Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
3 Kžzd-38/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Ante Ujevića, predsjednika vijeća za mladež, te Elme Kaleb Mamić i Mladena Kosijera, članova vijeća, uz sudjelovanje Gordane Mikšić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika I. J., zbog kaznenog djela iz članka 179a. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.-dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (nastavno ODO), podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 6. svibnja 2022., broj 44 Kzd-106/2020-9, u sjednici vijeća održanoj 11. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba ODO u Osijeku odbija se kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju članka 453. točke 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/11. – Odluka Ustavnog suda, 143/12. i 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.) okrivljeni I.J. oslobođen je optužbe da bi počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – kazneno djelo nasilja u obitelji iz članka 179a. KZ/11. i dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. stavka 2. KZ/11. u vezi članka 51. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1.-5. ZKP/08. te nužni izdaci okrivljenika kao i nužni izdaci nagrada branitelja pali su na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv te presude žalbu je podnio ODO u Osijeku zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i vrati na ponovno postupanje odnosno preinači i okrivljenika proglasi krivim i osudi po Zakonu.
3. Okrivljenik I.J. podnio je odgovor na žalbu ODO po branitelju S. M. odvjetniku iz O., s prijedlogom da se žalba ODO odbije kao neosnovana.
4. Na temelju članka 474. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/11. – Odluka Ustavnog suda, 143/12. i 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. – dalje u tekstu ZKP/08.) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ODO ističe da je zaključak suda pogrešan te da je temeljnom analizom provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud trebao izvesti suprotan zaključak, odnosno da je okrivljenik kriv za terećena kaznena djela te da iz iskaza oštećene proizlazi da je intenzitet ponašanja okrivljenika kazneno djelo. Ističe da to potvrđuju i iskazi djece koje su dali psihologu Centra. Suprotno takvim žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je nedvojbeno kritičnog dana došlo do verbalnog sukoba između okrivljenika i oštećene Z.J., međutim iz obrane okrivljenika ali i iskaza oštećene ne proizlazi da bi tome bila nazočna djeca, da je mlt. T. bio u dnevnoj sobi i igrao igrice, a dok je mlt. I. bila u svojoj sobi. Žalitelj se poziva na iskaze djece pred Centrom O., međutim, ne radi se o iskazima već o izjavama djece koje su dali psihologu Centra O. a koje izjave ne predstavljaju dokaz u kaznenom postupku u smislu iskaza svjedoka jer se ne radi o iskazima svjedoka u smislu odredbi Zakona o kaznenom postupku već o izjavi koju su djeca dala Centru u postupku nakon što je Centar angažiran po prijavi ovih kaznenih djela. K tome, žalitelj ne ističe koje su to okolnosti bile potrebne provesti radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja već samo paušalno navodi povredu nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Međutim, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, proveo sve dokaze koji su predloženi tijekom dokaznog postupka, utvrdio sve odlučne činjenice i dao dostatnu ocjenu istih te pravilno utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o jednom događaju koji nema značaj kaznenog djela jer se ne radi o kriminalnoj količini već o događaju koji je kratko trajao i koji ima elemente prekršaja nasilja u obitelji. Naime, suprotno žalbenim navodima žalitelja za kazneno djelo nasilja u obitelji traži se veći intenzitet i kriminalna količina koja je izostala, a štetna posljedica u smislu izazivanja straha predstavlja prekršaj pa navodi žalitelja da je bilo obuhvaćeno i dovođenje u ponižavajući položaj oštećene je neosnovan s obzirom da takav modus počinjenja nije ni stavljen na teret okrivljeniku već izazivanje straha. Kako se dakle ne radi o teškom obliku nasilja u obitelji to onda ne predstavlja kazneno djelo već prekršaj. K tome, ni prije ni poslije ovog izoliranog događaja obitelj okrivljenika i oštećene nije bila u tretmanu Centra, odnosi im nisu bili narušeni ni prije ni poslije, štoviše u dobrim su odnosima što proizlazi iz njihovih iskaza. Ujedno pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da bračna svađa kritičnog dana nije bila ispred djece, da je mlt. T. čuo samo početak svađe dok mlt. I. nije ni čula svađu pa se ne može nikako raditi o zlostavljanju djece i činjenju kaznenih djela povrede djetetovih prava. Naime, zlostavljanje djece je prouzročenje trajnije ili ponavljanje tjelesne boli ili duševne patnje značajnog intenziteta tj. prouzročenje znatnog stupnja psihičke ili fizičke neugode pa djelo koje je stavljeno na teret okrivljeniku ne predstavlja zlostavljanje djece jer nisu ispunjeni bitni elementi tog kaznenog djela odnosno izostaje prouzročenje štetne posljedice. Dakle, sam izolirani događaj jedne svađe između okrivljenika i oštećene nije bio visoko traumatizirajući za mlt. T., a svakako ni mlt. I., s obzirom da iz iskaza okrivljenika i oštećene proizlazi privrženost djece ocu odnosno okrivljeniku, njihov dobar odnos, a i činjenica kako je već ranije navedeno, da obitelj okrivljenika i oštećene nikad nije bila u tretmanu Centra te da su im odnosi skladni, a da je ovo bio samo jedan izolirani slučaj. Dakle, nikakve posljedice nisu ostavljene na dijete. Dakle, ne radi se o kaznenim djelima povrede djetetovih prava kako je to stavljeno na teret okrivljeniku što pravilno utvrđuje prvostupanjski sud te oslobađa okrivljenika optužbe.
7. Slijedom navedenog te nakon što je ovaj sud pri ispitivanju pobijane presude utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ispitivanjem pobijane presude u skladu s člankom 476. stavkom 1. točkama 1. i 2. ZKP/08., nisu utvrđene povrede zakona na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 482. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci ove presude.
U Karlovcu 11. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća za mladež
Ante Ujević, v.r.
