Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž Ovr-1946/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja M. Č. iz S., OIB: …, zastupanog po punomoćniku R. Ž., odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ž. i Partneri d.o.o. u Z., protiv ovršenika A. S. A. d.o.o. iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku M. R., odvjetniku u Odvjetničkom društvu R. i partneri d.o.o. u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2368/2022-3 od 6. rujna 2022. godine, dana 4. siječnja 2023. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-2368/2022-3 od 6. rujna 2022. godine.

II Odbijaju se stranke sa zahtjevom za naknadu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Odbija se prijedlog ovršenika A. S. A. d.o.o. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-1549/16 od 21. prosinca 2021. kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika A. S. A. d.o.o. za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja M. Č. za naknadu troška sastava podneska od 31. kolovoza 2022. kao neosnovan."

2. Protiv ovog rješenja žali se ovršenik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 – dalje: OZ) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava osnovanost navoda žalbe te predlaže da se odbije kao neosnovana uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud navodi da na temelju članka 210. OZ-a, podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u kojem navodi da je podnio reviziju protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr-1549/16 od 21. prosinca 2021. za koju smatra da će biti prihvaćena budući je presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovnog broja Pr- 1549/16 od 21. prosinca 2021. donesena protivno sudskoj praksi te da postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obzirom je ovrhovoditelj nezaposlen i nema imovine.

6. Prvostupanjski sud navodi da člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.

7. Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da će sud na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

8. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 1. OZ-a jasno je da se prijenos zaplijenjenih sredstava može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

9. Prvostupanjski sud navodi da ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično).

10. Ovršenik je samo paušalno naveo da ovrhovoditelj nije zaposlen i da nema imovinu, međutim navedene tvrdnje ničim nije dokazao, slijedom čega nije dokazao vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

11. Ova odluka suda prvog stupnja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

12. Prije svega, valja reći da ovršenik već u podnesenom prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate mora navesti činjenice i pružiti dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete a koja šteta primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome da li je ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih sredstava koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

13. Ovršenik je u svom prijedlogu samo paušalno naveo da je ovrhovoditelj nezaposlena osoba i da nema značajnije imovine, pri čemu na navode žalbe koji ukazuju da nezaposlenost ovrhovoditelja proizlazi iz ovršne odluke, presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, valja reći da iz izreke te odluke proizlazi da je ovrhovoditelj bio nezaposlen samo u razdoblju od 2016. godine pa do sredine 2020. godine dok je ovršenik ovaj prijedlog podnio dana 15. kolovoza 2022. godine.

14. Nadalje, ovršenik tek u žalbi, a što je protivno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ navodi novu činjenicu i prilaže novi dokaz, a to je, da je ovrhovoditelj vlasnik trosobnog stana ali da je na tom stanu uknjiženo pravo zaloga za korist kreditora u iznosu od 155.900,00 CHF, međutim, bez obzira što sud ne može uzeti u razmatranje ove nove činjenice i dokaze, ipak valja ukazati na očitovanje ovrhovoditelja na žalbu ovršenika iz kojeg jasno proizlazi, i to iz potvrde kreditora od 9. srpnja 2020. godine da je ovrhovoditelj taj kredit otplatio u cijelosti, pa obzirom na akcesornu prirodu upisanog prava zaloga, prestankom osigurane tražbine prestaje i samo založno pravo makar je ono i dalje upisano u zemljišnim knjigama.

15. Zbog navedenog, a bez obzira što se radi o većem iznosu novca, samo paušalnim navodima ovršenika da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja pa je stoga temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ odlučeno kao u izreci (točka I).

16. Odluka o trošku postupka u povodu pravnih lijekova stranaka temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ (točka II).

U Zagrebu, 4. siječnja 2023. godine

Sudac:

Marijan Vugić, v.r.