Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 13 Gž-992/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari tužitelja H. U. O. Z., OIB: …, koga zastupa direktor H. P., a njega punomoćnik M. D., odvjetnik u S., protiv tuženika M. C. iz G., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-1871/2018 od 13. svibnja 2022., dana 12. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika M. C. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Povrv-1871/2018 od 13. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Održava se na snazi platni nalog koji je sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donijetom od javnog bilježnika N. K. iz S. pod poslovnim brojem Ovrv-2061/2017 dana 3. srpnja 2017. u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da u roku od osam dana isplati tužitelju iznos od 3.656,25 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 7. rujna 2013. do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koje je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećano za 5 postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, te u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da u roku od 8 dana plati tužitelju odmjereni trošak ovršnog postupka u iznosu od 237,50 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 3. srpnja 2017. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužitelju iznos od 6.793,75 kn."

2. Protiv navedene presude žalbu je izjavio tuženik, pobijajući ju iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine. U žalbi ističe da mu prvostupanjski sud nije omogućio da aktivno sudjeluje u postupku jer je 15. ožujka 2022. održano ročište bez njegove nazočnosti, iako je sudu na vrijeme poslao ispričnicu da zbog operacije oka zakazane za 11. ožujka 2022. ne može prisustvovati ročištu. Time mu je onemogućeno davanje iskaza te prigovora na nalaz i mišljenje vještaka prometne struke od 2. srpnja 2022.. Smatra da je nalaz vještaka pristran i neobjektivan te da vještak nije utvrdio sve relevantne činjenice za rješavanje ove pravne stvari. Navodi kako nije uzrokovao prometnu nesreću, što je utvrdio i prekršajni sud, te da je slijepa osoba, ovisan o tuđoj pomoći i njezi i lošeg imovinskog stanja, pa su ovakvom odlukom ugrožena njegova elementarna ljudska prava.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. U konkretnom se slučaju radi o sporu male vrijednosti, jer se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kuna, sukladno odredbi čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. i 89/14. - u daljnjem tekstu: ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19.), a prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

6. Žalbenim navodima kako mu nije omogućeno aktivno sudjelovanje u postupku jer je ročište održano bez njegove nazočnosti, iako je na vrijeme poslao ispričnicu da zbog zakazane operacije ne može prisustvovati ročištu, žalitelj sadržajno ističe kako je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP koja se sastoji u tome da stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Međutim, iz spisa je razvidno da je tuženiku, nakon ostavljene obavijesti na adresi njegovog prebivališta (G.) 3. ožujka 2022., poziv na ročište zakazano za 15. ožujka 2022., zajedno s nalazom i mišljenjem vještaka dipl.ing. N. K., uručen 9. ožujka 2022., te se na isto mogao očitovati i iznijeti eventualne prigovore u smislu odredbe čl. 260. ZPP, međutim, to nije učinio, niti je pristupio na zakazano ročište, pa je isto održano u odsutnosti uredno pozvanog tuženika. Iako žalitelj navodi da je na vrijeme poslao ispričnicu za izostanak s ročišta (e-mailom od 8. ožujka 2022.), takva ispričnica ne prileži spisu već ju je tuženik priložio tek uz podnesak dostavljen sudu 15. travnja 2022. Stoga žalitelj neosnovano navodi da mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom i da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP.

7. Nisu počinjene ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istog Zakona.

8. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 3.656,25 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kojeg je tužitelj isplatio J. O. d.d., kao osiguravajućem društvu oštećenika T. B., za štetu nastalu u prometnoj nezgodi koja se dogodila 16. svibnja 2013., u koji iznos je uračunat doprinos oštećenika nastanku prometne nezgode u omjeru od 50%.

8. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom održao na snazi platni nalog sadržan u javnobilježničkom rješenju o ovrsi u dijelu kojim se tuženiku nalaže isplatiti tužitelju iznos od 3.656,25 kn, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i u dijelu kojim se tuženiku nalaže isplatiti tužitelju odmjereni trošak ovršnog postupka u iznosu od 237,50 kn, sa zakonskom zateznom kamatom (toč. I. izreke), te tuženiku naložio naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 6.793,75 kn (toč. II. izreke).

8.1. U obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud navodi da je među strankama bilo sporno je li tuženik kriv za nastanak prometne nezgode te dosljedno tome je li odgovoran za refundaciju isplaćenog novčanog iznosa s osnova odštete, pa je s obzirom na suprotne navode stranaka o tome čijom krivnjom je došlo do prometne nezgode proveden dokaz prometnim vještačenjem. Prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke N. K. od 2. srpnja 2022. do nastanka prometne nezgode došlo je krivnjom vozača radnog stroja tj. tuženika koji se kritične prigode, prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo, nije uvjerio da tu radnju može poduzeti ne dovodeći pritom u opasnost druge sudionike u prometu, konkretno u ovom slučaju vozačicu osobnog vozila H.G., pri čemu nije od odlučne važnosti činjenica da je temeljem presude Prekršajnog suda u Splitu od 4. prosinca 2013. tuženik, kao okrivljenik, oslobođen od optužbe da bi skrivio predmetnu prometnu nesreću, jer je građanskopravna odgovornost šira od prekršajnopravne odgovornosti. Slijedom navedenog prvostupanjski sud utvrđuje da Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu, i to isplaćenog iznosa štete, kamate I troškova na temelju čl. 29. st. 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. – u daljnjem tekstu: ZOOP), a visina isplaćene odštete, čiju refundaciju zahtijeva tužitelj, potkrijepljena je izvodom iz otvorenih stavki tužitelja.

10. Iz spisa predmeta slijedi da je u prigovoru protiv javnobilježničkog rješenja o ovrsi i tijekom postupka tuženik negirao potraživanje tužitelja, smatrajući kako je za štetu isključivo odgovoran osiguranik tužitelja, da je u prekršajnom postupku oslobođen od odgovornosti za nastanak nezgode te da mu je izrečena samo novčana kazna iz razloga što je upravljao radnim strojem iako nije stekao pravo na samostalno upravljanje te iz razloga što vozilo nije bilo registrirano ni osigurano, a što nikako nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

11. U postupku je bilo nesporno da se prometna nezgoda dogodila 16. svibnja 2013. oko 19:00 sati na kolniku državne ceste broj 111, Put R. 23 u G. i da su u istoj sudjelovali tuženik, koji je upravljao radnim strojem i H. B., koja je upravljala osobnim vozilom. Isto tako je nedvojbeno utvrđeno da je protiv tuženika bio pokrenut prekršajni postupak i da mu je u tom postupku temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13. i 158/13.) izrečena novčana kazna zbog upravljanja neregistriranim I neosiguranim radnim strojem, te kazna zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, dok je oslobođen od optužbe da bi bio kriv za prometnu nezgodu, te da je protiv vozačice osobnog vozila reg. oznake ST 273-ON pokrenut prekršajni postupak u kojem je ista proglašena krivom za nastanak prometne nezgode.

12. S obzirom da je među strankama bilo sporno čijom je krivnjom došlo do nastanaka prometne nezgode, prvostupanjski je sud proveo dokaz prometnim vještačenjem. Prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke N. K. dipl. ing. do nastanka prometne nezgode došlo je krivnjom tuženika koji se navedene prigode, prije poduzimanja radnje skretanja ulijevo, nije uvjerio da tu radnju može poduzeti ne dovodeći pritom u opasnost druge sudionike u prometu, konkretno u ovom slučaju vozačicu osobnog vozila H. G..

13. Odredbom iz čl. 29. st. 1. ZOOP propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje, dok je odredbom iz čl. 29. st. 5. istog Zakona propisano da Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na naknadu od osobe koja je odgovorna za štetu, i to isplaćenog iznosa štete, kamata i troškova.

14. Dakle, tražbina tužitelja prema tuženiku je regresna tražbina koja se temelji izravno na odredbi čl. 29. st. 5. ZOOP te na institutu subrogacije iz čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.) prema kojem isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

15. Prvostupanjski sud, koji nije vezan pravomoćnom odlukom suda u pogledu prekršajne odgovornosti, je svoju odluku temeljio na nalazu i mišljenju vještaka iz kojeg slijedi da je tuženik isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode, dok na strani vozačice osobnog vozila, čijem je osiguravajućem društvu tužitelj isplatio odštetu, nema nikakvog doprinosa nastanku štetnog događaja. Tuženik se na nalaz i mišljenje vještaka nije očitovao, niti mu prigovorio, a navodi tuženika kojima u žalbenom postupku prigovara istome ovaj sud nije uzeo u razmatranje jer odredba čl. 352. st. 1. ZPP priječi iznošenje novih činjenica u žalbi, osim ako se one ne odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, o čemu u konkretnom slučaju nije riječ.

16. Stoga ovaj sud smatra da je sud prvog stupnja, slijedom činjenice da je tužitelj dokazao osnovu i visinu svog potraživanja, pravilno održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika N. K. iz S. pod poslovnim brojem Ovrv- 2061/2017 u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.656,25 kn i u dijelu kojim mu je naloženo isplatiti tužitelju trošak ovršnog postupka u iznosu od 237,50 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

17. Također, treba istaknuti kako je sud prvog stupnja pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. ZPP u vezi sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12,, 103/14., 118/14. i 107/15.) odlučio o troškovima ovog postupka pod toč. II. izreke, dok tuženik svojim žalbenim navodima nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke u tom dijelu.

18. Slijedom iznesenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu.

Zadar, 12. siječnja 2023.

Sutkinja

Katija Hrabrov