REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5020/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, protiv tuženika SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, OIB 99534693762 iz Zagreba, Pierottijeva 6, zastupanog po punomoćniku Danijelu Bolfanu, odvjetniku u Zagrebu, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3612/2021-3 od 29. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1577/2019 od 17. lipnja 2021., u sjednici održanoj 3. siječnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
Obrazloženje
1. Protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 3612/2021-3 od 29. kolovoza 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1577/2019 od 17. lipnja 2021., tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Da li nejasne odnosno nepostojeće odredbe izvansudskih nagodbi koje sastavlja i priprema nadležno državno odvjetništvo, sudovi smiju tumačiti u korist sastavljača tih nagodbi ili u korist druge strane koja nije pripremila niti sastavila te nagodbe (primjena pravila tumačenja po čl. 320. ZOO-a)?
2. Obzirom na formalnost sadržaja prijedloga za mirno rješenje spora po čl.186. ZPP (sadržaj tužbe), smije li sadržaj nagodbe po tom prijedlogu za mirno rješenje spora biti ujedno i tražbina koja nije bila predmetom tog prijedloga za mirno rješenje spora?
3. Nakon što je državno odvjetništvo odbilo prijedlog za mirno rješenje spora i nakon što je posljedično tome proveden parnični postupak i ishođena pravomoćna presuda protiv RH te po kojoj je naplata tražbine izvršena prisilno, može li državno odvjetništvo legitimno isticati da je tu tražbinu ''podmirilo'' po izvansudskim nagodbama koje su proizašle iz prijedloga za mirno rješenje spora podnesenim nakon što je parnica po odbijenom prijedlogu već bila u tijeku i u kojoj parnici državno odvjetništvo nije isticalo da bi podmirilo spornu tražbinu?
4. Nakon što je državno odvjetništvo odbilo prijedlog za mirno rješenje spora i nakon što je posljedično tome u tijeku parnični postupak protiv RH, nije li pravno jedino ispravno i moguće u skladu sa odredbama ZPP da se u pogledu tražbine iz tog postupka može sklopiti samo eventualna nagodba u tom sporu u tijeku i glede tog spora, a ne u postupku mirnog rješenja spora koji sukladno zakonu mora prethoditi sudskom sporu?
5. Može li uopće predmetom izvansudske nagodbe po prijedlogu za mirno rješenje spora po čl. 186.a ZPP, koji je dakle postupak koji isključivo prethodi sudskom sporu, biti i tražbina u pogledu koje je već sudski spor u tijeku (dakle postupak po čl. 186.a ZPP je za tu tražbinu već okončan)?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Kao razlog važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženik navodi da je riječ o pravnim pitanjima o kojima nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No, okolnost da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.2. Unatoč navedenom, ovdje je za ukazati da u prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije naznačeno pravno pitanje pod rednim brojem 1, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane drugostupanjske presude. Ovo stoga što je tuženik po prvi puta tek u žalbi iznio činjeničnu tvrdnju da bi predmetne nagodbe bile sastavljene po drugoj strani (a što nije dopušteno imajući u vidu odredbu čl. 385. st. 1. ZPP).
3. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.b. st. 1. i st. 2. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 3. siječnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
Broj zapisa: eb317-9aafc
Kontrolni broj: 038b3-3021d-ca91f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
