REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 39/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Viktorije Lovrić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja i Jasenke Žabčić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Meri Blaslov Pavasović odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Lesnina H d.o.o., Kukuljanovo, Kukuljanovo 345, OIB: 36998794856, koga zastupa punomoćnica Andrea Kožar, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete zbog mobinga, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-862/2020-2 od 22. prosinca 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5/2020 od 20. srpnja 2022., u sjednici održanoj 11. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž R-862/2020-2 od 22. prosinca 2022. u odnosu na pravno pitanje:
„1. Čini li drugostupanjski sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP, povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 373. ZPP, povredu 354. st. 1. u vezi s čl. 338. st. 4. ZPP te povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP kada pozivom na čl. 373. utvrdivši činjenično stanje drugačije od prvostupanjskog suda, a da pri tome nije ocijenio sve izvedene dokaze niti je obrazložio zbog čega pojedine dokaze prihvaćene po prvostupanjskom sudu, na kojima je prvostupanjski sud utemeljio svoje odlučivanje, ne prihvaća, drugačije ih ocjenjuje ili isti nisu od značaja za donošenje presude to končano svoje odlučivanje utemelji na dokazima koji nisu izvedeni tijekom prvostupanjskog postupka?“
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-862/2020-2 od 22. prosinca 2021., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-5/2020 od 20. srpnja 2022.
2. U odnosu na pitanje naznačeno u izreci ovog rješenja, tužiteljica je istaknula da sud u pobijanoj presudi, iako je preinačio prvostupanjsku odluku koristeći ovlaštenja iz odredbe čl. 373. ZPP nije ocijenio sve dokaze (zaključio je da tužiteljica nije dokazala postojanje štetne radnje) te nije obrazložio iz kojeg razloga ne prihvaća utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda. Ovakvo postupanje drugostupanjskog suda protivno je shvaćanju koje je izrazio Vrhovni sud u nizu svojih odluka, tako u Revt-268/2015-2 od 20. ožujka 2018. i drugima, kao i u odluci Ustavnog suda broj U- III/5036/2011 od 11. listopada 2012. i drugima.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da je pravno pitanje naznačeno u prijedlogu za dopuštenje revizije važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse revizijskog suda.
4. Slijedom iznesenog, u ovoj pravnoj stvari su vezano za pitanja u izreci ove odluke ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije te je na temelju čl. 385.a st. 1. podst. 1. i čl. 387. st. 5. ZPP riješeno kao u izreci.
5. U odnosu na materijalnopravno pitanje u kojem tužiteljica opisuje konkretnu povredu smatrajući da ista ima obilježja uznemiravanja na radu i narušavanje dostojanstva radnika jer se radi o višekratnom negativnom i nezakonitom postupanju poslodavca, izoliranosti radnice od kolektiva, lošoj i nekolegijalnoj komunikaciji čime je povrijeđeno dostojanstvo radnice baš kao i u odluci Ustavnog suda broj U-III- 6791/2014 od 30. svibnja 2018. što pitanje, osim važnim za odluku u sporu, čini važnim i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Međutim naznačeno matrijalnopravno pitanje odnosi se na utvrđenja prvostupanjskog suda koji je na temelju navedenih utvrđenja i zaključio da se radi o uznemiravanju, odnosno mobingu i prihvatio je tužbeni zahtjev dok je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku odluku i odbio tužbeni zahtjev. Stoga materijalnopravno pitanje upravo zato jer se odnosi na utvrđenja prvostupanjskog suda (koja nije prihvatio drugostupanjski sud zbog, kako upućuje predlagateljica niza bitnih povreda odredaba parničnog postupka, a za koje pitanje je ovaj sud dopustio podnošenje revizije) nije važno pitanje za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Zagreb, 11. siječnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Viktorija Lovrić
