnovici od 5.415,37 kuna, temeljem članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu.

13. Nisu osnovani prigovori tuženika koji se odnose na ništetnost i nevaljanost Izmjena Dodatka Sporazumu, Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna od 28. prosinca 2012. Da bi činjenica nepotpisivanja predmetnih dokumenata od strane sindikata utjecala na valjanost istih, navedeni sindikat trebao je biti isključen iz samog pregovaranja. Tuženik nije dokazao da je sindikat bio isključen iz pregovaranja, pa su Izmjene Dodatka Sporazumu valjane i proizvode učinke.

14. Kraj navedenog, člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 141/12., dalje u tekstu: TKU/12) utvrđena je primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. TKU/12 uredno je potpisan po sindikatu iz čega proizlazi da je navedeni sindikat prihvatio navedene izmjene i dopune. Slijedom navedenog, Izmjene Dodatka Sporazumu postale su dio TKU/12, čiji su sadržaj prihvatili i svi sindikati koji su sudjelovali u kolektivnom pregovaranju.

15. Člankom 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (''Narodne novine'' broj: 39/09. i 124/09.) propisano je da se osnovica plaće u javnim službama određuje kolektivnim ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi.

16. Sukladno odredbi čl. 192. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14. i 127/17., dalje u tekstu: ZR-a) kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze stranaka koje su sklopile taj ugovor, a može sadržavati i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, pitanja, te druga pitanja iz radnog odnosa iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, a plaća je bitan sastojak ugovora o radu.

17. Kako su člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj: 115/10., dalje u tekstu: TKU/10), odnosno člankom 51. stavak 4. TKU/12 ugovorne strane zajednički utvrdile da se Dodatak Sporazumu te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze primjenjuju na pitanje visine plaće u javnim službama, proizlazi da su sindikati nedvojbeno mogli pregovarati, kao i zaključivati sve izmjene i dopune kolektivnog ugovora kojima se odlučivalo o plaćama i osnovici o plaćama u javnim službama.

18. Izmjene Dodatka Sporazumu zaključene su na 5 godina, a kako to proizlazi iz čl. XI., što znači da su trebale isteći s danom 25. listopada 2016., ali sukladno odredbi čl. 199. st. 1. ZR-a na njih se primjenjuju pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora, a što znači da važe i daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene. Slijedom navedenog, rok važenja Izmjena Dodatka Sporazumu istekao je 26. siječnja 2017.

19. Stoga Izmjene Dodatka Sporazumu predstavljaju kolektivni ugovor sklopljen sukladno članku 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, članku 51. stavak 4. TKU/10 i članku 51. stavak 4. TKU/12. Navedeno proizlazi i iz Vjerodostojnog tumačenja Izmjena Dodatka Sporazumu koje su dana 28. prosinca 2012. prihvatili Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi radi pojašnjenja primjene članka IV. stavak 5., a u svezi s člankom VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Slijedom navedenog, uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja citiranog članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu.

20. Iz podataka DZS-a od 28. kolovoza 2015., 27. studenog 2015. i 4. ožujka 2016. proizlazi da je aritmetička sredina stopa rasta BDP-a 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015. ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama, jer je tim izmjenama i dopunama ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u sljedećem mjesecu pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kuna.

21. Tuženikova obveza na isplatu plaće tužiteljici prema osnovici od 5.415,37 kuna na temelju članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. proizlazi iz članka 8. stavak 1. ZR-a kojim je propisano da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati ZR-a i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

22. Sukladno članku VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazuma ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III.-IV. Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad realnog tromjesečnog BDP-a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

23. U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za primjenu članka VII. stavka 1. Izmjena Dodatka Sporazumu.

24. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a u navedenim razdobljima, a koje je objavio DZS, vidljivo je da od četvrtog kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, već upravo suprotno, razvidno je da je BDP stalno rastao. Članak VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu ne odnosi se na povrat osnovice iz članka III., već na usklađenje osnovice iz članka IV. i V. Izmjena Dodatka Sporazumu. Iz odredbe čl. III proizlazi da se ista odredba odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa nadalje, tj. ubuduće. Namjera Vlade Republike Hrvatske bila je povrat osnovice na razinu iz 2009. godine, i to na iznos od 5.414,37 kuna.

25. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala proizlazi iz članka IV. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV. stavka 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III., da će Vlada Republike Hrvatske biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje.

26. Slijedom svega navedenog, tuženik je tužiteljici počevši od prosinca 2015. pa do siječnja 2017. bio u obvezi obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici od 5.415,37 kuna.

27. Iz podataka DZS-a proizlazi da paritet za 2015. iz čl. IV. st. 1. alineja 1. Izmjena Dodatka Sporazumu iznosi 85,9:100. Odredbom čl. VIII. b st. 3. i 8. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da paritet za 2008. iznosi 87,9:100. Sukladno čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu kvocijent pariteta određuje se stavljanjem u odnos pariteta iz točke 3.2.3. i 3.2.4. Proizlazi da je odnos pariteta za 2015. 2.33% manji od pariteta iz 2008. Prema čl. IV. st. 2. Izmjena dodatka ugovoreno je da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Kvocijent pariteta iz čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu nije utvrđen, jer se Vlada Republike Hrvatske oglušila na poziv sindikata javnih službi čime je povrijedila svoju obvezu iz čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Prema čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje protivno načelu savjesnosti i poštenja spriječi strana na čiji je teret određen. Utvrđenje kvocijenta pariteta iz čl. IV. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu je uvjet primjene čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu. Vlada Republike Hrvatske nije se odazvala pozivu sindikata javnih službi od 2. lipnja 2016. čime je spriječila ispunjenje uvjeta. Sukladno čl. 297. st. 4. ZOO-a treba uzeti da je zbog opisanog propuštanja ispunjen uvjet odnosno da je kvocijent pariteta utvrđen. Kvocijent pariteta odrediv je u smislu čl. 272. ZOO-a jer se može odrediti temeljem objektivnih statističkih podataka DZS-a dostavljenih sindikatima javnih službi. Primjenom čl. IV. st. 2. Izmjena Dodatka Sporazumu kojom je određeno da se osnovica uvećava za polovicu utvrđene razlike između pariteta, osnovica se od srpnja 2016. do siječnja 2017. uvećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.478,19 kuna.

28. Prema čl. IV. st. 3. Izmjena Dodatka Sporazuma nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice sukladno prethodnom stavku osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini s ciljem očuvanja pariteta uz 2008. Stoga, osnovica se za prosinac 2016. i siječanj 2017. povećava za daljnjih 1,16% te iznosi 5.541,74 kuna.

29. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva.

30. Najstarije potraživanje odnosi se na siječanj 2016. s dospijećem 16. veljače 2016. Tužba u ovom postupku podnesena je 10. veljače 2021., dakle, unutar zakonskog zastarnog roka, slijedom čega nije osnovan prigovor zastare istaknut od strane tuženika.

31. Slijedom navedenog, tužiteljici je na ime razlike naknade bruto plaće za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. siječnja 2017. dosuđen bruto iznos od 847,20 euro / 6.383,17 kuna, te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

32. Sukladno odredbi čl. 92. stavak 3. ZR-a plaća za prethodni mjesec isplaćuje se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu, slijedom čega su tužiteljici na pojedinačne mjesečne iznose zakonske zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., u daljnjem dijelu teksta: ZOO-a) dosuđene od 16.-og u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen rad pa do isplate.

33. Do trenutka isplate nije u potpunosti dospjela na naplatu bruto razlika plaća (doprinosi, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaća) budući porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaća što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate (mišljenje Središnjeg ureda Ministarstva financija od 20.07.2007. KLASA: 410-01-07-01/632, URBROJ: 513-07-21- 01/07-2), dok su zakonske zatezne kamate dospjele na naplatu neto plaća. Stoga su tužiteljici dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa razlike bruto plaće, ali s izuzetkom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je odbijen zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu iz točke I. izreke presude. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

34. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08.-ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) te su tužiteljici priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12. i 103/14., u daljnjem dijelu teksta: OT/12) prema vrijednosti predmeta spora.

35. Tako su tužiteljici priznati troškovi sastava tužbe (75 bodova prema Tbr. 7/1 OT/12), sastava podnesaka od 24. ožujka 2022., 4. travnja 2022. i 30. studenog 2022. (po 75 bodova prema Tbr. 8/1 OT/12) te pristupa na ročište 14. srpnja 2022. i 1. prosinca 2022. (po 75 bodova prema Tbr. 9/1 OT/12) što uz vrijednost boda od 1,99 euro / 15,00 kuna (Tbr 50. OT/12) i PDV od 25% ukupno iznosi 1.119,85 euro / 8.437,50 kuna, slijedom čega je tužiteljici dosuđen navedeni iznos sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO). Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

36. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 16. siječnja 2023.

Sutkinja:

Ruža Garac,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

Dna:

1. pun tužiteljice

2. tuženiku