REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2681/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G. P. iz T., OIB:..., koju zastupa punomoćnica S. P., odvjetnik u O., protiv tuženika A. B. d.d. Z., OIB:..., kojeg zastupa punomoćnica I. Š., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ć. i Š. u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlozima stranaka za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-671/2021-2 od 12. srpnja 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-3210/2019-29 od 12. travnja 2021., u sjednici održanoj 4. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlozi tuženika i tužiteljice za dopuštenje revizije odbacuju se kao nedopušteni.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-671/2021-2 od 12. srpnja 2021. u dijelu pod stavkom II. izreke kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj P-3210/2019-29 od 12. travnja 2021. u dijelu pod stavkom I., II. i IV. izreke.
1.1. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženik je predložio revizijskom sudu da protiv drugostupanjske presude dopusti reviziju zbog sljedećih pravnih pitanja:
„1. Može li sud primjenom čl. 502.c ZPP-a zauzeti pravno utvrđenje da je Slavonska banka d.d., povrijedila kolektivne interese potrošača nepoštenom praksom ugovaranja ništetnih odredbi vezano za promjene kamatne stope i za ugovaranje u valuti CHF, pa tako i u ovom konkretnom slučaju, iako Slavonska banka nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
2. Može li sud, primjenom čl. 502.c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze?
3. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika Slavonska banka d.d. propustila informirati tužitelja o pravnim i ekonomskih posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako Slavonska banka nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
4. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika S. b. d.d. propustila informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o osiguranju te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost?
5. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?
6. Je li u primjeni čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika S. b. d.d. bila nepoštena od dana stjecanja slijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva, iako ta banka nije bila obuhvaćena presudama VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača?
7. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate, a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?
8. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge "Franak" za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana, ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorene kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule, iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu, te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?
9. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protivi popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?“
2. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv dijela drugostupanjske presude pod stavkom I. izreke kojom je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod stavkom III. i V. izreke zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni koja glase:
„1. Treba li zaključak VSRH od 30. 01. 2020. godine tumačiti na način da zastarni rok za podnošenje restitucijskog zahtjeva počinje teći od podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava iz članka 502 a ZPP-a ili na način da zastarni rok za podnošenje restitucijskog zahtjeva počinje teći od podnošenja posebne parnice za naknadu štete ili isplatu iz čl. 502. c ZPP-a istovremeno zatraženo i utvrđenje ništetnosti pojedinih konkretnih ugovornih odredbi koje su temelj za ostvarivanje resititucije?
2. Je li odlučno pozivanje tužitelja na pravno shvaćanje sa prve sjednice Građanskog odjela VSRH od 30.01.2020. g. ako je presudom Visokog trgovačkog suda RH broj Pž-7129/2013 od 13.06.2014. utvrđena sama načelna ništetnost svih ugovornih odredbi svih ugovora o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom i uz valutnu klauzulu u CHF ako je tužitelj u zasebnoj parnici za isplatu istovremeno tražio utvrđenje ništetnosti konkretnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutne klauzule?“
3. Odgovori na prijedloge za dopuštenje revizije nisu podneseni.
4. Prijedlozi stranaka za dopuštenje revizije su nedopušteni.
4.1. Postupajući u skladu s odredbom čl. 385. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), čl. 385.a ZPP i čl. 387. ZPP ocijenjeno je da pravna pitanja koja je tuženik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, prema ocjeni ovog suda, nije riječ o takvim pitanjima u pogledu kojih bi pobijana odluka odstupala od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda broj Revt-249/14 od 9. travnja 2015., broj Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. i broj Rev-3142/18 od 19. ožujka 2019., a nije riječ ni o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
4.2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a ZPP i čl. 387. ZPP vijeće je ocijenilo da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385. stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije u niti u odnosu na pravna pitanja koja je tužiteljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije. Naime, pitanja koja je tužiteljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer je riječ o pitanjima glede kojih je izraženo objedinjeno pravno shvaćanje na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 31. siječnja 2022. o početku tijeka zastare u slučaju restitucijskih zahtjeva kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovornih odredbi u CHF, vezano uz pravno shvaćanje na sjednici Građanskog odjela od 30. siječnja 2020., koje glasi: „Ako je ništetnost ustanovljena, kao u ovom slučaju već u postupku kolektivne zaštite potrošača tada zastarni rok, sukladno tekstu oba pravna shvaćanja, počinje teći od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđena ništetnosti u postupku kolektivne zaštite potrošača, neovisno od naknadnog utvrđenja ništetnosti sadržajno istovjetnih ugovornih odredbi kredita u CHF odnosno kredita u kunama s valutnom klauzulom u CHF u svakom pojedinom slučaju, a povodom individualnih parnica potrošača u kojoj se oni pozivaju na pravne učinke presude donesene u postupku kolektivne zaštite.“ Dakle, pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj drugostupanjskoj odluci je u skladu s ranijem citiranim pravnim shvaćanjem revizijskog suda.
5. Budući da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene zakonske pretpostavke za postupanje revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije u odnosu na prijedlog tuženika niti u odnosu na prijedlog tužiteljice, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP i čl. 392. st. 1. i 6. ZPP riješio kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 4. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Željko Glušić, v.r.
