REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SESVETAMA
STALNA SLUŽBA U SV. IVANU ZELINI
Vatrogasna 1a, Sv. Ivan Zelina
Poslovni broj 15 Povrv-988/2019-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Svetom Ivanu Zelini po sutkinji toga suda Vesni Valetić kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga više sudske savjetnice-specijalistice Ive Rimac, u pravnoj stvari tužitelja G. p. Z. d.o.o., Z., OIB:…, zastupani po punomoćniku, M. N., dipl.iur., protiv tuženika B. Š., Z., OIB:…, radi , nakon provedene javne i glavne rasprave zaključene 28.studenog 2022, u prisutnosti punomoćnika tužitelja 9. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika J. Z. iz Z., poslovni broj Ovrv – 24/2018 od 29. ožujka 2018. u dijelu kojim je naloženo tuženici B. Š.., Z., OIB:…, isplatiti tužitelju iznos od 3.342,033 EUR[1] / 25.180,55 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. rujna 2017. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja
uvećanjem kamatne
2023 do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku od 8 (osam) dana.
II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika J. Z. iz Z., poslovni broj Ovrv-24/18 od 29. ožujka 2018 godine u dijelu kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju nastale troškove ovršnog postupka u iznosu od 105,54 EUR[2] / 795,16 kuna uvećane za zakonske zatezne kamate koje teku od dostave rješenja o ovrsi do isplate, kao i predvidivi trošak postupka u iznosu od 81,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama počevši od dana kad su isti nastali do isplate, sve u roku 8 dana, te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 99,84 EUR[3] / 752,25 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9.
uvećanjem
siječnja 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sve u roku15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj, ranije ovrhovoditelj, podnio je kod javnog bilježnika J. Z. iz Z. 23. ožujka 2018. ovršni prijedlog kojim traži donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave, radi naplate od ovršenika, sada tuženika, naknade za neovlaštenu potrošnju plina u iznosu od 25.180,55 kn, nastalim troškovima ovršnog postupka u iznosu od 795,76 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana dostave rješenja o ovrsi tj. od 29. ožujka 2018. godine pa do isplate i predvidivim troškovima postupka u iznosu od 81,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana kada su ti troškovi nastali do isplate.
2. Dana 29. ožujka 2018. godine javni bilježnik J. Z. iz Z. donijela je rješenje o ovrsi posl. br. Ovrv-24/2018.
3. Protiv tog rješenja o ovrsi tuženik kao ovršenik je pravodobno podnio prigovor pa je Opći građanski sud rješenjem posl. broj Povrv-3188/18-2 od 27. lipnja 2018. stavio rješenje o ovrsi izvan snage u djelu u kojem je određena ovrha dok je u odnosu na dio u kojem je naloženo plaćanje nastavljen parnični postupak kao u povodu prigovora protiv platnog naloga pred ovim sudom kao mjesno nadležnim.
4. Tuženik u svom prigovoru od dana 06. travnja 2018. molim da se predmetna ovrha sukladno predmetnim rješenjima stornira.
5. Tužitelj u svom podnesku od dana 20. kolovoza 2018. navodi da je dana 10. kolovoza 2016. na obračunskom mjernom mjestu broj:058593, krajnjeg kupca— ovršenika sada tuženika na adresi Z. od strane djelatnika Službe tehničke podrške ovrhovoditelja sada tužitelja izvršena redovna zamjena plinomjera. Nadalje, ističe da je dana 11. kolovoza 2016. godine prilikom pohrane navedenog plinomjera u skladište ovrhovoditelja sada tužitelja utvrđeno oštećenje plombe D. z. z. m. (nema žiga) te da je plinomjer poslan na izvanredno ispitivanje radi sumnje u neovlaštenu potrošnju u D. z. z. m. Sukladno iznijetom, dana 15. rujna 2016. zaprimljena je Potvrda o izvanrednom ispitivanju zakonitog mjerila, u kojem se navodi „Mjerilo ne zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve. Oštećena ovjerna oznaka“ te je prema rezulatatu ispitivanja mjerilo neispravno. Tužitelj dalje navodi, da iz svega navedenog proizlazi da je na obračunskom mjernom mjestu, na adresi , Zagreb putem neovlaštenih zahvata preuziman plin putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, zbog je u konkretnom predmetu/slučaju riječ o neovlaštenoj potrošnji plina. Tužitelj ističe da u predmetnom postupku tereti tuženicu za potraživanje po osnovi neovlaštene potrošnje plina. Tužitelj također ističe da je analizom potrošnje na predmetnom obračunskom mjernom mjestu uočeno smanjenje prosječne godišnje potrošnje plina u razdoblju od 2014.do 2016. u odnosu na prosječnu godišnju potrošnju plina za razdoblje od 2008. do 2013., obzirom da je prosječna godišnja potrošnja plina u razdoblju od 2008 do 2013. iznosila 1953,67 m3, a u razdoblju od 2014. do 2016. iznosila je 989,33 m3. Tužitelj ističe da je za izračun naknade za neovlaštenu potrošnju primijenjeno razdoblje od godinu dana od dana kad je zamijećena neovlaštena potrošnja plina (10.8.2015,-10.8.2016.), a koji rok se koristi prema čl. 75. st. 3 Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava kad operator distribucijskog sustava-ovdje tužitelj – ne može utvrditi početak jedne ili više neovlaštene potrošnje plina. Prema navodima tužitelja izračun je izvršen primjenom metodologije propisane čl. 76 Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava, te je utvrđena količina plina od 7982 m3, što izraženo u količini energije iznosi 73.920 kWh, odnosno prema kojem uzevši u obzir cijenu energije uravnoteženja u navedenom razdoblju, ukupna naknada za obračun neovlaštene potrošnje iznosi 20.144,43 kn.
6. U podnesku od 22. listopada 2019. godine tuženica moli da se stavi rješenje o ovrsi izvan snage te se poziva na rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 6 Kv II-444/2018-4, Kir-84/2018 od dana 10. rujna. U sklopu podneska dostavila je izjavu od 22. listopada 2019. kojom potvrđuje da ostaje pri svom iskazu na dan 15. prosinca 2017. u II. Policijskoj postaji- Zagreb.
7. Na pripremnom ročištu održanom 7. studenog 2019. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti, te navoda iz podneska od dana 20. kolovoza 2018. godine te svih dokaznih prijedloga, te je u odnosu na visinu tuženog zahtjeva predložio ukoliko će isto biti potrebno da se provede vještačenje po vještaku strojarske struke , te da se po potrebi, ukoliko sud smatra da je potrebno naloži tužitelju da dostavi dokumentaciju o baždarenju navedenog plinomjera ili da se ista pribavi od D. z. z. m.
Tužena je osporila osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, te je navela kako nije kriva, kako nije išla skidati plombu što proizlazi iz Zapisnika o ispitivanju plinske instalacije u uporabi broj 012235.
Tužena također navodi da u zahtjevu za pohranu plinomjera u skladištu i ispitivanju u ovlaštenom laboratoriju piše kako je stanje monterske plombe u redu. Tužitelj se očituje kako se na plinomjerima instaliranim na plinskim instalacijama krajnjih kupaca nalaze dvije plombe, odnosno plomba G. p. Z. d.o.o. kao operatera plinskog distribucijskog sustava tzv. „monterska plomba“, a koja štiti od neovlaštenog skidanja plinomjera sa instalacije , te plomba Državnog zavoda za mjeriteljstvo na kojoj se nalazi utisnut žig D. z. z. m., a koja štiti od nedozvoljenog pristupa brojčaniku plinomjera, te manipulacije brojčanikom plinomjera, odnosno manipulacijom prikaza potrošnje plina. Tužitelj iznova ističe kako se na spomenutom zahtjevu za pohranu plinomjera jasno navodi kako na plombi koja se nalazi na mjestu gdje bi se trebala nalaziti plomba D. z. z. m. ne nalazi žig Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Isti pojašnjava da naprijed navedeno upućuje na to da je plomba nakon postavljanja na plinomjer, te postavljanje takvog plinomjera na plinsku instalaciju skinuta, a kako bi se moglo pristupiti brojčaniku plinomjera i manipulirati potrošnjom plina te je nakon toga postavljena zamjenska plomba, koja je na isti postavljena koji nije imao otisak Državnog zavoda za mjeriteljstvo, zbog čega se ne može smatrati prikaz potrošnje plina vjerodostojnim.
……………………………………………………
8. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u sve po strankama predložene dokaze i to uvid u Izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja (stranica 3 spisa), dopis službene tehničke podrške (stranica 14–16 spisa), listu mjernih mjesta (stranica 17 spisa), pregled ručnih očitanja (stranica 18-19 spisa),presliku utuženih računa (stranica 17-21 spisa), energetsku suglasnost od 19.7.2022. ((stranica 20-21 spisa), priključnice (stranica 22-23 spisa), Zahtjev za pohranu plinomjera u skladište i ispitivanje u ovlaštenom laboratoriju broj IRN od 11.8.2016. (stranica 24 spisa), sliku plinomjera (stranica 25 spisa), Potvrdu o izvanrednom ispitivanju zakonitosti mjerila od 15. 9. 2016 (stranica 26 spisa), izvješće o ispitivanju plinomjera br. 9/2016/5 (stranica 27 spisa),Zapisnik o ispitivanju plinske instalacije u uporabi (stranica 28 spisa), Izračun energije isporučene količine prirodnog plina za naknadu za neovlaštenu potrošnju plina od 26.6.2017 (stranica 30 spisa), Izračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina (stranica 31 spisa), račun broj 15378/0108/1 (stranica 32 spisa), rješenje Županijskog suda u Zagrebu od dana 10.9.2018. (stranica 42-43 spisa) , rješenje Županijskog suda u Zagrebu od 19.3.2018. (stranica 44-46 spisa), odgovor /dopis H. e. r. A. od 27. svibnja 2020 (stranica 56-58 spisa), iskaz svjedoka T. H. (stranica 82 spisa).
9. Isto tako sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka B. B. (stranica 81 spisa) i T. H. (stranica 82 spisa).
10. Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog tako i svakog pojedinačno, a na osnovi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11,23/13, 43/13 i 89/14, u daljnjem tekstu ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.
11. Među strankama u ovom postupku sporno je da li je tužena neovlašteno koristila usluge tužitelja i je li tužena u obvezi platiti tužitelju naknadu za neovlaštenu potrošnju plina prema utuženom računu.
12. Sud je uvidom u izvod iz poslovnih knjiga tužitelja i presliku utuženog računa utvrdio da se potraživanje tužitelja odnosi na naknadu za neovlaštenu potrošnju plina za period od kolovoza 2015. do kolovoza 2016. , u iznosu od 25.180,55 kn (s PDV- om), s dospijećem plaćanja dana 27. rujna 2017. godine.
13. Kod donošenja Odluke u ovom predmetu sud polazi od odredbi propisanih Mrežnim pravilima plinskog distribucijskog sustava.
Odredbom čl. 74. st.1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava kojim je određeno da se neovlaštenom potrošnjom plina između ostalog razumijeva preuzimanje plina putem plinomjera za koji je dokazano da je onesposobljen za ispravan rad te preuzimanje plina putem plinomjera kod kojega je ovjerna oznaka D. z. z. m., ovlaštenog mjeritelja D. z. z. m., proizvođača plinomjera, operatora distribucijskog sustava uništena, promijenjena, uklonjena ili na bilo koji drugi način oštećena.
Nadalje, sud uzima u obzir i odredbu čl. 74 st.2. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava kod kojeg je propisano da se plinomjerom onesposobljenim za ispravan rad iz stavka 1. ovog članka smatra se plinomjer kod kojega se radi mehaničkog oštećenja ili drugih radnji dovodi u pitanje ispravan rad plinomjera, odnosno kod kojega je radi mehaničkog oštećenja ili drugih radnji moguća manipulacija potrošnjom.
Člankom 75. st 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava propisano je da je krajnji kupac, kao i druga pravna ili fizička osoba za koju je utvrđena neovlaštena potrošnja plina iz članka 74. stavka 1. ovih Mrežnih pravila, dužan je platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od osam dana od dana izdavanja računa.
Člankom 75.st.2 propisano je ako operator distribucijskog sustava ne može utvrditi početak neovlaštene potrošnje iz članka 74. stavka 1. ovih Mrežnih pravila, za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristi se razdoblje od jedne godine.
14. Ocjenjujući utvrđeno činjenično stanje, tj. izvedene dokaze, ovaj sud smatra kako tužena nije dokazala da nije neovlašteno trošila plin niti je da izračunata visina naknade za neovlaštenu potrošnju nije dobra obračunata.
U odnosu na dostavljena rješenja Županijskog suda od strane tuženice (stranica 42- 46 spisa) razvidno je da je Županijski sud odbio prijedlog G. p. Z. d.o.o. za provođenje dokaznih radi protiv osumnjičenice, ovdje tužene radi nedostavljanja dokaza od strane tužitelja u pogledu kaznenog djela iz čl. 228 st.1 Kaznenog zakona. i čl. 277. st.1 Kaznenog zakona.
Međutim, u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim sukladno čl. 12. ZPP-a, a u ovom postupku sud je samostalno utvrđivao činjenično stanje i provodio dokaze.
Uvidom u dostavljenu potvrdu od strane D. z. z. m. od dana 15. rujna 2016. godine (stranica 26 spisa) proizlazi da je ovjerni žig oštećen te da prema nalazu mjerenja mjerilo ne zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve. U izvješća o ispitivanju plinomjera br.9/2016/5 od dana 15 rujna 2016. utvrđeno je da je plinomjeru oštećena ovjerna oznaka te da je mjerilo prema pokazanim rezulatima neispravano, te da je pod rubrikom: broj pečata ili naljepnice navedeno nema.
Uvidom u Izračun energije isporučene količine prirodnog plina za naknadu za neovlaštenu potrošnju plina (stranica 30 spisa) razvidno je da se koristilo razdoblje od jedne godine od 10. 8.2015. do 10.8. 2016. te je u istom izračunu objašnjen način izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina u ovom postupku te je sud i izvršio uvid u Iznos naknade za neovlaštenu potrošnju plina za navedeni period (stranica 31 spisa) koji iznosi 20.144,43 kn i u račun broj: 15378/0108/01 (stranica 32-33 spisa) koji je izdan na iznos od 20.144,44 kn odnosno s PDV-om 25.180,55 kn. Iz dostavljenog odgovora H. e. r. a. (dalje u tekstu HERA) od dana 27. svibnja 2020. (list 56 spisa) na dostavljeni prigovor tužene na izračunatu visinu naknade za neovlaštenu potrošnju plina u navedenom predmetu proizlazi da je HERA sukladno čl. 74. st. 10 Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava provjerila ispravnost izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina iz čl. 74.st.1 Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava i utvrdila da je izračun proveden u skladu s čl. 76 Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava.
15. Svjedok T. H. na okolnost demontaže plinomjera u svom iskazu izjavljuje da se ne sjeća kad je vršio demontažu plinomjera jer je to bilo otprilike prije 6 godina. Sud je dao svjedoku na uvid list 24 spisa – Zahtjev za pohranu plinomjera u skladište i ispitivanju u ovlaštenom laboratoriju, te svjedok izjavljuje da je to njegov zahtjev i da je isti potpisao.
Na upit suda što znači što znači zapisano u Zapisniku – opis stanja plombe DZM: nema žig isti izjavljuje da svaki plinomjer ima plombu DZM-a a ovaj nije imao. Na upit suda zašto je zaokružio u zahtjevu da se treba provesti ispitivanje radi sumnje u neovlaštenu potrošnju u ovlaštenom laboratoriju isti izjavljuje da iz razloga jer plomba nije imala žig.
Na upit tužitelja da li ako nema plombe na tom plinomjeru da li to znači da se onda može pristupiti brojčaniku isti izjavljuje da se može pristupiti brojčaniku.
16. Svjedok B. B. na okolnost na okolnost visine odnosno ispravnosti izračuna za naknadu za neovlaštenu potrošnju navodi da se ne može sjetiti predmetnog slučaja jer je u tom periodu radio jako često te izračune, ali ako je naveo odnosno dostavio tablicu gdje se vidi da izračun naknade za neovlaštenu potrošnju iznosi 20.144,43 kn onda izjavljuje da to je tako.
Na upit suda kako se vrši izračun energije, isporučene količine prirodnog plina za naknadu za neovlaštenu potrošnju plina izjavljuje da se ne sječa točnog postupka, ali se sjeća da kad god je to radio da se izračun temeljio na propisanom postupku iz mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava, a kako je to navedeno na listu 30 spisa koji je potpisao.
Na upit suda da li se sjeća da li je bilo kakvih reklamacija na te izračune za neovlaštenu potrošnju plina isti izjavljuje da je znalo biti, ali ne točno na sam izračun već na izdane račune.
Na upit tužitelja da li je poznato da li netko radi nadzor nad tim izračunima naknade za neovlaštenu potrošnju plina isti izjavljuje da to radi HERA.
Tuženica izjavljuje da svjedok nije objasnio na koji način je došao do izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina i to od 20.144,43 kn odnosna ista izjavljuje da joj nije jasno na koji način je svjedok došao do izračuna kubika za neovlaštenu potrošnju plina,
17. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka B. B. na okolnost izračuna visine naknade jer je isti životno logičan i u skladu je s ostalom priloženom dokumentacijom u spisu.
Sud je ocijenio istinitim i iskaz svjedoka T. H. na okolnost demontaže plinomjera jer je isti također u skladu s ostalom priloženom dokumentacijom u spisu.
18. Dakle, slijedom svega navedenog, sud je ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa 25.180,55 kn sa zakonskom kamatom tekućom od 28. rujna 2017. Kako tuženik svoju obvezu nije ispunio do 27. rujna 2017. godine temeljem čl. 29. st.1. ( NN broj: 35/05, 41/08,125/11 , 78/15 i 114/22, dalje u tekstu ZOO) duguje tužitelju pored glavnice i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata određuje se sukladno čl. 29. st. 2. ZOO) te je odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.
19. Platni nalog ukinut je u dijelu u kojem je tuženiku naloženo naknaditi tužitelju trošak ovršnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi. Stav je Vrhovnog suda Republike Hrvatske, izražen u Zaključku br. 3. sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela Županijskih sudova održanom 2. lipnja 2017., u kojemu je pod 3.1. navedeno: "Presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezna kamata na dosuđeni trošak teče od donošenja prvostupanjske presude." Nastavno na sva gornja utvrđenja glede tužiteljevih ovršnih troškova, sud je o dijelu platnog naloga iz rješenja o ovrsi koji se odnosi na nalog na plaćanje troškova ovršnog postupka u ukupnom iznosu od 795, 76 kn i predvidivih troškova u iznosu od 81,00 kn, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom, odlučio kao u stavku II. izreke ove presude.
13. Tužitelju je priznat zatraženi trošak javnobilježničke nagrade prema čl. 6. Pravilnika o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (NN 8/2011) u iznosu od 752,25 (uključen PDV ) te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.
14. Tužitelju nisu priznati predvidivi troškovi u iznosu od 81,00 kn i javnobilježnički trošak u iznosu od 43,50, budući da sudu ne prileži dokaz da su isti nastali.
U Svetom Ivanu Zelini 9. siječnja 2023.
SUDAC
Vesna Valetić,
v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se predaje putem ovog suda, a za nadležan Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka.
Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1, 2, 4, 5, 6, 8, 9, 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. ZPP-a).
DN-a:
1. tužitelju
2. tuženiku