Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: 13 P-427/2022-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sutkinji Jasni Bratek u pravnoj stvari tužitelja D. Ž. iz S. P. S., OIB…, zastupan po punomoćnici S. Đ., odvjetnici iz N. G., protiv tuženika I. J. (V.) iz S. P. S., sada nepoznatog boravišta zastupan po privremenom zastupniku D. J., odvjetniku iz N. G., radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, 9. siječnja 2023., nakon dokončane javne glavne rasprave u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice te privremenog zastupnika tuženika, istoga dana

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj D. Ž. iz S. P. S., OIB…, dosjelošću stekao pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu koji se sastoji od 1/2 dijela čkbr. 2384/3 K.br. i d. u G. površine 306 m[2] i čkbr. 2355/6 O. u G. površine 575 m , obje upisane u z. k. ul. 2380 k.o. S. P. S. upisanim na imenu i suvlasništvu tuženika I. J. (V.) mlt. S. P. S., što je tuženik dužan priznati te trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude u zemljišnim knjigama upiše kao vlasnik na označenim nekretninama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćnici podnio kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traži da mu sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom bi se utvrdilo da je tužitelj stekao pravo vlasništva na nekretninama upisanim u z.k.ul.br. zk. ul. 2380 k.o. S. P. S. označenim kao čkbr. 2384/3 K. br. i d.u G. površine 306 m[2] i čkbr. 2355/6 O. u G. površine 575 m[2] i to suvlasničkom dijelu tuženika koji se sastoji od ½ dijela na istima.

2. U tužbi se između ostalog navodi da je tuženik upisan kao suvlasnik u 1/2 dijela na nekretninama označenim kao čkbr. 2354/3 K. br. i d. u G. površine 306 m[2] i čkbr. 2355/6 O. u G. površine 575 m[2] , obje upisane u zk.ul. 2380 k.o. S. P. S. Tuženik da je suvlasništvo stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji zaključenog 27. rujna 1964., a kojega je obzirom na maloljetnost za njega potpisala D. J. r. J. (kasnije Ž.) odnosno majka tužitelja kao i tuženika. I. J. (V.) da je rođen…u B., da je preminuo…odnosno u svojoj 14-toj godini života. Njegov otac V. (rođen…) također da je preminuo kao i majka D. J. r. J. kasnije udana Ž. (tijekom 2009.). U trenutku smrti I. J. (V.) njegov univerzalni nasljednik je bila majka D. J., no ista nije pokretala ostavinski postupak.

2.1. Tuženik navodi da je nakon smrti majke tužitelj temeljem rješenja o nasljeđivanju ovog suda poslovni broj O-1109/09-11 od 4. lipnja 2009. kao univerzalni nasljednik naslijedio njezin suvlasnički dio.

2.2. Tužitelj da je pokrenuo i ostavinski postupak u odnosu na suvlasnički dio tuženika, no odbijen je sa zahtjevom jer OS u S. zbog grešaka u upisima u maticama utvrdio da se u odnosu na I. J. nije utvrdio identitet zbog grešaka u upisima imena oca, I., V., iako iz isprava je nedvojbeno da se radi o istoj osobi.

2.3. Tužitelj da od svojega rođenja (…) pa do danas živi u predmetnoj kući odnosno ranije da je sa majkom bio suposjednik, a od trenutka njezine smrti nastavio samostalno posjedovati predmetne nekretnine, kako kuću tako i oranicu koju samostalno obrađuje više od 20 godina. Posjedovanje da je nesmetano u odnosu na tužitelja od 1967. godine.

2.4. Tuženom da je prema nepravilnim i nepotpunim službenim evidencijama i nadalje evidentirano nepoznato boravište pa se predlaže da mu se postavi rješenjem privremeni zastupnik.

2.5. Slijedom navedenoga tužitelj predlaže da sud nakon provedenog postupka donese odluku sadržaja prednje navedenog.

3.Kako je od strane ovoga suda utvrđeno da boravište tuženika nije poznato to je istome po prijedlogu tužitelja, a u smislu odredbe čl. 84.st.2.toč.4. Zakona o parničnom postupku (" Narodne novine" broj : 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 –Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 , 43/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) postavljen privremeni zastupnik u osobi D.

J., odvjetnika iz N. G.

4. U odgovoru na tužbu privremeni zastupnik tuženika navodi da mu nisu poznati navodi i okolnosti iz tužbe, protivi se tužbenom zahtjevu, ne protivi se provođenju predloženih dokaza.

5. Tijekom postupka sud je, u smislu odredbe čl. 220.st.2. (" Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08,96/08

–Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13 43/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 – dalje: ZPP) proveo dokaze uvidom u izvadak iz z.k. br. 2380 k.o. S. P. S., u povijesni izvadak iz z.k. z.k.ul.br. 2380 k.o. S. P. S., u ugovor o kupoprodaji od 27. rujna 1964., u izvadak iz rodnog listova za D. Ž.., u smrtne listove za I. J., I. J., u kopije katastarskog plana i preslik osobne iskaznice za tužitelja, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka T. Ž. i M. B.

6. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

7. Prvenstveno je potrebno istaći, da dosjelost,kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja,faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu,da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

8. Nastavno, odredbom čl. 159. i čl. 160.st.1.i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(„Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 1539,143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

9. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora.

Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme.

Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“ posrednu vlast (vlasnički posjed).

Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno,ovisno o tome čija se stvar dosjeda.

Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

Inače, pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Naime, dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost.

Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora).

Međutim, ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik. 9.1.U navedenom postupku je dakle potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada te ukoliko je bio isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva,

10. Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetnih nekretnina, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama obzirom na postojeće upise.

11. O tome da su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika roditelja majke D. Ž. i oca M. Ž. potvrdili su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku, a koji svjedoci su iskazivali suglasno a njihovi iskazi nisu u protivnosti sa ispravama koje je sam tužitelj priložio uz tužbu.

Svjedoci u bitnom navode da predmetne nekretnine su za svoga života uživali roditelji tužitelja , da nakon njihove smrti i istu samostalno i nesmetano uživa tužitelj koji da je na predmetnim nekretninama živi od svoga rođenja do danas, da ga u tom posjedu nitko nije smetao niti mu osporavao bilo kakva prava na istoj. Pravni prednici tužitelja da su se u odnosu na prijepornu nekretninu ponašali kao vlasnici iste, da ih nikada nije nitko smetao niti im osporavao bilo kakva prava, a jednako tako istu nekretninu, samostalno i nesmetano da uživa tužitelj.

12. Analizirajući iskaze svjedoka koji iskazi su međusobno suglasni utvrđeno je da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine od 1967. do danas, uključujući i trajanje posjeda njegovih pravnih prednika, da se radi o nekretnini koju je tužitelj suposjedovao sa svojim roditeljima, a nakon njihove smrti istu uživa samostalno i nesmetano.

13. Naime, jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed.

Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

14. Stoga, prema stanovištu ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposobna stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da bude u vlasništvu /stvar u prometu/ da je njegov posjed imao određeni kvalitet /savjestan/, dakle, kako je utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom čl. 159. i 160.st.1. i 2. ZV-a to je zahtjevu tužitelja udovoljeno, te odlučeno kao u izreci ove presude.

15. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 9. siječnja 2023.

Sutkinja

Jasna Bratek v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.