Pn-221/22.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: Y. C. B. d.o.o., OIB: ..., kojeg zastupa
punomoćnica J. D., odvjetnica iz K. S., protiv
tuženika: E.O. d.d., OIB: ...,
kojeg zastupaju punomoćnici iz O.D. G. i p.
d.o.o., radi naknade štete, nakon održane i
zaključene glavne i javne rasprave 29. studenog 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja J. G., odvjetničke vježbenice kod odvjetnice J.
D. i punomoćnika tuženika I. K., odvjetnika u O. D. G. i p. d.o.o., 5. siječnja 2023.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju s osnova imovinske štete iznos od 1.858,12 eura/14.000,00 kuna sa zateznom kamatom koja teče od presuđenja, dakle od 5. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 %-tna poena.
Za više traženo na ime potraživanja zatezne kamate od 10. lipnja 2014. do 4. siječnja 2023., tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 2.318,50 eura/17.468,75 kuna .
Za više traženo u iznosu od 958,09 eura/7.218,75 kuna , tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi, zaprimljenoj 28. srpnja 2015., se navodi kako je vozilo u vlasništvu tužitelja kojeg je vozila djelatnica tužitelja A. M. 10. lipnja 2014. sudjelovalo u prometnoj nezgodi istog dana. Predmetnim vozilom marke R. M., reg. oznake .... kretalo se kroz zapadnu tunelsku cijev tunela M. u smjeru
juga lijevom prometnom trakom i približavala se zaustavljenom sklopu teretnih vozila koje je bez ikakvih znakova upozorenja bilo zaustavljeno na desnoj prometnoj traci. Istovremeno se tom sklopu teretnih vozila desnom prometnom trakom približavalo NN vozilo koje je sustizalo R.. Neposredno nakon što je preteklo R. po desnoj prometnoj traci, počelo je naglo skretati u lijevu traku pred R. i kočiti, izbjegavajući nalet na zaustavljeni sklop teretnih vozila. Uslijed takvog kretanja NN vozila i njegovog naglog kočenja, R. sa svojim prednjim dijelom nalijeće na NN vozilo, koje se nakon naleta R. ne zaustavlja, već ubrzava i odlazi sa mjesta nesreće. Nakon sraza navedenih vozila u zadnji dio osobnog automobila R. prednjim dijelom udario je osobni automobil marke B. registarske oznake i broja ... i koje vozilo je osigurano kod tuženika po polici broj ... i kojim vozilom je upravljao J. R.. Za nastalu štetu na stražnjem dijelu R. isključivo je odgovoran osiguranik tuženika J. R., odnosno vozač B.-a
jer vožnju nije prilagodio stanju i uvjetima na cesti, odnosno nije držao potreban razmak. Prilikom navedene prometne nezgode na vozilu tužitelja je nastala šteta u visini od 14.000,00 kuna. Tužitelj je pozvao tuženika da nadoknadi štetu, međutim tuženik je isto odbio. Kako tuženik ne pristaje tužitelj nadoknaditi nastalu štetu, tužitelj na temelju članka 1089. stavak 1. i 2. ZOO-a predlaže donijeti presudu kojom će se tuženik s osnova imovinske štete obvezati tužitelju isplatiti iznos od 14.000,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom te mu također naknaditi prouzročeni parnični trošak.
2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 9. ožujka 2018., tuženik je priznao pasivnu legitimaciju samo stoga što je vozilo reg. oznake ... koje je sudjelovalo u predmetnoj prometnoj nezgodi i tužba ga ukazuje štetnikom na dan 10. lipnja 2014. bilo osigurano kod tuženika važećom policom osiguranja od automobilske odgovornost. U konkretnom slučaju se radi o šteti uzrokovanoj pogonom vozila, a tužitelj je vlasnik jednog od vozila pa se odgovornost sudionika cijeni po načelu krivnje. Drugim riječima tužitelj nije treća osoba pa mu tuženik može odgovarati isključivo razmjerno krivnji svojeg osiguranika. Budući da na strani tuženikova osiguranika ne postoji krivnja za nastanak nezgode, nema ni obveze tuženika naknaditi tužitelju nastalu štetu na vozilu. Naime, iz dokazne građe priložene uz tužbu je razvidno da je u predmetnoj nezgodi, osim vozila tužitelja i tuženikovog osiguranika, sudjelovalo još jedno vozilo koje je napustilo lice mjesta nezgode te je ostalo nepoznato. Upravo je protupravno postupanje nepoznatog vozila isključivi uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja, a što proizlazi iz priloženog zapisnika o očevidu. Kako osiguranik ne odgovara za štete počinjene od strane nepoznatih vozila, a na strani njegovog osiguranika nema nikakve krivnje za nastanak nezgode, tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev te predlaže istog odbiti uz obvezu tužitelja naknaditi parnični trošak tuženiku. Iako je tužbeni zahtjev prema mišljenju tuženika neosnovan, isključivo radi ekonomičnosti postupka, tuženik čini nespornim visinu štete na stražnjem dijelu vozila tužiteljice (a koja se tužbom potražuje). Tuženik se protivi i zatraženom početku tijeka zakonskih zateznih kamata s osnova imovinske štete kao neosnovanom. Naime, nikakvih dokaza o tome da li je i kada, tužitelj popravio vozilo i time angažirao vlastita novčana sredstva u svrhu reparacije štete, ovdje nema. Time se ovdje radi o tzv. imovinskoj nenovčanoj šteti pa kamate mogu teći isključivo od dana presuđenja. Slijedom iznijeto predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.
3. Općinski sud u S. je 13. studenog 2020. donio presudu pod poslovnim brojem Pn-1126/15. kojim je naložio tuženiku isplatiti tužitelju s osnova imovinske štete iznos od 14.000,00 kuna zajedno sa zateznom kamatom od 14. lipnja 2014. pa do isplate, dok je za više traženo na ime potraživanja zatezne kamate od 10. lipnja 2014. do 13. lipnja 2014., tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
3.1. Županijski sud u O. je rješenjem pod poslovnim brojem Gž-564/2021-2 od 2. lipnja 2022. usvojio žalbu tuženika te ukinuo presudu Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem Pn-1126/15. od 13. studenog 2020. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvida štete broj ..., dopisa E. o., Podružnica S. od 11. rujna 2014.,
Službene bilješke PU, PP ..., broj 511-12-36-03-596/14 od 3. rujna 2014., zapisnika o očevidu PU, PP ... broj: 511-12-36-03-596-2014. od 3. rujna 2014., izjave o tijeku nastanka prometne nezgode 24. lipnja 2014., saslušanjem svjedokinje A. M., J. R., pisanog nalaza i mišljenja sudskog
vještaka N. K. od 8. svibnja 2019., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. od 28. rujna 2020.
5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.
6. Tužbeni zahtjev je osnovan.
7. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.
8. Odredbama članaka 1085. stavak l. i 4. te članka 1090. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05. i 41/08. – u daljnjem tekstu ZOO) određuju se uvjeti za dosudu naknade materijalne štete kao i obim te naknade. U njima je propisano da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, s tim da će sud, između ostalog, dosuditi oštećenom naknadu u novcu kad on to zahtijeva. Tu će naknadu sud, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovane štete, dosuditi u svoti koja je potrebna da se materijalna situacija oštećenom dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje (potpuna naknada).
8.1. Odredom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe osim ako je šteta nastala nakon toga.
9. Čitanjem izvida štete broj ... utvrđeno je da je na vozilu R.
M. reg. oznake ... u vlasništvu Y. C. B. d.o.o. procijenjena totalna šteta na prednjem i stražnjem dijelu vozila.
10. Čitanjem dopisa E.O. od 11. rujna 2014.
utvrđeno je da istim izvještavaju Y. C. B. d.o.o. da je odštetni zahtjev od
14. lipnja 2014. pravno neosnovan jer nema odgovornosti njihovog osiguranika. Na temelju dokumentacije kojom su raspolagali, utvrdili su da je za prometnu nezgodu i nastalu štetu odgovoran NN vozač koji je na dan predmetne nezgode upravljao NN vozilom pa u konkretnom slučaju ne postoji njihova obveza preuzeta ugovorom o obveznom osiguranju.
11. Čitanjem Službene bilješke PU ...., PP ..., broj 511-12-36-03-596/14 od 3. rujna 2014. utvrđeno je da je ista sastavljena postupajući po planu rada od 10. lipnja 2014., a u svezi prometne nesreće s materijalnom štetom koja se dogodila istog dana oko 15,43 sati u S. na kolniku DC ..., dionica 18, na 6 kilometru, a u kojoj su sudjelovali NN vozač s NN vozilom, A. M. s osobnim automobilom marke R. M. reg. oznake ... i J. R. s osobnim automobilom
marke B. reg. oznake ....
NN vozač je upravljao NN vozilom desnom prometnom trakom, zapadne kolničke trake državne ceste broj 1 od smjera sjevera u smjeru juga. Dolaskom do mjesta događaja izvršio je radnju prestrojavanja u lijevu prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da navedenom radnjom ne dovodi u opasnost druge sudionike u prometu i imovinu uslijed čega je u zadnji dio njegova automobila prednjim dijelom udario osobni automobil marke R. M. reg. oznake ... s kojim je
lijevim prometnim trakom zapadne kolničke trake od smjera sjevera u smjeru juga upravljala A. M.. Uslijed jačine udara NN automobil se odbio u smjeru jugoistoka te je prednjim lijevim kotačem udario u istočni rub zapadne kolničke trake državne ceste broj 1. Nakon sraza navedenih vozila, uslijed iznenadne opasnosti na cesti, u zadnji dio osobnog automobila R. M. prednjim dijelom udario je osobno automobil marke B. reg. oznake ... kojim je upravljao J.
R. iza vozačice M..
Nakon prometne nesreće NN vozač s NN vozilom udaljio se s mjesta događaja prometne nesreće, a da drugim sudionicima u prometnoj nesreći nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću.
12. Čitanjem zapisnika o očevidu PU, PP ... broj: 511-12-36-03-596-2014. od 3. rujna 2014. utvrđeno je:
- da je isti sastavljen 10. lipnja 2014. u S., državna cesta broj 1, a povodom prometne nesreće s ozlijeđenom osobom i materijalnom štetom koja se dogodila 10. lipnja 2014. oko 15,43 sati u S. na kolniku državne ceste broj 1, dionica 18, na 6 kilometar stupu u zapadnoj tunelskoj cijevi tunela M.
- da se mjesto događaja nalazi na zapadnoj cijevi tunela M. na kolniku državne ceste broj 1. Mjesto događaja pruža se od smjera sjevera u smjeru juga u vidu nepreglednog zavoja u lijevo s padom na oko 1-3 %. Podijeljen je isprekidanom razdjelnom crtom na dvije prometne trake, namijenjene za jednosmjerno odvijanje prometa. Brzina kretanja vozila na mjestu događaja u trenutku prometne nesreće, prometnim znakom bila je ograničena na 80 km/h
- da je mjesto događaja prometne nesreće zatečeno u izmijenjenom stanju na način da je NN vozač s NN vozilom napustio mjesto događaja u nepoznatom smjeru dok vozačica M. i vozač R. nisu pomicali svoja vozila
- pregledom mjesta događaja pronađeni su tragovi struganja donjeg postroja osobnog automobila R., tragovi-krhotine plastike i laka, tragovi iscurile tekućine, kao i tragovi blokiranih kotača skupa vozila (teretnog automobila M. i priključnog vozila F.) te drugih tragova nije bilo
- nakon izvršenog očevida prometne nesreće izvršen je pregled nadzornih kamera tunela M. u centru H.C. u mjestu D. te je po dolasku
u postaju istima upućen dopis s traženjem da se vidu elektronski zapisi isječka sa snimkom događaja ustupi u svrhu utvrđivanja svih činjenica nastanka prometne nesreće, kao i pomoć pri pronalaženju NN vozača i vozila
- 31. kolovoza 2014. dobili su elektronski video zapis na optičkom mediju (CD), pregledom video zapisa i pokušajem obrade istih nisu uspjeli doći do korisnih informacija o počinitelju ove prometne nesreće.
13. Čitanjem izjave o tijeku nastanka prometne nezgode 24. lipnja 2014. koju je potpisao J. R. utvrđeno je da se u istoj navodi kako se prometna nezgoda
dogodila u tunelu M. na brzoj cesti K. – S. u desnom prometnom traku
nalazila se zaustavljena cisterna. Vozilo koje se kretalo u desnom prometnom traku tunela naglo je prešlo u lijevi prometni trak u kojem se kretao. Prilikom takvog naglog i zaista neopreznog prelaska vozila došlo je do sudara između vozila koje se nalazilo ispred njegovog vozila u lijevom prometnom traku i spomenutog vozila. S obzirom da se vozilo ispred njegovog vozila naglo zaustavilo prilikom udara u vozilo koje je prelazilo iz desnog u lijevi prometni trak nije bio u mogućnosti zaustaviti svoje vozilo. Napominje da se kretao sukladno propisima o sigurnosti na cestama te da nije ni u kom slučaju kriv za prometnu nezgodu. Također napominje da nije bilo znakova upozorenja, niti znakova opasnosti iz čega bi se moglo naslutiti8 da se u tunelu nalazi zaustavljan cisterna.
14. Iz iskaza svjedokinje A. M. proizlazi kako je u trenutku prometne nezgode vozila automobil marke R. M. te se kretala brzom cestom iz
pravca D. prema S.. U jednom od tunela na tom potezu krećući se lijevom stranom primijetila je da je s desne strane bio zaustavljen kamion, ali bez postavljenih znakova u smislu trokuta ili slično. U tom trenutku se kretala dozvoljenom brzinom po njenoj procijeni otprilike 80 km/h. U tom trenutku na samom ulasku u tunel primijetila je osobni automobil, manji od njenog bijele boje, vrste automobila tj. marke se nije mogla sjetiti, koji je krenuo u pretjecanje. U trenutku kad je bio u desnoj traci kako bi izbjegao parkirani, odnosno zaustavljeni kamion i u toj radnji pretjecanja izletio pred njen automobil i počeo kočiti. Došlo je do kontakta njenog automobila sa tim bijelim autom, međutim vozač tog bijelog automobila nije se zaustavio, nije izašao iz automobila već je napustio mjesto nezgode. Kako je u tom trenutku bila zaustavljena u tunelu u lijevoj traci iz istog pravca naišao je automobil B. kojim je upravljao J. R. u kojem trenutku je došlo do sudara na način
da je isti udario u stražnji kraj njenog auta. U tom trenutku od siline tog udarca skupa sa automobilom je bila pomaknuta u desnu traku te je još proklizala do kraja tunela. Priskočio joj je u pomoć i sam vozač B.-a J. R. koji joj je pomogao izaći
iz auta. Osim J. R. priskočio joj je u pomoć i čovjek za kojeg pretpostavlja da je bio vozač kamiona, koji je nakon što se dogodila nezgoda postavio znak trokuta iza kamiona, s tim da je vozač kamiona neposredno pred nezgodu već bio izvan kamiona pretpostavlja s namjerom da postavi znak. Policiju su na licu mjesta čekali više od sat vremena, dok je vučna služba došla prije policije. Promet u tunelu nije bio blokiran budući je bila slobodna lijeva prometna traka s obzirom da su se njen automobil i automobil J. R. nakon udara nalazili u desnoj prometnoj traci.
U trenutku sraza sa NN vozilom njen automobil se ugasio budući je ključ (kartica ključa) iskočio iz svog ležišta.
15. Svjedok J. R. je naveo kako se predmetnog dana kretao brzom
cestom iz smjera D. prema S. lijevom prometnom trakom. Prije ulaza u zadnji tunel na tom dijelu ceste nije bilo nikakvih upozorenja u smislu usporavanja brzine i slično. U jednom trenutku krećući se lijevom stranom ceste, s tim da napominje da se ispred njega nalazio automobil marke R., je primijetio da vozač bijelog P. iz svoje desne trake naglo skreće u lijevu, a vjerojatno iz razloga da bi izbjegao cisternu koja je bila zaustavljena u desnoj traci u samom tunelu. Iza cisterne nisu bili postavljeni znakovi u smislu trokuta i sl. Dakle, vozač P., a da bi izbjegao sudar sa cisternom, naglo skreće u traku ispred vozila R., s tim da mu nije poznato je li došlo do kontakta ta dva vozila, a kako je vozačica R. počela
kočiti, a on je vozio iza nje, nije se uspio na vrijeme zaustaviti, jer se radilo o djeliću sekunde te je udario u stražnji dio vozila R.. Vozač bijelog P. je nastavio vožnju i udaljio se s mjesta nezgode. Njegovo vozilo i vozilo R. zaustavili su se 20-tak metara ispred cisterne. U trenutku nezgode vozač cisterne je bio izvan svog vozila, ali nije mogao točno reći je li vozač cisterne mogao vidjeti samu nezgodu. Sjeća se samo da je davao znakove rukama kao upozorenje za nezgodu u tunelu. Prije ulaska u tunel bio je neposredno iza vozila R., između njih nije bilo drugih vozila, a razmak između njih je bio otprilike 40-tak metara. Nadalje, sama cisterna se nije mogla vidjeti prije ulaska u tunel, a negdje na pola tunela je vidio kako je vozačica R.-a počela kočiti. Dotične prigode se kretao dozvoljenom brzinom što je oko 80 km/h te je imao upaljena svjetla jer se ista automatski pale u njegovom vozilu te nikako nije mogao izbjeći sudar sa vozilom R.-a.
16. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. od 8. svibnja 2019. proizlazi da je mjesto naleta između prednjeg dijela osobnog vozila R. M. reg. oznake ... i stražnjeg dijela nepoznatog osobnog vozila nalazi
na udaljenosti od oko 65 metara od početne točke mjerenja u pravcu juga na lijevoj istočnoj prometnoj traci. Analizom videosnimke u tunelu M. na kolniku državne ceste D1, primarni nalet dogodio se u 15 sati 46 minuta i 15 sekunda. Nakon primarnog naleta vremenski gledano u 15 sati 46 minuta i 46 sekunda dogodio se sekundarni nalet između osobnog vozila B. reg. oznake ... i stražnjeg
dijela osobnog vozila R. M. reg. oznake ... i to na način da je
došlo do naleta prednjeg dijela osobnog vozila B. na stražnji dio osobnog vozila R. M. gdje su uzdužne osi sudionika bile gotovo paralelne, a uvažavajući pravac kretanja oba vozila. Između primarnog i sekundarnog naleta, a što je vidljivo i na priloženim snimkama protekao je vremenski interval od približno 1 sekunde. Uvažavajući način sekundarnog naleta te konačne položaje osobnih vozila R. M. i B. nakon sekundarnog naleta, brzina kretanja osobnog vozila
B. neposredno prije sekundarnog naleta iznosi 94 km/h, odnosno 26 m/s. Kako je vidljivo na videosnimci iz tunela M. vozač osobnog vozila B. na udaljenosti od oko 30 metara prije mjesta naleta ima upaljena štop svjetla pa je jasno da je vozač istog vozila poduzeo intenzivno kočenje znatno prije mjesta naleta, a gdje je početak reagiranja na kočenje, o tome se vještak ne može egzaktno očitovati jer na kolniku ne postoje nikakvi vidljivi tragovi kočenja pa približna brzina kretanja osobnog vozila B. neposredno prije poduzetog kočenja iznosi oko 110 km/h ili 30,5 m/s. Vremenski gledano sekundu nakon primarnog naleta na stražnji dio nepoznatog osobnog vozila, a koje je pomaknuto sa mjesta nezgode, uslijedio je sekundarni nalet pa nije moguće matematičkim putem odrediti brzinu kretanja osobnog vozila R. M. neposredno prije primarnog naleta, ali analizom videosnimke iz tunela M. te analizom prijeđenog puta u zabilježenom vremenskom intervalu koji je jasno prikazan na navedenoj snimci, brzina kretanja osobnog vozila R. M.
neposredno prije primarnog naleta iznosi oko 70 km/h, dok je neposredno prije poduzimanja kočenja, a što je vidljivo također na videosnimci brzina kretanja osobnog vozila R. M. iznosila oko 90 km/h ili 24,9 m/s. Ako promatramo položaj osobnog vozila B. sekundu prije samog sekundarnog naleta, vidljivo je da se isti nalazi udaljen oko 30 metara od mjesta sekundarnog naleta.
Mjesto prometne nezgode nalazi se u S., na kolniku državne ceste broj 1, na dionici 18, kilometarski stup broj 6 u zapadnoj tunelskoj cijevi tunela M.. Neposredno prije primarnog naleta osobno vozilo R. M. kreće se istočnom,
odnosno lijevom prometnom trakom navedene dionice iz pravca sjevera u pravcu juga brzinom od oko 90 km/h ili 24,9 m/2. Ispred osobnog vozila R. M.
kreće se nepoznato osobno vozilo koje neposredno prije primarnog naleta obavlja radnju prestrojavanja iz desnog, odnosno zapadnog u lijevi, odnosno istočni prometni trak navedene dionice i na taj način ulazi u putanju kretanja osobnom vozilu R. M.. Nije moguće izračunati egzaktno matematičkim putem brzinu kretanja nepoznatog vozila iz razloga što je isto nakon naleta pobjeglo s mjesta nezgode pa nije poznat konačni položaj nepoznatog vozila nakon primarnog naleta. Do primarnog naleta između prednjeg dijela osobnog vozila R. M. reg. oznake ...
i nepoznatog vozila dolazi na udaljenosti od oko 65 metara od početne točke mjerenja u pravcu juga i na istočnoj prometnoj traci, a kada je došlo do kontakta prednjeg dijela osobnog vozila R. M. i stražnjeg dijela nepoznatog
osobnog vozila koje je nakon primarnog naleta napustilo mjesto nezgode. Primarni nalet dogodio se analizom videosnimke u 15 sati 46 minuta i 15 sekunda. Iza osobnog automobila R. M. lijevim, odnosno istočnim prometnim trakom
kreće se osobno vozilo B. reg. oznake ... i neposredno prije poduzimanja intenzivnog kočenja kreće se sa brzinom od oko 110 km/h ili 30,5 m/s. Do sekundarnog naleta između prednjeg dijela osobnog vozila B. i stražnjeg dijela osobnog vozila R. M. dolazi na udaljenosti od oko 67 metara od početne točke mjerenja u pravcu juga i na lijevoj, odnosno istočnoj prometnoj traci navedene dionice, a kada su uzdužne osi sudionika zatvarale kut od oko 0°, odnosno bile su gotovo paralelne uvažavajući pravac kretanja sudionika neposredno prije naleta. Analizom mogućnosti uočavanja u navedenom tunelu, vještak navodi da je vremenski gledano sekundu prije naleta osobno vozilo B. od mjesta sekundarnog naleta bilo udaljeno oko 30 metara i vozač osobnog vozila B. jasno je mogao uočiti primarni nalet osobnog vozila R. M. ispred sebe i na navedenoj udaljenosti uz poduzimanje intenzivnog kočenja i uz uvjete da je vrijeme reakcije izvan puta od 30 metara, a što je i vidljivo po video snimci, zaustavio bi se do mjesta sekundarnog naleta da se giba sa brzinom ograničenja od 80 km/h ili 22,16 m/s.
16.1. Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka N. K. od 28. rujna 2020. proizlazi kako je nesporno da se vozilo B. kretalo sa brzinom od oko 110 km/h. U fotografiji broj 2 u vještvu vremenski gledano u 15 sati, 46 minuta i 15 sekundi vidljivo je vozilo tuženika B. sa upaljenim štop svjetlima i to na udaljenosti od oko 30 metara od mjesta sekundarnog sraza koji je bio u 15 sati, 46 minuta i 16 sekunda, dakle svega 1 sekundu nakon što je zabilježena pozicija osobnog vozila tuženika B. sa upaljenim štop svjetlima. Ako je udaljenost između sudionika oko 30 metara, a vozilo B. imalo je upaljena štop svjetla, tada je reagirao najmanje sekundu prije toga što pri brzini od 110 km/h daje prijeđeni put od dodatnih 30 metara pa je osobno vozilo tuženika B. u trenutku kada je vozač instinktivno reagirao intenzivnim kočenjem na pojavnost prepreke ispred sebe od mjesta sekundarnog sraza bio udaljen oko 60 metara. Slijedom navedenog, da se vozač osobnog vozila B. kretao s brzinom od 80 km/h na putu od oko 60 metara bi se zaustavio približno oko mjesta sekundarnog naleta, odnosno zbog usporenja kočenjem, osobno vozilo R. M. bi produžilo prema naprijed, jer je vidljivo da je isto vozilo od mjesta sekundarnog naleta prema naprijed se kretalo barem 40 metara pa je jasno da ga osobno vozilo B. u navedenim kinematičkim uvjetima ne bi stiglo.
17. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 14.000,00 kuna na ime naknade imovinske štete nastale na stražnjem dijelu vozila tužitelja marke R. M., reg. oznake ..., a sve povodom prometne nezgode koja se
dogodila 10. lipnja 2014. u mjestu M. na D1, dionica 18, izvan naseljenog mjesta.
18. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev tužitelja smatra osnovanim.
19. Tako, tijekom postupka sud je utvrdio sljedeće:
- da se mjesto prometne nezgode nalazi u S. na kolniku državne ceste D1, dionice 18, kilometarski stup broj 6, zapadnoj tunelskoj cijevi tunela M.
- da se neposredno prije primarnog sraza osobno vozilo R. M. reg. oznake ... kreće istočnim ili lijevim prometnim trakom navedene dionice iz pravca sjevera u pravcu juga i neposredno prije poduzimanja kočenja i prelaska nepoznatog osobnog vozila iz desnog na lijevi prometni trak, kreće se sa brzinom od oko 90 km/h ili 24,9 m/s
- da se nepoznato osobno vozilo, a što je jasno vidljivo iz priložene videosnimke tunela M. kreće desnom prometnom trakom, dakle paralelno sa osobnim vozilom R. M. i neposredno prije naleta, na približnoj udaljenosti od oko 15 metara prije mjesta primarnog naleta i od osobnog vozila R. M., a koje se kretalo iza nepoznatog vozila, nepoznato osobno vozilo obavljalo je radnju prelaska iz desnog u lijevi prometni trak i na taj način ulazi u putanju kretanja osobnom vozilu R. M. koje se kreće iza nepoznatog osobnog vozila
- da do primarnog sraza između prednjeg dijela osobnog vozila R. M. i stražnjeg dijela nepoznatog osobnog vozila dolazi na udaljenosti od oko 65 metara od početne točke mjerenja u pravcu juga i na istočnoj, odnosno lijevoj prometnoj traci
- da je nakon primarnog naleta nepoznato osobno vozilo napustilo mjesto nezgode tako da matematičkim putem nije moguće izračunati brzinu kretanja vozila neposredno prije i u samom naletu
- da vremenski gledano sekundu nakon primarnog naleta dolazi do sekundarnog naleta i to između prednjeg dijela osobnog vozila B. reg. oznake ... i stražnjeg dijela osobnog vozila R. M. reg. oznake ..., a
kada su uzdužne osi sudionika, a uvažavajući pravce gibanja neposredno prije naleta bile gotovo paralelne
- da se analizom videosnimke osobno vozilo B. sekundu prije naleta, a koji je ostvaren vremenski gledano u 15 sati 46 minuta i 16 sekunda, dakle sekundu nakon primarnog naleta, nalazilo udaljeno oko 30 metara od mjesta primarnog naleta i sa vidljivo upaljenim štop svjetlima i kretalo se približnom brzinom od oko 110 km/h
- da je sam sekundarni nalet ostvaren pri brzini kretanja vozila B. od oko 94 km/h ili 26 m/s
- da je obzirom na mogućnost uočavanja primarnog naleta od strane vozača osobnog vozila B. te njegovog položaja vremenski gledano sekundu prije naleta i to na udaljenosti od oko 30 metara prije mjesta primarnog naleta, kada je po upaljenim štop svjetlima na vozilu B. vidljivo da je isti već ranije reagirao na kočnicu, za zaključiti je da se isti kretao sa brzinom ograničenja od 80 km/h uz već poduzetu reakciju na kočenje, zaustavio bi se do mjesta sekundarnog naleta i do naleta ne bi ni došlo.
19.1. Sve navedeno proizlazi iz naprijed citiranih i analiziranih dokaza.
20. Sudski vještak N. K. otklanjajući primjedbe na svoj pisani nalaz i mišljenje je ponovio da je vidljivo da je vozilo B. (osiguranik tuženika) imao upaljena štop svjetla u 15 sati, 46 minuta i 15 sekunda i to na udaljenosti od oko 30 metara od mjesta sekundarnog sraza koji je bio u 15 sati, 46 minuta i 16 sekunda, dakle svega 1 sekundu nakon što je zabilježena pozicija osobnog vozila B. sa upaljenim štop svjetlima. Ako je udaljenost između sudionika oko 30 metara, a vozilo B. je imalo upaljena štop svjetla, tada je reagirao najmanje sekundu prije toga što pri brzini od 110 km/h daje prijeđeni put od dodatnih 30 metara.
Navedeno znači da je vozilo B. u trenutku kada je vozač instinktivno reagirao intenzivnim kočenjem od mjesta sekundarnog sraza bilo udaljeno oko 60 metara. Da se B. kretao dozvoljenom brzinom od 80 km/h na putu od oko 60 metara bi se zaustavio približno oko mjesta sekundarnog sraza, odnosno zbog usporavanja kočenjem vozilo R. M. bi produžio prema naprijed. Ovo stoga
jer je vidljivo da se vozilo R. M. od mjesta sekundarnog naleta prema naprijed kretalo barem 40 metara pa ga osobno vozilo B. u navedenim kinematičkim uvjetima ne bi stiglo.
20.1. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka N. K. kao stručan, argumentiran,
izrađen na temelju cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu, a na koje u konačnici niti stranke nisu imali primjedbi, u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
21. Zaključno, s obzirom na mogućnost uočavanja primarnog naleta od strane vozača osobnog vozila B. te njegovog položaja vremenski gledano sekundu prije naleta i to na udaljenosti od oko 30 metara prije mjesta primarnog naleta, kada je po upaljenim štop svjetlima na vozilu B. vidljivo da je isti već ranije reagirao na kočnicu, za zaključiti je da se isti kretao sa brzinom ograničenja od 80 km/h uz već poduzetu reakciju na kočenje, zaustavio bi se do mjesta sekundarnog naleta i do naleta ne bi ni došlo.
22. Neshvatljiva je i ovom sudu neprihvatljiva tvrdnja tuženika da prekoračenje brzine osiguranika tuženika nije u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnom nezgodom, nego da je glavni uzrok nastanka ove nezgode ponašanje vozača nepoznatog vozila. Osim što je sudski vještak decidiran u tome da je osiguranik tuženika uočio primarni nalet te da se kretao propisanim ograničenjem od 80 km/h, a ne 94 km/h, do naleta ne bi došlo, u konkretnom slučaju ne radi se o šteti na prednjem dijelu vozila R., nego na stražnjem dijelu pa ovom sudu nije jasno na koji način je NN vozilo moglo imati doprinos nastanku štete.
23. Treba naglasiti da odredba članka 1986. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – dalje ZOO) propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a članak 1089. stavak 2. ZOO-a da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kada zakon određuje nešto drugo pa se početak tijeka zateznih kamata u smislu članka 29. ZOO-a određuje od dana donošenja prvostupanjske presude.
23.1. Utvrđena visina totalne štete na automobilu tužitelja (koja nije sporna) je imovinska nenovčana šteta pa se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke.
24. Sud je odustao od izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka D. J..
Svjedok je pozivan i neopravdano se nije pojavio pred sud 4 puta. Sudski vještak svoj nalaz i mišljenje temeljio je na dokumentaciji koja prileži spisu. Imao je na raspolaganju i iskaz neposrednih sudionika nezgode te sud smatra da iskaz D.
J. ne bi utjecao na drugačiji nalaz i mišljenje te je odustao od izvođenja tog dokaza kao suvišnim kod svih prednjih utvrđenja. Daljnje pozivanje svjedoka predstavljalo bi nepotrebno odugovlačenje postupka.
25. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. – dalje ZPP-a) i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 5. lipnja 2018., 20. rujna 2018., 12. prosinca 2018., 20. studenog 2019., 28. rujna 2020. i 29. studenog 2022. po 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 13. studenog 2018. i 7. veljače 2019. po 25 bodova i za zastupanje na ročištu od 7. ožujka 2019. 50 bodova, odnosno ukupno 825 bodova, što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 15,00 kuna daje iznos od 12.375,00 kuna. Navedeni iznos je uvećan za 25 % na ime PDV-a u iznosu od 3.093,75 kuna. Zbrajajući navedene iznose dolazi se do iznosa od 15.468,75 kuna. Tužitelj je uspio u postupku sa 100 %. Na navedeni iznos trebalo je nadodati troškove vještačenja u iznosu od 2.000,00 kuna pa se dobije iznos od 17.468,75 kuna (nije priznat trošak sudske pristojbe kao neodređen, niti pristup na ročište radi objave, jer navedeni trošak nije nužan za vođenje postupka).
Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 7.218,75 kuna, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.
26. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi članka 48. stavak 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj: 57/22.) i na temelju Odluke o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1,00 eura = 7,53450 kuna.
27. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 5. siječnja 2023.
SUTKINJA
JELENA LONČAR, v.r.
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava rješenja obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis