REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 4819/2019-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Darka Milkovića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Mrdeža, odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženice DC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Elen Kuvač, odvjetnica u Šibeniku i tuženika RC iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Elen Kuvač, odvjetnica u Šibeniku, radi utvrđenja prava vlasništva i ispravka uknjižbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-419/2016-2 od 12. ožujka 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2558/15 od 22. travnja 2016., u sjednici održanoj 11. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se revizija tužitelja, ukidaju se presuda Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-419/2016-2 od 12. ožujka 2018. i presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2558/15 od 22. travnja 2016. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
„1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan koji glasi:
Utvrđuje se da je tužitelj PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za ½ dijela te je sadašnja uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini pogrešna i ništava pa se ovlašćuje tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime za ½ dijela uz istodoban izbris tog prava sa imena RC PC, FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i P FC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
2. Nalaže se tužitelju da tuženima naknadi parnični trošak u iznosu od 12.500,00 kuna sve u roku od petnaest dana.“.
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.
3. Protiv presude suda drugog stupnja tužitelj je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14- dalje: ZPP-a). Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu, a podredno da ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je osnovana.
6. Prvostupanjski sud tužbeni zahtjev ocijenio je neosnovanim u bitnomu s obrazloženjem:
- da je predmetnu nekretninu kupio tuženik RC od ABC [adresa]. i na istoj o svom trošku, u razdoblju od 1977. do 1981., ishodivši na svoje ime sve potrebne suglasnosti, izgradio prizemlje zgrade u koje je sa obitelji uselio i podigao zidove prvog kata u visinu od 2,70 m;
- da je tuženik RC dopustio tužitelju da nastavi izgradnju prvog kata i izgradi stan i u njemu stanuje, što je tužitelj učinio i po njegovom odobrenju isključivo svojim sredstvima financirao daljnju izgradnju prvog kata te izgradio ploču prvog kata i u izgrađeni stan uselio 1983., da bi 1986. izgradio i krovište kuće;
- da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrade ili prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, već da tužitelj u svezi dogradnje, nadogradnje ili preuređenja (adaptacije) zgrade ili prostorija, njihove prigradnje, ugradnje ili ulaganja može postaviti obveznopravni zahtjev prema pravilima obveznog prava;
- da izgradanja prvog kata predstavlja izvođenje takvih građevinskih zahvata na postojećoj građevini kojima se ne izgrađuje nova građevina odnosno kojom nadogradnjom novog kata se ne stvara nova građevina već se povećava postojeći obujam (površina) dotadašnje stambene zgrade pa se na taj način ne stječe stvarnopravni već obveznopravni zahtjev jer se ne radi o znatnijim radovima nakon kojih je prvobitna građevina u pretežitom dijelu prestala postojati;
- da se pravo građenja stječe tek upisom u zemljišnu knjigu na temelju pravnog posla ili odluke suda;
- da tužitelj nije dokazao da je između njega i tuženika RC postojao usmeni ugovor o zajedničkoj gradnji na nekretnini u vlasništvu tuženika RC, slijedom kojeg bi tužitelj stekao suvlasništvo predmetne nekretnine za ½ dijela.
7. Drugostupanjski sud prihvatio je navedene razloge prvostupanjskog suda te je pozivom na odredbu čl. 375. st. 5. ZPP-a potvrdio prvostupanjsku presudu.
8. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
9. U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP-a stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP-a).
10. Smatrajući ga važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tužitelj naznačuje pitanje:
„Može li se u smislu odredbi čl. 24., čl. 25. i čl. 26. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima pravo suvlasništva na nekretnini steći dogradnjom, nadogradnjom nekretnine (zgrade) u tuđem vlasništvu, a koja dogradnja, nadogradnja je izvršena uz znanje i neprotivljenje vlasnika nekretnine?“.
11. Obrazlažući razlog važnosti navedenog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tužitelj se poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev x-1125/2012-3 od 10. ožujka 2015., Rev x-365/2011-3 od 3. siječnja 2017. i Rev-1641/1996-2 od 30. ožujka 1999. u kojima da je zauzeto shvaćanje koje je u suprotnosti sa shvaćanjem izraženim u pobijanoj odluci.
12. Odlučujući o dopuštenosti revizije ovaj sud je ocijenio da je naznačeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a u ovom slučaju dopuštena.
13. Prema odredaba čl. 24., 25. i 26. ZOVO-a dogradnjom, nadogradnjom ili adaptacijom tuđe ili suvlasničke građevine u pravilu se ne stječe pravo vlasništva osim ako zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Iznimno, dogradnjom i nadogradnjom posebnog dijela zgrade savjestan graditelj stječe pravo vlasništva (suvlasništva) na tom dijelu zgrade samo ako je vlasnik zgrade znao za gradnju i nije se tome protivio u skladu sa čl. 24. st. 1. ZOVO-a te da je upravo takvom gradnjom nastala nova stvar odnosno da se radi o takvim investicijama koje su bitno izmijenile identitet postojeće nekretnine.
14. Osnovana je tvrdnja revidenta da su nižestupanjski sudovi, iako su utvrdili da je tužitelj izvršio izgradnju kata i izgradio krovište kuće, pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da tužitelj tim radovima nije bitno izmijenio identitet postojeće nekretnine. Prema ocjeni ovog suda upravo se radi o znatnijim radovima nakon kojih je stvorena nova građevina.
15. Prema odredbi čl. 24. ZOVO-a savjestan graditelj stječe pravo vlasništva na građevini i zemljištu potrebnom za redovnu uporabu zgrade kada je gradio sa znanjem vlasnika, a ovaj se s takvom gradnjom suglasio. Sukladno navedenoj odredbi izraženo je i shvaćanje ovog suda u odlukama na koje se kao razlog važnosti revident poziva.
16. Zbog pogrešnog pravnog pristupa u ocjeni učinka izvedenih radova nižestupanjski sudovi propustili raspraviti pretpostavke za stjecanje prava (su)vlasništva u smislu čl. 24. ZOVO, pa tako posebno savjesnost tužitelja i postojanje suglasnosti tuženika RC.
17. Stoga nema mjesta preinaci presude već je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a valjalo prihvatiti reviziju i ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja ponovno suđenje.
Zagreb, 11. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil
