Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Broj: Pp J-1527/2019

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Tolić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika G. S. i M. R., zastupane po branitelju T. B., odvjetniku u S.,

    zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, II Policijske postaje Split, broj: 511-12-24-P-1-323-285/19 od 21. svibnja 2019., nakon glavne i javne rasprave održane 9. siječnja 2023., u nazočnosti prvookrivljenika, branitelja drugookrivljene i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 11. siječnja 2023. objavio je i

    p r e s u d i o  j e

    Na temelju članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona,

    Prvookrivljeni: G. S., OIB:…, sin P. i M. rođ. B., rođen… u S.,  s prebivalištem u S., VŠS, po zanimanju kriminalist, umirovljenik, mj. mirovina  5.000,00  kn, lošeg  imovnog  stanja, oženjen,  otac  dvoje djece,  državljanin  RH, prekršajno nekažnjavan,

    Drugookrivljena: M. R., OIB:…, kći pok. M. i pok. D. dj. R., rođena… u Lj., BiH, s prebivalištem u S., SSS, po zanimanju trgovac, zaposlena, mj. primanja oko 4-5.000,00

    kn, srednjeg imovnog stanja, razvedena, majka dvoje  djece,  državljanka  RH,  prekršajno

    kažnjavana,

    o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

    da bi 19. svibnja 2019. u 9:30 sati u S., u caffe baru “M.“ na naročito drzak i nepristojan način remetili javni red i mir, i to tako što je prvookrivljeni vikao i galamio na drugookrivljenu vlasnicu objekta riječima:

    “ Ja ću sjedit, ne možeš mi ništa, moraš me poslužit, spucat ću te šakom...“ da bi istoj priprijetio uzdignutim kažiprstom te joj rekao „Ja ću se vratiti“, dok je drugookrivljena reagirala na način da je vikala i vrijeđala prvookrivljenog riječima: „Dobit ćeš kurac, a ne knjigu, ovdje smrdi, možeš me za kurac povući...“, nakon čega je gost kafića J. E. pokušao smiriti situaciju, ali ga je vikom napao prvookrivljeni: „Šta se ti miješaš, bacit ću te u kontejner“, čime su kod drugih gostiju kafića izazvali osjećaj straha i nelagode, zbog čega je zatražena policijska intervencija,

    dakle, da bi se na javnom mjestu ponašali na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane i narušavajući njihov mir,

    čime bi počinili prekršaj opisan i kažnjiv po članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka u padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split, podnijela je ovom sudu optužni prijedlog pod gore navedenim poslovnim brojem od 21. svibnja 2019. protiv okrivljenika zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    2. Prvookrivljeni G. S. je na glavnoj raspravi izjavio kako se ne osjeća krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U svojoj obrani je naveo kako je sporne prigode s nekoliko prijatelja sjeo u ugostiteljski objekt "M.", a da su svoja vozila parkirali na cesti ispred objekta, s obzirom da su se bavili uslugama taxi vožnje (uber) te su morali biti pripravni za odgovor na poziv. Međutim, kako je tamo zabranjeno parkiranje i zaustavljanje, na mjesto događaja je došao prometni redar te izrekao više kazni, između ostalog i za vlasnicu objekta, ovdje prisutnu drugookrivljenu. Nadalje je naveo kako su kolege i on uredno sjedili i pili svoja pića, da bi im u jednom trenutku prišla drugookrivljena i rekla im kako ondje neće nikada moći dobiti piće i da ih neće poslužiti, zatraživši da napuste objekt. On da ju je na to upitao u čemu je problem i zatražio knjigu žalbe, a ona je odgovorila na to "nećeš dobiti knjigu, dobit ćeš kurac". Istaknuo je kako je njega i prijatelje njezino ponašanje iznenadilo te su se još kratko zadržali u kafiću i uskoro napustili ugostiteljski objekt. Dodao je kako su s njim u društvu te prigode bili I. M., J. P., B. F. i još jedan momak

    koji

    se zove M. Od ostalih gostiju u kafiću tu je bio i A. A. te još par starijih ljudi koje ne poznaje.

    Nadalje je naveo kako su sutradan

    ponovno došao s I. M. u navedeni objekt i opet nisu posluženi, s tim

    da ovaj put nije bilo nikakvog kontakta s vlasnicom. Nakon što se ustao i sjeo u svoje vozilo da obavi taxi uslugu, da je dobio je poziv od II Policijske postaje koji su mu rekli da ga je M. R. prijavila da bi radio nered u kafiću, nakon čega je otišao u postaju gdje je dobio prijavu zbog remećenja javnog reda i mira. Međutim, kako nije učinio ništa loše, da je ponovno otišao u lokal "M." i tamo su gotovo cijelo vrijeme sa s njim sjedila dva policijska službenika, ali nije bilo vlasnice objekta. Unatoč tome što se ništa nije dogodilo, sutradan da je ponovno pozvan u policijsku postaju gdje su mu rekli da ga je M. R. ponovno prijavila te je rekla kako se boji za svoju sigurnost.

    2.1 Prvookrivljenik je također sudu dostavio svoju pisanu obranu u bitnom istog sadržaja kao i njegov usmeni iskaz.

    2.2. Drugookrivljena M. R. se također na raspravi očitovala

    kako se ne osjeća krivom za prekršaj za koji se optužuje te je u svojoj obrani izjavila kako je se ona nije obraćala gospodinu S. niti ga je zamolila da napusti kafić, već je to učinio njen sin T. R. koji je bio konobar. Istaknula je kako je drugookrivljenik s više kolega taksista svaki dan dolazio u njezin kafić te bi sjedili tu satima i zauzeli gotovo cijelu terasu, a naručili bi možda jedno piće, te bi na taj način sprječavali druge goste da koriste usluge objekta. Osim toga, sa svojim vozilima bi blokirali cestu, što je smetalo stanarima, koji su joj to prigovarali. Stoga je rekla sinu da gospodinu S. i drugim taksistima u njegovu društvu kojih je bilo 7-8 kaže da je piće koje piju na račun kuće i da ih zamoli da tu više ne provode toliko vremena, jer remete rad objekta. Na tu molbu da su se ustali svi taksisti osim prvookrivljenika koji je rekao da ga ni bog neće otjerati iz kafića, a kako je znala da je u pitanju bivši policajac, da joj nije bilo svejedno. Istaknula je da je s njim je nakon toga razgovarala bivša kolegica S. D. i da je prvookrivljenik s imenovanom imao prepirku, a ne s njom. Potom kolegica napušta objekt, a G. se počeo obraćati njoj povišenim tonom tražeći knjigu žalbe. Ona da je na to mirno pokazala gdje se knjiga nalazi, ali on se nije smirivao te je i dalje vikao na nju, s tim da je u jednom trenutku je rekao da će je udariti. Nakon toga da je reagirao gost J. E. koji se ispriječio ispred njih i pokušao ga smiriti, ali G. mu je na to rekao da će ga baciti u kontejner. Vidjevši da je situacija eskalirala, da je rekla prvookrivljeniku kako ću zvati policiju, a on je uskoro otišao jer je dobio poziv za vožnju. Istaknula je kako unatoč ovom neugodnom ponašanju G. S. nije taj dan zvala policiju, već sutradan jer je

    on ponovno došao u ugostiteljski objekt i nije ga želio napustiti, što je ona shvatila kao provokaciju.

    3. U dokaznom postupku još su ispitani svjedoci A. A., I. M., J. E. i D. A. te je pročitana pisana obrana prvookrivljenika. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju, iz koje je vidljivo su oboje okrivljenika prekršajno nekažnjavani.

    3.1. Svjedok I. M. je naveo kako je s G. S. u vrijeme

    kad se dogodio sporni incident često navraćao u lokal “ M.” gdje su pili kavu i ponekad čekali zahtjeve za taxi vožnju. Istaknuo je kako nikada nije bilo nikakvih problema, dok im konobar odjednom nije rekao da ih ne može poslužiti i zamolio da napuste objekt. Naglasio je kako ih je to jako iznenadilo jer zaista nisu znali u čemu je problem, a kasnije se ispostavilo da je u pitanju parkiranje vozila ispred objekta. Nadalje je naveo kako im se tada obratila i vlasnica kafića, drugookrivljena M. R., koja

    je

    bila krajnje neugodna, bahata i bezobrazna, dodavši da takvo nešto

    nikada nije doživio. Dodao je kako su ostali sjediti još neko vrijeme ali su morali ići jer su dobivali pozive za vožnju. Sutradan da su on, G. S. i J. P. ponovno došli u caffe bar “ M.”, gdje je G. zatražio knjigu žalbe. Zna da mu drugookrivljena nije htjela dati knjigu žalbe ali to nije vidio jer je čekao G. vani.

    3.2. Svjedok A. A. je izjavio kako je kritične prigode sjedio na kavi i čitao novine te je za susjednim stolom primijetio 4-5 muškaraca, za koje zna da se bave taksi vožnjom, jer ih je vidio kako često odgovaraju na pozive i komentiraju posao. U jednom trenutku da je njihovom stolu prišla drugookrivljena te im je rekla nešto u stilu da ih više ne želi vidjeti ovdje, zabranjuje im dolazak i slično. Istaknuo je kako je njezin nastup bio prilično agresivan, a ton povišen, što ga je iznenadilo. Njoj se na to obratio prvookrivljenik te ju je upitao zašto ih tjera, govoreći kako uredno plaćaju svoja pića. Naglasio je kako se drugookrivljenik nije koristio povišenim tonom te je još rekao da je u pitanju javni objekt i da mu nitko ne može zabraniti da sjedi na javnom mjestu. Na to da je ova gospođa odgovorila kako ona neće plaćati kazne zbog njih, zadržavajući agresivno držanje i povišeni ton. Na da to ju je prvookrivljenik upitao može li dobiti knjigu žalbe, a drugookrivljena je odgovorila "donijet ću ti k…, a ne knjigu žalbe". Istaknuo je kako je u tom trenutku ona izgubila kontrolu, a kada je netko iz društva spomenuo inspekciju rekla je "možeš dovesti moj k… a ne inspekciju", nakon čega se nastavila krajnje neprimjereno obraćati prisutnima povišenim tonom. Dodao je kako je njega iznenadilo što nitko od tih muškaraca nije reagirao na ovakvo ponašanje drugookrivljene. Naglasio je kako on prvookrivljenika osobno ne poznaje, kao ni drugookrivljenu te da ih poznaje samo iz viđenja iz kafića.

    3.3. Na pitanje branitelja drugookrivljene poznaje li tadašnju suvlasnicu kafića i je li siguran da im se kritične prigode obratila upravo drugookrivljena, svjedok A. A. je naveo da zna kako izgleda druga bivša suvlasnica objekta i nju bi mogao prepoznati, te kako je uvjeren da je to bila drugookrivljena; ali se potom korigirao, istaknuvši kako su njih dvije vrlo slične te je čak mislio da su sestre pa sada više nije sasvim siguran koja je od njih bila u objektu kritične prigode.

    3.4. Svjedok J. E. je pak naveo kako je bio čest gost kafića „M.“

    i da se kako je sjeća sporne prilike došlo do nekakve prepirke između konobara i vozača "Ubera" koji tu često piju kavu. Nakon toga da je stol za kojim su sjedili vozači prišla suvlasnica kafića, dakle ne M. R., nego druga gospođa čijeg se

    imena ne može sjetiti te je izbila svađa između nje i prvookrivljenika. Dodao je kako je bilo povišenih tonova i vrijeđanja s obje strane, a u jednom trenutku u raspravu da se uključila i M. R., ali ona nije vikala niti bila neugodna. Istaknuo je kako je u jednom trenutku rekla da svoje primjedbe može poslati na e-mail adresu, misleći pritom na okrivljenikovo spominjanje knjige žalbe. Prvookrivljenik da je u jednom trenutku krenuo prema M. R. i on je stao između njih želeći ga spriječiti da je možda fizički napadne, a prvookrivljenik da mu je rekao da će ga baciti u kontejner. Na kraju je naveo kako se situacija nakon toga počela smirivati i spomenuti vozači su napustili objekt.

    3.5. Iz iskaza svjedoka D. A. proizlazi kako isti nije imao neposrednih saznanja o spornom događaju te općenito saznanja o odlučnim činjenicama.

    3.6. Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa utvrđeno je kako je prvookrivljeni prekršajno nekažnjavan, dok je drugookrivljena kažnjavana.

    4. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud je procijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

    5. Odredbom članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da prekršaj čini onaj koji se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način.

    6. Prije svega valja primijetiti kako je tijekom dokaznog postupka ispitano više osoba, čiji su iskazi nekonzistentni i međusobno suprotstavljeni u pogledu najosnovnijih činjenica koje tvore obilježja utuženog prekršaja, između ostalog oko vremena spornog događaja, brojnosti prigoda, ali i samog identiteta osoba koje su sudjelovale u navodnom verbalnom obračunu.

    6.1. Tako okrivljeni G. S. ističe kako se ni u jednom trenutku nije obraćao drugookrivljenoj povišenim tonom, već da je samo rekao kako ima pravo sjediti u javnom objektu, zatraživši knjigu žalbe; a njegov iskaz u velikoj mjeri potvrđuje svjedok A. A., koji je prema dojmu suda najneutralniji očevidac i posve nezainteresiran za ishod postupka, a ujedno i jedini svjedok na čiji opis događaja okrivljenici nisu imali primjedbi, osim u pogledu identiteta osobe koja je kritične prilike razgovarala s prvookrivljenikom.

    6.2. Upravo u toj činjenici leži najveća kontradikcija obrana okrivljenika, jer drugookrivljena ne negira da je sporne prilike došlo do verbalne prepirke između G. S. i suvlasnice ugostiteljskog objekta, ali ne nje osobno, nego njezine poslovne partnerice, koja je prema navodima saslušanih osoba fizički vrlo slična njoj, dok je njezin iskaz u cijelosti potkrijepio svjedok J. E. Da je u pitanju fizička sličnost koja može dovesti do zabune u pogledu njihovog identiteta kod osoba koje ih ne poznaju dovoljno dobro, potvrdio je i svjedok A. A., koji je na kraju svog iskaza ustvrdio kako se, iako je bio redoviti gost ugostiteljskog objekta, ne može pouzdano izjasniti koja je od te dvije osobe verbalno napala G. S.

    6.3. Nadalje, proturječni su i iskazi svjedoka A. A. i J. E. u odnosu na ponašanje G. S., to jest glede činjenice je li potonji kritične prigode remetio javni red i mir tako što je vikao i galamio na drugookrivljenu te je J. E. povišenim tonom prijetio da će ga „baciti u kontejner“. Iz tog razloga,

    osim što se ne može pouzdano utvrditi je li se prvookrivljeni na opisani način obraćao imenovanom svjedoku; sve i da jest izgovorio riječi koje se navode u činjeničnom opisu, kod naprijed opisanog stanja stvari, odnosno kod dvojbe oko identiteta drugog aktera incidenta; ne može se dostatnom izvjesnošću ustvrditi da ih je uputio upravo drugookrivljenoj.

    6.4. Na koncu, budući da iskazi svjedoka I. M., kao prijatelja prvookrivljenika, zbog evidentne pristranosti, te svjedoka D. A. zbog nedostatka saznanja o spornom događaju, ne mogu poslužiti kao adekvatan temelj za utvrđivanje odlučnih činjenica; za zaključiti je kako u konkretnom slučaju nije dokazano da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret.

    7. Iz tog razloga je okrivljenike na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona trebalo osloboditi od optužbe te odlučiti kao u izreci presude.

    8. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe to troškovi vođenja postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

    Split, 11. siječnja 2023.

    Zapisničarka

    Sudac:

    Sanja Tolić,v.r.

    Mario Bakota,v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

    Presuda se dostavlja:

    - okrivljenicima

    - branitelju

    - ovlaštenom tužitelju

    - u spis

    Za točnost otpravka ovlaštena službenica

    Sanja Tolić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.