Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 12 Gž-3774/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda mr. sc. Iris Gović Penić kao predsjednik vijeća, Sanja Joka Umićević kao član vijeća i sudac izvjestitelj i Ines Kovačević kao član vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. K. (OIB …), S., kojeg zastupa punomoćnik I. Š., odvjetnik u S., protiv tuženika H. M. d.o.o. (OIB …), Z., kojeg zastupa punomoćnik B. Ž., odvjetnica u Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2804/20-10 od 13. svibnja 2022., u sjednici vijeća 3. siječnja 2023.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2804/20-10 od 13. svibnja 2022. godine.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 50.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.10.2020. godine do isplate i naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 5.450,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude (13.05.22.) do isplate, sve kamate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 15 dana."
2. Protiv te presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22– dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete, a u svezi informacija objavljenih 26. srpnja 2020. u nedjeljnom izdanju J. l. i na portalu www...
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju žalitelj ističe u žalbi jer su u prvostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je na osnovu izvedenih dokaza i njihove ocjene sukladno odredbi čl. 8. ZPP u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
7. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je 26. srpnja 2020. u nedjeljnom izdanju J. l. i na portalu www… objavljen članak pod naslovom "Zatvorski dani Z. je u ćeliji nabio 10 kilograma, mašta o brodu, atraktivna crnka šalje mu svoje slike", A. K. bio je taj koji je sa stopostotnom sigurnošću prepoznao F. Z. kao počinitelja na prepoznavanju u policiji. Jer, on je u R. gdje živi kad je oko 15.30 parkirao svoj auto primijetio kako prema njemu R. dolazi muškarac koji drži s obje ruke u predjelu trbuha "Kalašnjikov".
- Okrenuo se prema meni, tako da sam ga dobro uočio i zapamtio. Pratio sam cijelo vrijeme njegovo kretanje R. i išao je gore-dolje jedno pet šest puta. Na sebi je imao crnu kožnu jaknu, preko ramena na prsima crnu torbicu, a na nogama je imao patike. Na glavi nije imao ni kapu ni naočale. Kosa mu je bila crna i kraće ošišana. Za "kalašnjikov" sam odmah zaključio da je pravi jer je cijev bila metalna. Činilo mi se kao da nekog čeka, a sve to su snimale kamere sa hotela "D." i "V.". U 15.42 sam nazvao policiju i detaljno im opisao osobu koju sam vidio i dok sam ja s njima razgovarao čuo sam prvo pojedinačne, a potom i rafalne hice. Kad je pucnjava prestala izišao sam iz dvora na R. i svo vrijeme razgovarao s policijom na mobitel. Zadnje sam vidio kako bježi prema P. - opisao je vlasnik lokala "K. P." ono što je vidio kobne subote 11. siječnja. Nikad do tada nije vidio F. Z. Među četiri osobe koje su bile iza mutnog stakla u splitskoj policiji sa stopostotnom sigurnošću prepoznao je osobu pod brojem 2 kao osobu koju je sreo u R. Broj 2 u rukama je držao F. Z.”.
8. Također je u prvostupanjskom postupku utvrđeno da je tuženik nakladnik tiskanog i internetskog izdanja J. l., da je tužitelj od tuženika kao nakladnika zatražio ispriku, da je tuženik 10. kolovoza 2020. iz članka uklonio sve podatke u svezi identiteta tužitelja; da je tužitelj svjedok počinjenja kaznenog djela te da je javnosti nepoznata osoba; da tužitelj nije dao tuženiku suglasnost za objavu podataka u svezi njegovog identiteta; da je cjelokupni slučaj utjecao na duševnu ravnotežu kao i na zdravlje tužitelja, da je trpio duševne boli čime je došlo do povrede njegovih prava osobnosti.
9. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev i naložio tuženiku kao nakladniku tužitelju naknaditi štetu u iznosu od 50.000,00 kuna.
10. Naime, prema odredbi čl. 21. st. 1. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04 – dalje: ZM) nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, a šteta je umanjenje nečije imovine ili sprečavanje njezinog povećanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta) sukladno st. 2. istog članka. Stavkom 3. članka 21. propisane su situacije u kojima nakladnik ne odgovara za štetu, dok je st. 5. istog članka propisano da se st. 4. ne odnosi na osobne podatke kojih je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama te informacije prikupljene na nezakonit način. Člankom 22. st. 1. ZM propisano je da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacija i isprikom nakladnika te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.
11. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za naknadu štete koju tužitelj potražuje od tuženika kao nakladnika J. i. (tiskano i internetsko izdanje), a to stoga jer je tuženik kao nakladnik informacijama objavljenim u mediju prouzročio tužitelju neimovinsku štetu (povredu prava osobnosti) pa ju je stoga dužan tužitelju naknaditi. Naime, čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 125/11 – dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a pod pravima osobnosti se podrazumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo (st. 2. istog članka). Stoga je prvostupanjski sud valjano postupio kada je obzirom na postojeću povredu prava osobnosti tužitelja cijeneći težinu te povrede i okolnosti konkretnog slučaja dosudio tužitelju pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 50.000,00 kuna uzimajući pritom u obzir i kriterije propisane odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO te st. 1. istog članka. Isto tako valja uzeti u obzir da je sukladno odredbi čl. 16. st. 1. ZM tuženik kao nakladnik medija dužan poštovati privatnost, dostojanstvo, ugled i čast građana pa tako i tužitelja kao i njegovo pravo na zaštitu identiteta kao svjedoka kaznenih djela (čl. 16. st. 2. ZM) te stoga obzirom nije bilo znanja niti pristanka tužitelja za objavu njegovog identiteta tuženik je kao nakladnik J. l. (tiskanog i internetskog izdanja) postupio suprotno odredbi čl. 16. st. 2. ZM jer nije poštovao pravo tužitelja na zaštitu njegovog identiteta kao svjedoka kaznenog djela.
12. Sukladno svemu iznesenom i prema ocjeni ovog suda drugog stupnja konkretna povreda prava osobnosti tužitelja takve je jačina da opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 50.000,00 kuna, a koju tužitelj traži predmetnom tužbom, sagledavajući sve pravno relevantne okolnosti o kojima ovisi osnovanost i visina tužbenog zahtjeva tužitelja te navode iz objavljenih informacija u tiskanom i internetskom izdanju J. l. koji i objektivno vrijeđaju čast, ugled i dostojanstvo tužitelja te je u tom smislu na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.
13. Naime, konkretna povreda prava osobnosti tužitelja ima za posljedicu obvezu tuženika kao štetnika za isplatom pravične novčane naknade, a jer su ispunjene sve potrebne pretpostavke za to te takva isplata opravdava težinu povrede i okolnosti slučaja.
14. Na žalbene navode treba reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Kako žalitelj u žalbi ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, žalbeni prigovori u tom smislu ne mogu se prihvatiti. Isto tako su neosnovani žalbeni prigovori kojima tuženik smatra da je uklanjanjem osobnih podataka tužitelja s internetske stranice J. l. popravio štetu, a to stoga jer je do tada tj. do uklanjanja podataka na internetu članak na portalu J. l. bio dostupan dva tjedna te se ponavlja da je tužitelj zatražio od nakladnika ispriku, međutim, tuženik je umjesto isprike 10. kolovoza 2020. kao što je već navedeno uklonio sve podatke o identitetu tužitelja s internetskog izdanja J. l.
15. I odluka o parničnom trošku donesena je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.
16. Iz iznesenih razloga valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 3. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Iris Gović Penić, v.r.
