Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž Zk-698/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sucu Veljku Kučekoviću kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja R.k.c.M. u H., OIB …, iz K., kojeg zastupa biskup J. K. K. protiv protustranke R.k.k.c. u H., OIB …, iz L., koju zastupa punomoćnik A. Č., odvjetnik iz O., radi ispravka naziva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, poslovni broj Z-15725/2021 od 26. rujna 2022., 9. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Predlagateljeva žalba se djelomično uvažava, a djelomično odbija kao neosnovana te se rješenje Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Belom Manastiru, poslovni broj Z-15725/2021 od 26. rujna 2022.:

- potvrđuje u točki II. izreke u dijelu u kojem je naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije upisa dopuštenog rješenjem toga suda poslovni broj Z- 15725/2021 od 10. rujna 2021.,

- preinačuje u točkama I., III. i IV. izreke na način da se odbijaju predlagateljevi prijedlog za upis i dopunjeni prijedlog za upis zaprimljeni kod prvostupanjskog suda 10. rujna 2021.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u zk.ul.br. 1173 k.o. B. M., zabilježbe pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa na listu B u zk.ul.br. 1173 k.o. B. M. i zabilježbe odbijenog prijedloga u istom zemljišnoknjižnom ulošku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje kojim je pod točkom I izreke prihvaćen prigovor protustranke te je preinačeno rješenje toga suda poslovni broj Z-15725/2021 od 10. rujna 2021. na način da je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagatelja radi ispravka pogrešnog upisa koji je zaprimljen 9. rujna 2021. pod brojem Z-15725/2021, pod točkom II je naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kako je bilo prije dopuštenog upisa i zabilježba odbijenog prijedloga, pod točkom III izreke je predlagatelj upućen da u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa i pod brojem IV je naložena zabilježba pokretanja postupka za ispravak pogrešnog upisa na listu B zk.ul.br. 1173 k.o. B. M..

2. Protiv rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. (pročišćeni tekst), 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. - dalje u tekstu: ZPP) u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19.; dalje: ZZK) i predlaže da se pobijano rješenje preinači.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predlagatelj je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda podnio prijedlog za ispravak naziva u zemljišnim knjigama kojim je predložio da se naziv vlasnika kčbr. 610/01 iz zk.ul.br. 1173 k.o. B. M., na kojoj je kao vlasnik upisana R.k.k.c. u H., ispravi u naziv R.k.c.M. u H.

4.1. Uz prijedlog je podnio pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-151/2019-41 od 29. studenog 2019. kojom je u točkama 1. i 2. izreke te presude presuđeno slijedeće:

1. Utvrđuje se da je pravni slijednik R.k.c. u J., od koje je izrekla odcjepljenje i ustrojila se kao samostalna R.k.c. u R. H. na svom sinodu 30. siječnja 1993., tužitelj, R.k.c.M. u H., K., Š. P…, s identifikacijskim oznakama i to: matičnim brojem … te OIB:….

2. Zabranjuje se tuženiku prisvajati u pravnom prometu pravni subjektivitet tužitelja i upotrebljavati identifikacijske podatke u vidu matičnog broja … pod kojim je tužitelj upisan pri zavodu te osobnog identifikacijskog broja … pod kojim je tužitelj upisan pri nadležnom ministarstvu[1] , a također i sa oba identifikacijska broja i u E.v.z. pri nadležnom ministarstvu[2] .

4.2. Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-15725/2021 od 10. rujna 2021. je predlagateljev prijedlog prihvaćen te je umjesto protustranke, odnosno R.k.k.c. u H. kao vlasnik predmetne nekretnine upisan predlagatelj, odnosno R.k.c.M. u H.

4.3. Protustranka je protiv tog rješenja podnijela prigovor kojeg je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem prihvatio te je preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta na način da je predlagateljev prijedlog za ispravak pogrešnog upisa odbijen kao neosnovan, naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa i predlagatelj je upućen da u roku od 30 dana od pravomoćnosti toga rješenja podnese tužbu za ispravak pogrešnog upisa. Pritom je prvostupanjski sud naznačio da je odluka donesena na temelju članaka 131., 134., 135. stavak 4. i 136. stavak 1. ZZK-a.

4.4. Iz takvog obrazloženja pobijanog rješenja može se zaključiti da je prvostupanjski sud uzeo da predlagateljev prijedlog predstavlja prijedlog za ispravak pogrešnog upisa.

4.5. Predlagatelj, iako je svoj prijedlog nazvao prijedlogom za ispravak naziva u zemljišnim knjigama, suštinski ne predlaže ispravak pogrešnog upisa, već tvrdi da je on vlasnik predmetne nekretnine i stoga predlaže da se u zemljišnoj knjizi izvrši brisanje upisa protustranke kao vlasnika predmetne nekretnine i upis predlagatelja kao vlasnika. Stoga predlagateljev prijedlog predstavlja prijedlog za upis uknjižbe prava vlasništva i na njega se ne mogu primijeniti odredbe ZZK-a koje uređuju ispravak pogrešnog upisa kako je to učinio prvostupanjski sud pa je prvostupanjski sud u točkama I., III. i IV. izreke pobijanog rješenja donio pogrešnu odluku.

4.6. Kako je već gore rečeno, predlagatelj je uz prijedlog podnio pravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Osijeku, u kojoj je kao tuženik sudjelovala protustranka, kojom je utvrđeno da je predlagatelj pravni slijednik R.k.c. u J. Predlagatelj, koji je ranije bio R.k.c. u R. H., je izrekao odcjepljenje od R.k.c. u J. i ustrojio se kao samostalna R.k.c. u R. H. na svom sinodu 30. siječnja 1993., da bi kasnije postao R.k.c.M. u H.

4.7. Obzirom da je predlagatelj pravni slijednik R.k.c. u J., a koja je prema tvrdnji predlagatelja u zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, predlagatelj smatra da je kao pravni slijednik on postao vlasnik predmetne nekretnine. Budući da se je u međuvremenu kao vlasnik predmetne nekretnine upisala protustranka, predlagatelj je predložio da se u zemljišnoj knjizi izbriše upis protustranke kao vlasnika predmetne nekretnine i izvrši upis predlagatelja kao vlasnika.

4.8. Kao ispravu koja bi trebala poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa je predlagatelj priložio gore navedenu presudu Trgovačkog suda u Osijeku. Međutim, po ocjeni ovog suda, ta presuda ne može poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa. Tom presudom se utvrđuje da je predlagatelj pravni slijednik R.k.c. u J. U spis je priložen povijesni izvadak iz zemljišne knjige i iz tog povijesnog izvatka proizlazi da crkva pod nazivom R.k.c. u J. nikada nije u zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine. Iz tog izvatka proizlazi da je predmetna nekretnina do 1972. bila vlasništvo M. N. i R. N., da bi te godine na temelju kupoprodajnog ugovora od 3. ožujka 1972. bio izvršen upis R.h.c. – Z.c. u SFRJ kao vlasnika. Istovremeno je te godine u listu C, dakle u teretnom listu, na temelju istog kupoprodajnog ugovora, izvršena uknjižba prava korištenja predmetne nekretnine za korist R.h.c.o. B. M.. Stoga se na temelju navedene presude Trgovačkog suda u Osijeku ne može zaključiti da bi predlagatelj bio pravni slijednik neke od crkava koje su u zemljišnoj knjizi bile uknjižene kao vlasnici, odnosno kao korisnici predmetne nekretnine.

4.9. Ovdje treba reći da, sve da se i uzme da su R.k.c. u J., koja se spominje u presudi Trgovačkog suda u Osijeku, i R.h.c. – Z.c. u SFRJ, koja je ranije bila upisana kao vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi, iste pravne osobe, ni tada se ne bi moglo smatrati da iz presude Trgovačkog suda u Osijeku nužno proizlazi da je predlagatelj vlasnik predmetne nekretnine. Iz te presude proizlazi da je predlagatelj pravni slijednik R.k.c. u J. Pravno sljedništvo može biti univerzalno ili singularno. Kako je istom presudom utvrđeno da je predlagatelj od R.k.c. u J. izrekao odcjepljenje i ustrojio se kao samostalna crkva, nužno je zaključiti da je R.k.c. u J. i nadalje ostala postojati jer nije mogla prestati zbog toga što se je jedan njezin dio, odnosno predlagatelj, odcijepio od nje. Dakle, iz te presude se jedino može zaključiti da bi predlagatelj eventualno mogao biti singularni, a ne univerzalni pravni slijednik, dakle pravni slijednik samo u odnosu na neka prava i obveze koje je R.h.c. – Z.c. u SFRJ imala prije nego što se je predlagatelj odcijepio od nje. No, do singularnog pravnog sljedništva glede predmetne nekretnine je jedino moglo doći na temelju nekog pravnog posla kojim je R.h.c. – Z.c. u SFRJ u dogovoru s predlagateljem na njega prilikom odcjepljenja prenijela pravo vlasništva predmetne nekretnine jer do takvog prijenosa prava vlasništva nije moglo doći jednostranom odlukom predlagatelja niti samim činom odcjepljenja, a predlagatelj uz prijedlog nije podnio nikakvu ispravu iz koje bi takvo što proizlazilo.

5. Proizlazi da iz presude Trgovačkog suda u Osijeku koju je predlagatelj priložio uz prijedlog i koja bi trebala poslužiti kao temelj za dopuštenje predloženog upisa ne proizlazi osnovanost predlagateljevog prijedloga za upis pa je stoga na temelju gore iznijetih razloga, a slijedom članka 149. stavak 1. točka b) ZZK-a pobijano rješenje preinačeno u točkama I., III. i IV. izreke na način da je predlagateljev prijedlog za upis odbijen, a potvrđeno je u točki II. izreke kojom je naložena uspostava zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa na temelju rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta time da je naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

Koprivnica, 9. siječnja 2023.

Sudac

Veljko Kučeković v.r.