Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-1372/2022-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu po sutkinji tog suda Mirjani Rubić, u pravnoj stvari tužiteljice D. M.-R. iz J., (prije Z.), OIB: …, zastupanog po punomoćniku V. R., odvjetniku u J., protiv tužene M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, zastupane po punomoćniku K. R., odvjetniku u J., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom pod brojem Psp-53/2019-24 od 3. lipnja 2022., dana 16. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom poslovni broj Psp-53/2019- 24 od 3. lipnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

" I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: "I. Utvrđuje se da je tužena M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, smetala tužiteljicu D. M.-R. iz J., (prije Z.), OIB: …, u posljednjem mirnom posjedu sjeveroistočnog dijela čkbr. 1203 A. i D. S., dvorište, pomoćna zgrada površine 344 m[2] , upisane u zk. ul. br. 209 k.o. J., kao i zajedničke garaže na navedenom dijelu nekretnine na način da je neutvrđenog dana u listopadu 2019.g., a za što je tužiteljica saznala dana 28. listopada 2019., bez suglasnosti tužiteljice izvršila smetanje posjeda na način da je uz lijevi rub sjeveroistočnog dijela nekretnine čkbr. 1203 k.o. J., u dužini od oko 10-tak metara u zemlju postavila i betonirala 14 metalnih stupa, a nakon čega je neutvrđenog dana u studenom 2019., ali ne prije 23. studenog 2019., a za što je tužiteljica saznala dana 29. studenog 2019., bez suglasnosti tužiteljice izvršila novo smetanje posjeda na način da je na betoniranih 14 metalnih stupova i zajedničku garažu postavila žičanu ogradu i metalna vrata.

II. Nalaže se tuženoj M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, da uspostavi ranije posjedovno stanje, na način da 2 Poslovni broj: Psp-53/2019-24 o svom trošku ukloni 14 metalnih stupa zajedno sa žičanom ogradom i metalnim vratima sa sjeveroistočnog dijela nekretnine čkbr. 1203 A. i D. S., dvorište, pomoćna zgrada površine 344 m[2] , upisane u zk. ul. br. 209 k.o. J., u dužini od oko 10-tak metara, a koji dio nekretnine je u posljednjem mirnom posjedu tužiteljice.

III. Zabranjuje se tuženoj M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice u posjedu sjeveroistočnog dijela čkbr. 1203 A. i D. S., dvorište, pomoćna zgrada površine 344 m[2] , upisane u zk. ul. br. 209 k.o. J.

IV. Nalaže se tuženoj M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, da tužiteljici D. M.-R. iz J., OIB: …, naknadi parnični trošak, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužiteljici D. M.-R. iz J., OIB: …, da tuženoj M. G. iz J., A. i D. S. 9, OIB: …, naknadi parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna, u roku od 8 dana."

2.Protiv uvodno citirane odluke žalbu podnosi tužiteljica iz žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22. dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, podredno da se preinači uz obvezivanje tužene na naknadu troškova žalbenog postupka.

3.U odgovoru na žalbu tužena je predložila istu kao neosnovanu odbiti uz potvrdu prvostupanjskog rješenja i naknadu troškova odgovora na žalbu.

4.Žalba nije osnovana.

5.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite utvrđenjem da je tužena smetala tužiteljicu u njezinom posljednjem mirnom posjedu sjeveroistočnog dijela čkbr. 1203, dvorište, pomoćna zgrada površine 344 m[2] , ZU 209 k.o. J., kao i zajedničke garaže na toj nekretnini, na način da je neutvrđenog dana u listopadu 2019., za što je tužiteljica saznala dana 28. listopada 2019., bez suglasnosti tužiteljice uz lijevi rub sjeveroistočnog dijela nekretnine čkbr 1203 k.o. J., u dužini od oko 10-tak metara u zemlju postavila i betonirala 14 metalnih stupova, a nakon toga, neutvrđenog dana u studenom 2019., za što je tužiteljica saznala 29. studenog 2019. bez suglasnosti tužiteljice izvršila novo smetanje posjeda na način da je na stupove i zajedničku garažu postavila žičanu ogradu sa metalnim vratima, radi čega je zatraženo tuženu obvezati na uspostavu prijašnjeg stanja uklanjanjem stupova sa žicom i metalnih vrata te joj zabraniti svako takvo i slično smetanje tužiteljice u posjedu opisanog dijela nekretnine.

6.Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, jer izreka prvostupanjskog rješenja ne proturječi sama sebi niti razlozima rješenja, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima svjedoka i samih tih isprava i zapisnika, pa rješenje nema nedostatak zbog kojih se ne može ispitati.

6.1.Također nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavka 2. ZPP-a.

7.Prema čl. 10. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst, 94/17 dalje u tekstu: ZV) osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik, a faktičnu vlast može izvršavati neposredno ili posredno

7.1.Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda, koja se ostvaruje pred sudom u skladu s odredbom iz čl. 22. st. 2. ZV-a pri čemu se tužbeni zahtjev upravljen prema zaštiti posjeda sastoji se od tri elementa: 1. od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja posjeda, 2. od zahtjeva da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja i 3. od zahtjeva da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, kod čega sud pruža zaštitu posjeda, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika i bez obzira koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7.2.U smislu čl. 24. ZV-a svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

8.Prema tužbenom zahtjevu, sporno je, je li tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu sjeveroistočnog dijela nekretnine, dvorišta i pomoćnih zgrada, kao i zajedničke garaže odnosno posjednik “prostorijice“ uz garažu, te je li postavljanjem 14 metalnih stupova sa žicom i metalnih vrata od strane tuženice zasmetana u posjedu na način da joj je onemogućen pristup istome.

9.Pri tome je kao nesporno i na temelju provedenih dokaza utvrđeno:

- kako je čkbr. 1203 k.o. J. u naravi garaža s više prostorija, dvorište, vrt, voćnjak i pomoćne dvorišne zgrade,

- kako je vlasnik čkbr. 1203 bio sad pok. M. G.,

- kako je 1972. pok. M. G. napisao oporuku kojom je rasporedio imovinu, pa tako i čkbr.1203 i to tako da lijeva strana pripadne sinu mu Z. G., suprugu M. G., ovdje tužene, a desna sinu I., mužu S. G., svakom u polovici dijela,

- kako se tužena M. G. udala za Z. 1972.,

- kako je Z. G. na lijevoj strani iza drvarnice do garaže dogradio sebi radionu u smjeru prema vrtu (spominje se kao “prostorijica „ ili „izba“),

- kako su u odnosu na garažu, gdje se nalazi i „prostorijica“ sve prostorije u njoj bile jedna cjelina,

- kako je M. G. umro oko 1973.,

- kako su M. i Z. G. uživali lijevi dio, a I. i S. G. desni dio i nikad nije bilo sporova,

- kako je na lijevoj strani uvijek bio vrt tužene, a na desnoj strani voćnjak I. i S. G.,

- kako je umro Z. G.,

- kako je I. G. umro 2009.,

- kako nekretnina u naravi nije fizički podijeljena prema suvlasničkim omjerima i u trenutku očevida nisu zatečene nikakve nesporne međašne ili druge oznake koje bi razgraničavale česticu u ½ kako je oporukom odredio pok. M. G.,

- kako je tužiteljica kupila sjeveroistočni, desni dio č.k.br. 1203 od S. G.,

- kako se između vrta tužene i dijela garaže sa lijeve strane a voćnjaka i dvorišne zgrade tužiteljice s desne strane nalazi staza popločana ispred dijela garaže te dalje u vrt djelom popločena betonskim pločama,

- kako je tužiteljica kupila od S. G. njezin dio (desni) nekretnine,

- kako čkbr. 1203 nema direktan pristup na javni put – cestu jer se nalazi u vrtu, a do nje se dolazi preko čkbr. 1202 koja je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo ovdje stranaka i trećih osoba a koja čestica se nalazi uz glavni cestu,

- kako se na desnoj strani č.k.br.1202 nalazi stambeni objekt tužiteljice koji nije sporan,

- kako sa glavne ceste svaka stranka ima preko čkbr. 1202 direktan prilaz do svoje strane č.k.b.r. 1203,

- kako tužiteljica koristi desnu stranu (sjeveroistočnu) stranu nekretnine, a tužena sjeverozapadnu (lijevu) stranu nekretnine,

- kako je A.-Z. d.o.o. za geodetske usluge na zahtjev S. G., prednice tužiteljice, sačinio stanje uživanja posjeda na kopiji katastarskog plana dana 11.07.2019. (list 24 spisa),

- kako je tužena pozvala geodeta I. L. koji je, u rujnu 2019. na temelju stanja uživanja posjeda prikazanog na kopiji katastarskog plana sačinjenog po A.-Z. d.o.o za geodetske usluge, izvršio iskolčenje točaka na terenu (list 24 spisa),

- kako se ograda koju je postavila tužena proteže s desne strane popločene staze, počevši od popločenog dijela ispred garaže u dužini prema vrtu uz voćnjak do kraja voćnjaka (do nesporne susjedne žičane ograde),

10.Provedenim dokazima i njihovom ocjenom prvostupanjski je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221-a ZPP-a utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je bila u posljednjem mirnom posjedu/suposjedu utuženog dijela čkbr.1203., dvorište, pomoćna zgrada površine 344 m[2] , ZU 209 k.o. J. te u posjedu dijela garaže gdje se nalazi “prostorijica“ za koju je tvrdila da je njezin isključivi posjednik, pa da nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZV-a, radi čega je tužbeni zahtjev kao neosnovan odbio.

11.Pravilno je prvostupanjski sud na temelju provedenih dokaza i njihove ocjene utvrdio kako tužiteljica nije dokazala da je bila posljednji mirni posjednik ili suposjednik predmeta spora pa da bi radnjom tužene u tome bila zasmetana odnosno isključena.

12.U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (odredba čl. 441. ZPP-a).

12.1.Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, u nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu.

12.2.Kako je dakle, čin smetanja posjeda čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje faktične vlasti, a prvostupanjski je sud pravilno utvrdio kako tužiteljica nije dokazala da je bila posljednji mirni posjednik ili suposjednik predmeta spora u kojemu bi radnjom tužene bila zasmetana odnosno isključena, to je pravilno primijenjeno i materijalno pravo odnosno odredba čl. 21.,22, i 24. ZV-a kada je odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev za pružanje posjedovne zaštite na način kako je to bilo zatraženo tužbenim zahtjevom.

12.3.Pravilna je i zakonita i odluka o troškovima postupka (čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi sa Tbr. 7. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika- Narodne novine 142/12,103/14,118/14,107/15).

12.4.Tuženici nije priznat trošak odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu odredbe iz čl. 155. st.1. ZPP-a.

13.Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsko rješenje, a na temelju odredbi čl. 380. toč. 2. u vezi s čl. 381. i čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Splitu 16. siječnja 2023.

Sutkinja:

Mirjana Rubić, v. r.