Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

Poslovni broj: 18 Ovr-394/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Silviji Maleš, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Republika Hrvatska, Z., OIB …, protiv ovršenika N. B. j.d.o.o. Š., OIB …, kojeg zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik u Š., radi prisilne naplate novčane tražbine, dana 9. siječnja 2023.

r i j e š i o  j e

Odbacuju se prijedlozi ovršenika od dana 18. srpnja 2022. za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim i odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

Obrazloženje

1. Prijedlogom od dana 18. srpnja 2022. ovršenik pobija rješenje Državnog inspektorata, Klasa: UP/I-4362-02/16-02/1544 od 16. listopada 2019. temeljem kojeg se radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 70.000,00 kuna plijene novčana sredstva ovršenika po računima koje ima kod banaka te predlaže da sud navedenu pljenidbu proglasi nedopuštenom, odnosno, da odgodi prijenos novčanih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja.

2. Ovršenik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer da nikada nije bio investitor predmetne rekonstrukcije – dogradnje dijela prizemlja tlocrta „L“ u smislu odredbi Zakona o građevinskoj inspekciji, niti je vlasnik ili korisnik poslovnog prostora u prizemlju zgrade u Š., k.č.br. 3242/2 K.O. Š..

3. Isto tako da nije bio ovlašten niti imao ikakvu mogućnost postupiti po predmetnom rješenju građevinske inspekcije iz više razloga;

- jer da je predmetni prostor oduvijek javna gradska površina na kojoj je izvršena predmetna dogradnja od strane drugih osoba, a ne ovršenika, koju površinu s dogradnjom je Grad Š. a Ured državne uprave u županiji je rješenjem utvrdio da prostor i oprema ugostiteljskog objekta Š. 1983 j.d.o.o. Š. ispunjavaju minimalne uvjete glede uređenja i opreme ugostiteljskog objekta te druge uvjete, te da se djelatnost obavlja u prostu za usluživanje u zatvorenom veličine 48 m2 s 45 sjedećih mjesta, a na otvorenom veličine 45 m2 s 40 sjedećih mjesta,

-jer da je prije donošenja pobijanog rješenja morao napustiti predmetni prostor i poslovanje prenijeti na poslovnu adresu u Š.,

-te da nikada nije zaprimio pobijano rješenje u kojemu je navedeno da ovršenika zastupa direktorica N. R. iako je ona prestala biti direktor ovršenika 17. travnja 2019. iz čega proizlazi da je ovrhovoditelj rješenje dostavio osobi koja nije ovlaštena za zastupanje ovršenika umjesto ovlaštenoj osobi ovršenika zbog čega to rješenje nije moglo postati izvršno i steći svojstvo ovršne isprave.

4. Zbog navedenog, jer ovršenik nije bio investitor i nije nikada zaprimio predmetno rješenje niti je imao ovlaštenje i mogućnost postupiti po rješenju građevinske inspekcije od 16. listopada 2019., a kako je Grad Š.. predmetni prostor i dogradnju koji se nalaze na javnoj površini utvrdio legalnom i dao na korištenje drugoj osobi, tada je prestala obveza izvršenja inspekcijskog rješenja protiv ovršenika pa je ovrhovoditelj morao po službenoj dužnosti rješenjem obustaviti predmetni postupak.

5. Ovršenik ističe i to da je predmetna blokada njegovih računa poduzeta upravo nakon što je napokon započeo s poslovanjem u svom ugostiteljskom objektu na J., usred turističke sezone u kojoj ovršenik jedino može ostvariti određeni svojih prihoda te skoro 3 godine nakon izvršnosti rješenja radi naplate neopravdano visoke kazne. Navedena blokada da potpuno onemogućava njegovo poslovanje i stvara uvjete za daljnju blokadu računa, a slijedom toga pokretanje stečajnog postupka protiv ovršenika čime će ovršeniku nastati teško popravljiva šteta dok odgodom ovrhe ovrhovoditelju neće nastati nikakva šteta.

6. Temeljem članka 210. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14 i 73/17,93/14 i 131/20 dalje: OZ 112/12) nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (stavak 1.). Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. na odgovarajući način se primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz članka 50. i 53. (stavak 2.)

7. Navedena pravna sredstva - prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu - stoje na raspolaganju ovršeniku u postupku izravne naplate pred FINA-om pokrenutom na temelju jedne od odluka propisanih odredbom članka 209. stavak 1. OZ-a.

8.U konkretnom slučaju nepobitno iz podataka spisa predmeta proizlazi da se novčana sredstva ovršenika koje ima po računima otvorenim kod banaka plijene i prijenose u korist ovrhovoditelja temeljem rješenje Državnog inspektorata, Klasa: UP/I-4362-02/16-02/1544 od 16. listopada 2019.

9. Navedenim rješenjem utvrđuje se da je postalo izvršno rješenje kojim je ovršeniku kao investitoru naloženo uklanjanje započete rekonstrukcije - dogradnje dijela prizemlja na nekretnini čest. br. 3242/2 (točka 1.), da investitor nije uklonio predmetnu nadogradnju nego je nastavio s daljnjim građenjem (točka 2.), da se isti prisiljava na uklanjanje dogradnje novčanom kaznom od 70.000,00 kuna (točka 3. ), koju kaznu je dužan platiti u korist državnog proračuna (točka 4.) uz upozorenje da ukoliko ne ukloni predmetnu dogradnju da će se na isto prisiljavati novom novčanom kaznom (točka 5.), a ukoliko ne postupi po točki 4. tj. ne plati izrečenu kaznu od 70.000,00 kuna izvršenje iste da će se provesti sudskim putem.

10. Iz sadržaja pobijanog rješenja utvrđeno je da je riječ o rješenju o prisilnom izvršenju nenovčane obveze novčanom kaznom donesenim u skladu s odredbama članka 137., 139 i 142. Zakona o općem upravnom postupku (dalje: ZUP) na kojem je otisnuta klauzula izvršnosti s danom 5. studenog 2019.

11. Dakle, u konkretnom slučaju radi se o posebnom ovršnom postupku tj. postupku izvršenja koje provodi javnopravno tijelo u skladu s odredbama ZUP-a i protiv pobijanog rješenja ovršenik može pokrenuti upravni spor pred mjesno nadležnim Upravnim sudom, kako to i stoji u Uputi o pravnom lijeku predmetnog rješenja.

12. Glede prijedloga za odgodu postupka izravne naplate ovršeniku se ukazuje na odredbu članka 140. stavak 1. ZUP-a kojom je propisano da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravnotijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drugačije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom intresu. Izvršenje će se odgoditi ako je u izvršenju obveze dopušten poček ili se umjesto izvršnog privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja (stavak 2. ). O Odgodi izvršenja donosi se rješenje (stavak.3.)

13. Slijedom navedenog, pravni lijek kojim ovršenik može pobijati predmetno rješenje je upravni spor, dok o prijedlogu za odgodu odlučuje javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje te stoga prijedlozi iz članka 210. stavak 1. OZ-a kojeg je ovršenik podnio sudu nisu pravna sredstva kojima se može pobijati predmetno rješenje Državnog inspektorata, zbog čega su ti prijedlozi u konkretnom slučaju nedopušteni pa je odlučeno kao u izreci.

Šibenik, 9. siječnja 2023.

SUTKINJA

Silvija Maleš, v.r.