REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 449/2020-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Stečajne mase iza Artica d.o.o. Zagreb, Horvatovac 13, OIB:50350387905, koju zastupa stečajni upravitelj Zdravko Kuzmić, protiv tuženice Credo banke d.d. Split, radi utvrđenja ništavosti sporazuma i isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-3839/11-6 od 15. studenoga 2011. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-5206/2001-27 od 10. travnja 2007., u sjednici održanoj 11. siječnja 2023.,

p r e s u d i o  j e :

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je suđeno:

"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se ništavim sporazum o osiguranju novčane tražbine broj Ou-04/00 od 30. listopada 2000. godine zaključen između prvo i drugotužene i nalaže se tuženima isplatiti iznos od 577.615,35 kn sa zakonskom zateznom kamatom počev od zaključenja sporazuma i to 26. listopada 2001. pa do isplate."

II Nalaže se tužitelju nadoknaditi parnični trošak prvotuženiku u iznosu od 2.592,50 kn, sve u roku od 8 dana."

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tužiteljica na temelju odredbe čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je reviziju prihvatiti, ukinuti pobijanu drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje ili preinačiti nižestupanjske odluke na način da sud usvoji preinačeni tužbeni zahtjev kako je to sadržano u rješenju prvostupanjskog suda od 10. travnja 2007., a tuženicima naložiti da mu nadoknade troškove postupka.

3. Odgovor na reviziju nije podnesen.

4. Revizija je neosnovana.

5. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11

- dalje: ZPP) pobijana presuda je ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

6. Suprotno navodima revidentice, prema ocjeni vijeća u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koji revidentica sadržajno ukazuje, jer su u obrazloženjima prvostupanjske i drugostupanjske presude navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju. Razlozi o odlučnim činjenicama nisu niti nejasni niti proturječni pa prvostupanjska niti drugostupanjska presuda nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njihova zakonitost i pravilnost.

7. Nadalje, sud drugog stupnja je u obrazloženju presude ocijenio sve žalbene navode relevantne za odluku u sporu i naznačio razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP) pa nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP na koju revidentica ukazuje u podnesenoj reviziji.

8. Prihvaćenjem ocjene dokaza koju je izveo prvostupanjski sud, u postupku pred drugostupanjskim sudom nije učinjena relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP, jer se ocjena dokaza temelji na savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Stoga nije ostvaren niti revizijski razlog bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP.

9. Osim toga, nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 8. ZPP na koju tužiteljica u reviziji sadržajno ukazuje navodeći da sud nije izveo dokaze koje je predložila odnosno nije naložio drugotuženici da dostavi dokaz o načinu vraćanja kredita, niti je prihvatio dokazni prijedlog da se pribavi izvješće Hrvatske narodne banke o inspekcijskom nadzoru koji je izvršila po predmetnom kreditu. Prema odredbi čl. 220. st. 1. i 2. ZPP, dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke i sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

10. U odnosu na navode tužiteljice iznesene u reviziji kojima u okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i zaključak suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva treba istaknuti da ovaj sud takve, činjenične navode iznesene u reviziji nije mogao uzeti u razmatranje jer reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 1. ZPP).

11. Zbog navedenih razloga nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

12. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za utvrđenje ništavnim Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 30. listopada 2000. i zahtjev za isplatu 577.615,35 kuna s kamatama tekućim od 26. listopada 2001. do isplate.

13. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je predmetni Sporazum o osiguranju novčane tražbine od 30. listopada 2000., sklopljen između Artica d.o.o. Zagreb i Credo banke d.d. Split,

- da je tim Sporazumom osiguran kredit koji je Artica d.o.o. Zagreb podigla kod Credo banke d.d. Split, a da je tužitelj fiducijarni dužnik,

- da je sporazum za Artica d.o.o. potpisao direktor Davor Pavlek kao ovlaštena osoba,

- da je 22. ožujka 1999. donesena Odluka o razrješenju Davora Pavleka, člana Uprave tužitelja i da je sklopljen Ugovor o ustupanju poslovnog udjela između Davora Pavleka kao ustupatelja i Vlatka Paljuga kao stjecatelja u obliku javnobilježničke isprave,

- da je upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje proveden u Registru Trgovačkog suda u Zagrebu 15. veljače 2001., pod brojem upisa Tt-01/409-2,

- da iz potvrde (solemnizacije) privatne isprave javnog bilježnika Željke Horvat Pernar od 30. listopada 2000. pod brojem OU-564/00, proizlazi da je Davor Pavlek bio član uprave društva Artica d.o.o. Zagreb,

- da je ovlaštenje za zastupanje društva Artica d.o.o. Zagreb, utvrđeno po javnom bilježniku na dan solemnizacije predmetnog ugovora jer je prilikom potvrde privatne isprave javni bilježnik dužan utvrditi činjenicu zastupanja stanaka,

- da je na dan sklapanje predmetnog Sporazuma 30. listopada 2000. u sudski registar za društvo Artica d.o.o. Zagreb kao osoba ovlaštena za zastupanje bio upisan Davor Pavlek koji je Sporazum i potpisao,

- da je Credo banka d.d. Split nakon što je dug u cijelosti vraćen izdala brisovnu dozvolu kojom dopušta povrat pokretnina koje su bile predmet Sporazuma o osiguranju, u vlasništvo tužitelja.

14. Sudovi su na temelju odredbe čl. 103. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01 – dalje: ZOO), odredbe čl. 66. i čl. 410. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine", broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03 - dalje: ZTD) i čl. 11. Zakona o sudskom registru ("Narodne novine", broj: 73/97, 27/01, 59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07 - dalje: ZSR) odbili tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti predmetnog Ugovora o osiguranju. Osim toga, ocjena sudova je da tužitelj u postupku nije dokazao na temelju čega zahtijeva isplatu 577.615,35 kuna, pa je primjenom odredbe čl. 221.a ZPP i taj dio tužbenog zahtjeva odbijen.

15. Odredbom čl. 11. ZSR propisano je da upis u registar ima pravni učinak prema subjektu upisa i prema trećima sljedećeg dana od dana upisa u registar. Prema odredbi čl. 66. ZTD svaka se osoba može pozvati na stanje upisa u registar glede pravno odlučnih činjenica i podataka koji se upisuju u trgovački registar, osim osobe kojoj je poznato ili moralo biti poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. Stavkom 3. istog članka propisano je da osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u trgovačkom registru.

16. S obzirom da je postupku utvrđeno da je javni bilježnik prilikom solemnizacije predmetnog Ugovora o osiguranju, utvrdio činjenicu ovlaštenja za zastupanje stranaka, te da je tog dana u sudski registar za društvo Artica d.o.o. Zagreb kao osoba ovlaštena za zastupanje bio upisan Davor Pavlek, da je promjena osobe ovlaštene za zastupanje upisana u registar Trgovačkog suda tek 15. veljače 2001., te da tužitelj u ovoj parnici nije uspio dokazati da je drugotuženik znao da stanje u registru ne odgovara pravom stanju stvari, niti da je drugotuženik predmetni Sporazum o osiguranju sklopio s namjerom oštećenja tužitelja, prema ocjeni vijeća, sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo iz citiranih zakonskih odredbi kad su tužbeni za utvrđenjem ništavosti Sporazuma, odbili kao neosnovan. Pritom treba navesti i da je utvrđeno da je prvotuženik dug u cijelosti vratio, nakon čega je izdana brisovna dozvola, a tužitelj nije dokazao da je Credo banka d.d. Split znala da stvarno stanje ne odgovara stanju u registru suda, pa su sudovi pravilno postupili kad su primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221.a ZPP, odbili i dio tužbenog zahtjeva za isplatu, kao neosnovan.

17. Iz tih razloga, nije osnovan niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava zbog kojeg je tuženik podnio reviziju.

18. Slijedom navedenog, na temelju čl. 393. ZPP revizija je odbijena kao neosnovana pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 11. siječnja 2023.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić

Broj zapisa: eb318-93b2f

Kontrolni broj: 07c6a-1e395-36d9d

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=ŽELJKO GLUŠIĆ, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.