Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 28 Gž-1842/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenog od sudaca toga suda Dubravke Burcar predsjednice vijeća, Ines Smoljan članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Ksenije Jakovčević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. K., OIB: …, P. G., koju zastupa punomoćnik Ž. R., odvjetnik u M., protiv tuženika ad.1/ D. Z. iz D. i Kraljevine N., L., OIB: … i ad.2/ S. S. Z. iz D. i Kraljevine N., L., OIB: …, oboje zastupani po punomoćnicima N. R. i D. S., odvjetnicima u Odvjetničkom društvu S. i R. u Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj od 1. prosinca 2021. posl. br. P-1161/2021-12, u sjednici vijeća održanoj 10. siječnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Makarskoj od 1. prosinca 2021. posl. br. P-1161/2021-12 i odbija tužbeni zahtjev u toč. I. izreke i u dosuđujućem dijelu toč. II. izreke koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica S. K., OIB: …, P. G., jedina i isključiva vlasnica za cijelo čest. zem. 3993/4, dvorište, površine 95 m2, ZU 1475 K.O. D., koja nekretnina je prikazana u vještvu vještaka P. P. od 6. travnja 2017. i označena slovima: A-B-C- D-A, pa je tužiteljica ovlaštena temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava u cijelosti s imena tuženika, što su tuženici dužni trpjeti.

Nalaže se tuženicima ad.1/ D. Z. i ad. 2/ S. S. Z. u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka od 54.312,50 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 1. prosinca 2021. do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.“

II. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi parnični trošak od 7.321,88 Eura[1] /57.607,92 kn u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici da tuženicima naknadi trošak žalbe od 895,60 Eura/6.746,87 kn u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom (toč. I. izreke) je prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na uvodno označenoj čest. zem. 3993/4, dvorište od 95 m2, ZU 1475 K.O. D. (koja nekretnina je prikazana u nalazu vještaka P. P. od 6. travnja 2017. i označena slovima A-B-C-D-A), uz ovlaštenje da zatraži u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva uz istodobno brisanje tuženika, što da su tuženici dužni trpjeti. Toč. II. izreke je tuženicima naloženo da tužiteljici naknade parnični trošak od 54.312,50 kn sa zateznom kamatom od 1. prosinca 2021. do isplate, dok je odbijen kao neosnovan preostali dio zahtjeva od 312,50 kn.

2. Protiv navedene presude (toč. I. i dio toč. II. izreke kojim je naložena naknada parničnog troška) su žalbu izjavili tuženici iz svih zakonom predviđenih razloga. Predložili su prihvaćanje žalbe, preinačenje presude i odbijanje tužbenog zahtjeva ili ukidanje presude i vraćanje predmeta istom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška žalbe.

3. Tužiteljica je u odgovoru na žalbu predložila odbijanje kao neosnovane uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Sukladno odredbi čl. 159. st. 2. ZV samostalan posjednik nepokretne stvari kojeg je posjed zakonit, istinit i pošten stječe pravo vlasništva protekom 10 godina neprekinutog posjeda, a prema odredbi st. 3. istog članka samostalan posjednik kojemu je posjed makar pošten vlasništvo stječe protekom 20 godina neprekinutog posjeda. Dalje, prema čl. 12. ZV je posjed (st. 1.) zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed); (st. 2.) istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten (st. 3.) ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Prema odredbi čl. 18. st. 5. ZV posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno.

6. Uvodno navedeni zahtjev (preciziran 9. svibnja 2017., list 163) se temelji na tvrdnji tužiteljice da je predmetnu nekretninu (u naravi građevinsko zemljište ograđeno betonskom zidom na kojemu se nalazi garaža, pristupno stepenište, roštilj te kaskadni vrtovi sa smokvama, mandarinama i drugim voćkama) njezin otac i prvobitni tužitelj stekao kupoprodajnim ugovorom (30. srpnja 1998., list 7-8) od ranijeg vlasnika B. Ć. pok. L., koji mu je prodao kuću (sagrađenu na kč. br. 3992/2) sa kojom navedena čestica čini funkcionalnu i neodvojivu cjelinu i od kada je u nesmetanom posjedu. Smatra da je „makar“ dosjelošću stekla pravo vlasništva (čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima -„Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 1 1 Eur=7,53450

22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV) na nekretnini koja je (formalno) u zemljišnim knjigama upisana na tuženike temeljem kupoprodajnog ugovora od 21. listopada 2009. sklopljenog sa M. F. Ističe da je predmetno zemljište u naravi dio njezinog dvorišta i da se tuženici neosnovano pozivaju na odredbu čl. 130. st. 2. ZV. Naglašava da je kupoprodajnim ugovorom definiran predmet prodaje „objekt-kuća sa dvorištem omeđena sa svih strana zidom“, a da je tek naknadno, u postupku legalizacije kuće, iz geodetskog snimka u travnju 2013. njezin otac i pravni prednik saznao da se radi o posebnoj čestici upisanoj na tuženike.

7. Nije bilo sporno da je predmetna nekretnina u nesmetanom posjedu tužiteljice od 30. srpnja 1998. kada ju je njezin otac kupio od B. Ć. (list 7-9) i da predstavlja ograđeni dio njezine okućnice (omeđen točkama A-B-C-D-A u skici vještaka), koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasništvo tuženika.

8. Prvostupanjski sud je na temelju utvrđenja:

- da je na čestici 3993/4 od 95 m2 omeđenoj betonskim zidom sa željeznom ogradom, na kojoj se nalazi garaža, pristupno stepenište, roštilj, vrtovi sa voćkama i koji je jasno odvojen od zemljišta tuženika, a koje zemljište tužiteljica preko svog oca i prvobitnog tužitelja neometano posjeduje kao svoju zajedno sa kućom sagrađenom na kč. 3992/2 uključujući posjed pravnog prednika B. Ć. od listopada 1991. do 2013. odnosno više od dvadeset godina,

- da je tužiteljica pošteni posjednik, a tuženici nisu dokazali nesavjesnost na strani stjecatelja,

- da su tuženici na temelju kupoprodajnog ugovora od 21. listopada 2009. sa z.k. vlasnicom M. F., predmetnu nekretninu uknjižili na svoje ime,

zaključio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV) i prihvatio tužbeni zahtjev.

9. Navedeni zaključak nije pravilan jer, kako tuženici ponavljaju u žalbi, posjed B. Ć. (prednika prvobitnog tužitelja) nije bio savjestan s obzirom na okolnost da mu je Uprava za katastar i geodetske poslove M. izdala kopiju situacionog plana 23. listopada 1989. (list 59 u vezi sa 33) uz primjedbu da je dio garaže i stepenica sagrađen na dijelu susjedne (predmetne) čestice 3993/4. Navedenu okolnost je sud prvog stupnja u toč. 47. pogrešno otklonio uz obrazloženje da „navedeno ne ukazuje na nepoštenje prednika tužiteljice, obzirom na sve ostale izvedene dokaze koje je sud analizirao u ovom postupku“. Protivno tome je B. Ć. sadržaj navedenog plana jasno dao do znanja da koristi dio tuđe nekretnine i time je njegov pošten posjed prekinut jer se ne može smatrati da od tog trenutka i dalje nije znao ili mogao znati da mu ne pripada pravo na posjed. Stoga je sud pogrešno računao početak roka za stjecanje dosjelošću od 1991.

10. Tuženici tijekom postupka nisu dokazali (čl. 18. st. 5. ZV) da je posjed B. K. (prvobitnog tužitelja i oca tužiteljice) od ulaska u posjed u srpnju 1998. bio nepošten, s obzirom da je kopija situacionog plana dostavljena njegovom predniku. Međutim, njegov posjed je naknadno postao nepošten kada je, prema tvrdnji tužitelja, u postupku legalizacije kuće, iz geodetskog snimka u travnju 2013. saznao da se radi o posebnoj čestici upisanoj na tuženike.

11. Imajući u vidu da posjed tužiteljice nije zakonit (s obzirom da je predmetom otuđenja bila tuđa stvar), samo istinit i pošten, vrijeme potrebno za stjecanje dosjelošću na predmetnoj nekretnini iznosi 20 godina (čl. 159. st. 1. i 3. ZV). Navedeni tijek vremena nije protekao od kupoprodaje 30. srpnja 1998., kada je njezin prednik B. K. stupio u samostalni posjed, sve do travnja 2013., kada je povodom postupka legalizacije saznao da nije vlasnik navedenog dijela i da nema pravo na posjed (čl. 160. st. 1. ZV).

12. Budući da je sud prvog stupnja na temelju utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak o postojanju drugih činjenica, na kojima je temeljio presudu (čl. 373. toč. 2. ZPP) je pobijanu presudu valjalo preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev, kao i odluku kojom je tuženicima naložena naknada parničnog troška imajući u vidu da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a na ostale povrede se određeno ne upire.

13. Zbog promijenjenog uspjeha je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 2. ZPP odlučeno o troškovima cijelog postupka.

14. Tuženici imaju pravo s obzirom na potpuni uspjeh u sporu, prema VPS od 210.000,00 kn na trošak odgovora na tužbu, te za pristup na devet ročišta (17.11.2016., 25.01.2017., 07.03.2017., 06.07.2017., 16.08.2017., 25.10.2017., 11.12.2017., 09.03.2020. i 03.11.2021.), Tbr. 9/1 i Tbr. 36/1 Tarife i za sastav četiri podneska (17.11.2020., 10.02.2017., 27.02.2017. i 28.11.2017.), svako po 2.750,00 kn i za trošak sastava žalbe od 04.01.2018. 3.437,50 kn, što je ukupno 41.937,50 kn, a sa PDV od 10.484,38 kn i sudskom pristojbom na žalbu iznosi 57.321,88 kn.

15. Tužiteljica je dužna tuženicima naknaditi trošak žalbe od 3.125,00 kn što sa zastupanjem više osoba i PDV, te uz plaćenu sudsku pristojbu na žalbu od 2.450,00 kn ukupno iznosi 6.746,87 kn, kako je naloženo izrekom.

U Zagrebu 10. siječnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Dubravka Burcar, v.r.