REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 953/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja L. B. iz G., OIB ..., i II-tužitelja S. B. iz G., OIB ..., koje zastupa punomoćnik B. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika A. o. (ranije J. o.) d.d. Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik iz Odvjetničkog društva G. i p., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi poslovni broj Gž-579/2020-2 od 26. travnja 2021., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-341/11 od 20. srpnja 2016. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-341/11 od 20. studenoga 2018., u sjednici održanoj 4. siječnja 2023.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukida se presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, poslovni broj Gž-579/2020-2 od 26. travnja 2021. pod toč. III. izreke u dijelu kojim je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-341/11 od 20. srpnja 2016. u toč. 3. izreke za dosudu iznosa od 9.911,00 kn, u dijelu pod toč. I. izreke kojim je preinačena prvostupanjska presuda u toč. 4. izreke te presude i pod toč. II. izreke kojim je odlučeno o trošku parničnog postupka, kao i presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 341/11 od 20. srpnja 2016. pod toč. 3. i 4. izreke, i za navedeno predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom tuženiku je naloženo I-tužitelju platiti s osnove pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno (i duševno) zdravlje i imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom iznos od 42.030,00 kn, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koje teku od 15. prosinca 2010. do isplate, s osnove imovinske štete zbog uništenih stvari iznos od 2.043,00 kn, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatom koje teku od 1. veljače 2010. do isplate (toč. 1. i 2. izreke). Tuženiku je naloženo II-tužitelju platiti s osnove pretrpljene imovinske štete na motociklu iznos od 9.911,10 kn, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 1. veljače 2010. do isplate (toč. 3. izreke). Nadalje, naloženo je tuženiku naknaditi tužiteljima nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 9.114,13 kn, sa pripadajućom zateznim kamatama koje teku od objave presude do isplate (toč.4 izreke). Djelomično je odbijen tužbeni zahtjev I-tužitelja za iznos od 13.410,00 kn s osnove pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno (i duševno) zdravlje i imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i za iznos od 681,00 kn s osnove imovinske štete zbog uništenih stvari, a tužbeni zahtjev II-tužitelja za iznos od 6.344,20 kn s osnove pretrpljene imovinske štete na motociklu (toč. 5. izreke).

2. Drugostupanjskom presudom po žalbama stranaka preinačena je prvostupanjska presuda u toč. 1 i 4. izreke, tako da je I-tužitelju je dosuđen s osnove pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno (i duševno) zdravlje i imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom iznos od 42.680,00 kn, zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom koje teku od 15. prosinca 2010. do isplate (toč. I izreke), te je dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 10.014,90 kn s pripadajućom zateznom kamatom od 20. srpnja 2016.(toč. II. izreke), dok je potvrđena prvostupanjska presuda pod toč. 2. i 3. izreke kojima je odlučeno o naknadi štete za uništenje stvari u iznosu od 2.043,00 kn i naknadi pretrpljene imovinske štete na motociklu u iznosu od 9.911,10 kn.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4822/2021-2 od 26. siječnja 2022. dopustio tuženiku reviziju protiv drugostupanjske presude zbog sljedećih pitanja:

''1. Je li se u slučaju nastanka štete na vozilu čiji popravak nije ekonomski opravdan (tzv. totalne štete) visina štete, za slučaj da je oštećenik zadržao spašeni ostatak vozila, utvrđuje umanjenjem vrijednosti spašenih dijelova; ili oštećenik ima pravo da uz zadržavanje spašenih ostataka vozila ostvari i njihovu novčanu naknadu?

2. Je li se pri dosudi novčane naknade štete proizašle iz štetnog događaja (prometne nezgode) u odnosu na čiji nastanak postoji podijeljena građanskopravna odgovornost njegovih sudionika, dosuđeni postotak suodgovornosti jednog od sudionika (oštećenika) za nastanak tog štetnog događaja (prometne nezgode) uzima u obzir u odnosu na cjelokupno utvrđeni iznos visine štete koju bi mu po stajalištu suda pripadao uslijed tog štetnog događaja (prometne nezgode), na način da se cjelokupno utvrđeni iznos visine štete umanjuje razmjerno dosuđenom postotku suodgovornosti za nastanak štetnog događaja (prometne nezgode); ili se takav postotak suodgovornosti uzima u obzir samo u odnosu na onaj dio novčane naknade štete koji preostane nakon što se od ukupno utvrđene visine štete odbije ono što je oštećeniku nesporno plaćeno, te se samo taj preostali novčani iznos naknade štete umanjuje razmjerno dosuđenom postotku suodgovornosti za nastanak štetnog događaja (prometne nezgode)?''.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je podnio reviziju protiv drugostupanjske presude pozivom na odredbu članka 382. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) pobijajući je zbog pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena u dijelu kojim je u odnosu na njega tužbeni zahtjev prihvaćen, s prijedlogom da se preinakom odbije tužbeni zahtjev u odnosu na II-tuženika u cijelosti, podredno predmet vrati na ponovno odlučivanje.

5. Odgovor na reviziju je podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Pobijana je presuda, sukladno odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, ispitana samo u dijelu u kojem je dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. U revizijskom stadiju postupka sporan je zahtjev II-tužitelja od 9.911,10 kn na ime naknade imovinske štete na motociklu.

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno da je do prometne nezgode 21. srpnja 2009., u kojoj su sudjelovali I-tužitelj i vozač osiguranika tuženika, došlo krivnjom oba učesnika u prometnoj nezgodi te da je doprinos I- tužitelja koji je upravljao motociklom u vlasništvu II-tužitelja za nastanak prometne nezgode u omjeru od 25%.

10. Nadalje, u postupku je utvrđeno da popravak motocikla II-tužitelja ekonomski nije isplativ, tj. da se radi o totalnoj šteti, te je utvrđena vrijednost motocikla prije nezgode u iznosu od 28.196,00 kn umanjena za iznos od 14.981,20 kn koliko je tuženik na ime imovinske štete na motociklu isplatio II-tužitelju u mirnom postupku i tako dobiveni iznos od 13.214,80 kn umanjen je za 25% na ime suodgovornosti te je tako II-tužitelju dosuđen iznos od 9.911,10 kn.

11. U smislu čl. 1090. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO) materijalna situacija oštećenika treba biti dovedena u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje.

12. U slučaju nastanka štete na vozilu čiji popravak nije ekonomski opravdan (tzv. totalna šteta), oštećenik nije dužan zadržati spašene dijelove vozila radi uračunavanja u odštetu, ali ako je zadržao spašene ostatke vozila, potrebno je utvrditi vrijednost tih spašenih ostataka vozila i za taj iznos umanjiti utvrđeni iznos vrijednosti vozila prema stanju u vrijeme štetnog događaja. Takvo shvaćanje revizijski sud je zauzeo i u svojim odlukama Rev-x 103/2011 od 29. siječnja 2013. i Rev-1643/2001 od 5. veljače 2003.

13. Stoga je odgovor na prvo pitanje da se visina štete, kada je na vozilu nastala totalna šteta, ako je oštećenik zadržao spašene ostatke vozila odnosno ako ih nije prepustio štetniku tj. osiguratelju, utvrđuje u iznosu koji odgovara vrijednosti vozila prema stanju u vrijeme štetnog događaja umanjenom za iznos vrijednosti spašenih ostataka vozila. U konkretnom slučaju na takav način nižestupanjski sudovi nisu utvrđivali predmetnu štetu kod II-tužitelja pa su tako pogrešno primijenili materijalno pravo.

14. Drugo pitanje odnosi se na situaciju kada postoji podijeljena građanskopravna odgovornost sudionika u nastanku prometne nezgode, a oštećeniku je isplaćen određeni nesporni iznos na ime naknade štete od strane štetnika. Svaki vlasnik vozila odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje prema čl. 1072. st. 2. ZOO. Stoga je prilikom dosude naknade štete oštećeniku potrebno njegovu suodgovornost u nastanku štete uzeti u odnosu na cjelokupno utvrđeni iznos štete, a ne samo u odnosu na onaj koji preostane nakon što se odbije nesporno plaćeni iznos od strane štetnika. Takvo pravno shvaćanje proizlazi i iz presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Gzz 181/04 od 23. veljače 2005. Dakle, prilikom izračuna iznosa koji treba dosuditi na ime naknade štete potrebno je utvrđeni iznos štete oštećeniku prvo umanjiti za iznos u omjeru njegove suodgovornosti u nastanku štete te potom od tako dobivenog iznosa odbiti nesporno plaćeni iznos od strane štetnika, što kod II-tužitelja nije učinjeno.

15. Zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova u primjeni materijalnog prava pri dosudi naknade štete II-tužitelju, a budući da nisu ispunjeni uvjeti za preinaku, temeljem odredbe čl. 395. st. 2. ZPP trebalo je djelomično ukinuti nižestupanjske odluke i vratiti na ponovno suđenje, pa je odlučeno kao pod toč. I. izreke.

16. Kako odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (čl. 164. st. 4. ZPP).

17. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na čl. 166. st. 3. ZPP (toč. II. izreke).

Zagreb, 4. siječnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.