Zakon.hr

Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1754/2023-40

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Pagu

Trg kralja Petra Krešimira IV-Knežev dvor

23250 Pag

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog suda Marijani Zelić, u pravnoj stvari tužitelja JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku David Bajlo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i Partneri u Zadru, Zrinsko-Frankopanska 38 , protiv tuženice TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Nikoli Horvatu, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Nikola Horvat i Dean Radišić u Karlovcu, Preradovićeva 16, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. lipnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženice osobno i punomoćnika tuženice na ročištu određenom radi objave presude, 14. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o j e

I. Odbija se osnovni tužbeni zahtjevi koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva za cijelo na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 19 m2, a koji dio je prikazan žutom bojom i likom A-B-C-D-E-A na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. Igora Gulana od 3. prosinca 2025., koja skica je sastavni dio ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na opisanom dijelu nekretnine oznake č.z. 1911 k. o. [katastarska općina] za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženice.

II. Nalaže se tuženici se naknaditi tužiteljici parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotnih poena, a sve u roku od 15 dana.“

II. Odbija se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 19 m2, a koji dio je prikazan žutom bojom i likom A-B- C-D-E-A na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. Igora Gulana od 3. prosinca 2025., koja skica je sastavni dio ove presude, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti u zemljišnoj knjizi ishodi uknjižbu prava vlasništva na opisanom dijelu nekretnine oznake č.z. 1911 k. o. [katastarska općina], uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženice.

II. Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.812,50 eura, u roku od 15 (petnaest) dana, dok se zahtjev tuženice za naknadu troškova postupka preko dosuđenog iznosa odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Pag i to dijela u površini od 19 m2, a koji dio je prikazan na skici izmjere izrađenoj od GEO-PRIZMA d.o.o. iz Paga dana 11. ožujka 2020.g. slovima A-B-C-D-A. Predmetna nekretnina predstavlja dio kuće i ograđenog dvorišta koji je u mirnom, zakonitom i poštenom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika više od 80 godina.Tuženica je u zemljišnoj knjizi uknjižena kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo, a što ne odgovara stvarnom vlasničkom stanju.Tužitelj je pravo vlasništva predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao darovanjem od svog oca NĆ temeljem ugovora o darovanju sklopljenog 24. Studenog 2008.g. i ovjerenog kod javne bilježnice u Zadru Pavice Mišković pod brojem OV- 9558/08. U ugovoru nije navedeno da je predmet darovanja dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obzirom da je tužitelj tek naknadno saznao da se kuće i dvorišta nalaze na 4 katastarske čestice – 1910/1, 1911, 1914 i 2239/1 sve k. o. [katastarska općina]. Kuća prizemnica izgrađena je i dovršena 1959/1960 godine, a od kada ima i priključak struje. Otac tužitelja je pravo vlasništva predmetne nekretnine stekao darovanjem od svog oca ŽĆ sina AĆ, koji ugovor je sklopljen 5. ožujka 1990. godine te niti u tom ugovoru iz istog razloga, dakle zbog činjenice da ugovorne strane nisu niti znale da se dio kuće nalazi i na drugoj nekretnini, nije navedeno da je predmet darovanja i dio č.z. 1911 k. o. [katastarska općina]. Pok. ŽĆ je pravo vlasništva na dijelu č.z. 1911 k. o. [katastarska općina] stekao od svog oca pok. PĆ koji je ovu nekretninu stekao zamjenom sa SĆ, temeljem koje zamjene je SĆ zauzvrat dobio zemljište zv. Draga. Nitko nikada tužitelju, njegovom oca BĆ kao niti njegovom djedu ŽĆ nije osporavao pravo vlasništva nakon izvršene zamjene te gradnje prizemnice koja ograđena suhozidom. Kuća prizemnica je osim na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena i na dijelu č.z. 1910/1, 1914 i 2239/1 sve k. o. [katastarska općina] te je tužitelj za predmetnu nekretninu ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, klasa: UP/I-361-03/12-11/248, ur.broj: 2198/1-11-5/1-15-15 od dana 22. srpnja 2015.g. Tužitelj je također ishodio pravomoćno rješenje o utvrđenju građevinske čestice doneseno od strane Zadarske županije, upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Ispostava Pag, klasa: UP/I-350-05/18-05/000029, ur.broj: 2198/1-07-05/4-19-0014 od dana 21. ožujka 2019.g. kojim se utvrđuje da zemljište za redovitu uporabu građevine čine dio č.z. 1910/1 površine 110 m2, dio č.z. 1911 površine 19 m2, dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 10 m2 i dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 210 m2.Tuženica je u zemljišnoj knjizi uknjižena kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, a što ne odgovara stvarnom vlasničkom stanju. Tuženica je uknjižbu prava vlasništva ostvarila u zemljišnoknjižnom postupku – pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Pagu pod posl.br. Z- 2281/07, a predmetnu nekretninu je kupila od djeda tužitelja pok. ŽĆ temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 26. Travnja 2006.g., ovjerenog kod javnog bilježnika Elizabete Škunca u Pagu pod posl. Br. OV-1402/2006 i temeljem ugovora o kupoprodaji sklopljenog sa FĆ sklopljenog dana 21. Kolovoza 2007.g. i ovjerenog kod javnog bilježnika Elizabete Škunca u Pagu pod posl. Br. OV- 4376/2006. prilikom održavanja očevida na licu mjesta u zemljišnoknjižnom postupku posl.br. Z-2281/07 nije bio pristan geodet, a zbog kojeg razloga je u tom postupku ostalo neutvrđeno da se dio č.z. 1911 nalazi unutar suhozida tužitelja kao i da se dio kuće prizemnice također nalazi na č.z. 1911, iz koje činjenice očito proizlazi da se ne radi o nekretnini koja je u posjedu i vlasništvu tužiteljice za cijelo. U trenutku sklapanja ta dva kupoprodajna ugovora zemljišnoknjižno stanje nije bilo sređeno te su isti ugovori sklopljeni prema podacima iz posjedovnog lista broj 708 za k. o. [katastarska općina], a koji katastarski podaci nisu odgovarali stvarnom stanju. Naime, prodavatelji nisu u trenutku prodaje bili vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo već je predmetni dio te nekretnine koji predstavlja dio kuće i dovrišta u tom trenutku bio u vlasništvu BĆ – oca tužitelja. Pok. ŽĆ je prije sklapanja ugovora sa tuženicom, još 1990. godine izgrađenu kuću i dvorište darovao svom sinu BĆ, a tek se naknadno utvrdilo da se dio kuće i dvorišta ne nalazi samo na č.z. 1910/1 k. o. [katastarska općina] nego se kuća i ograđeno dvorište više od 60 godina nalaze na još tri nekretnine – č.z. 1911, č.z. 1914 i č.z. 2239/1 sve k. o. [katastarska općina]. Slijedom toga, tuženica se ne može pozivati na načelo povjerenja u potpunost i istinitost zemljišne knjige. Prodavatelji ŽĆ i FĆ su tužiteljici mogli prodati samo onaj dio č.z. 1911 k. o. [katastarska općina] koji je u trenutku prodaje bio u njihovom vlasništvu, a nikako tužiteljic nisu mogli prodati i predmetni dio kuće i ograđenog dvorišta obzirom da isti nisu niti bili vlasnici tog dijela č.z. 1911. Tuženica je protiv tužiteljevog oca NĆ vodila parnični postupak pred Općinskim sudom u Zadru pod posl.br. P-244/08 u kojem je donesena pravomoćna presuda dana 11. ožujka 2010.g. temeljem koje je otac tužitelja bio dužan predati u posjed tuženici dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od svega 1 m2, a koji dio je prikazan na skici vještaka br.2. Tužitelj u ovom parničnom postupku ne polaže nikakva vlasnička prava na tom 1m2 kojeg je njegov otac predao tuženoj u posjed i isti nije predmet ovog spora.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je tuženica upisana kao vlasnica i posjednica predmetne nekretnine u cijelosti, a koju je stekla na temelju kupoprodajnog ugovora od 26. travnja 2006., koji je ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Elizabete Škunce, pod brojem ovjere OV-1402/2006, sklopljenim s ŽĆ iz [adresa]., kao i na temelju kupoprodajnog ugovora od 21. kolovoza 2007., koji je ovjeren kod javnog bilježnika Elizabete Škunce dana 21. kolovoza 2007., pod brojem ovjere OV-4376/2007, sklopljenim s RĆ, iz [adresa], odnosno pravnim prednicima sada tužitelja. Na temelju navedenih ugovora, tuženica – protutužiteljica je pokrenula pojedinačni zemljišnoknjižni postupak pred Zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Pagu te je ista na temelju rješenja od 7. prosinca 2007., posl. br. Z-2281/07-10 upisana kao vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti. Ističe kako je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Pagu, posl.br. P- 35/12 od 10. svibnja 2012. godine, koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zadru, posl.br. Gž-1752/12-2 od 5. prosinca 2014. utvrđeno kako je tužena vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti te da je predmet ranije navedenih kupoprodajnih ugovora bila upravo sporna čestica u cijelosti. Stranke u postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Pagu pod posl.br. P-35/12, bile su TĆ kao tužiteljica i BĆ iz [adresa], kao tuženik, a predmet spora je bila predaja u posjed upravo dijela nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je pravomoćno utvrđeno kako je upravo TĆ vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti i naloženo je BĆ predaja spornog dijela u posjed TĆ. Dakle, u ovome postupku, pravni sljednik BĆ podnosi tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini za koju je utvrđeno kako je ista vlasništvo i posjed tužene TĆ u cijelosti pa nije jasno koji je to pravni temelj tužitelja za upis prava vlasništva na istoj, budući da su u ranijoj pravomoćno okončanoj parnici sudovi utvrdili kako je (ovdje) tužena vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti. S obzirom na navedeno, a pošto su prednici tužitelja u cijelosti raspolagali predmetnom česticom prije sklapanja darovnog ugovora na koji se poziva tužitelj u korist tužene, isti nije mogao prenijeti na drugoga nešto što nije bilo u njegovom vlasništvu.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pregledao i pročitao isprave priložene spisu i to: zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6), skica izmjere od 11. ožujka 2020., od Geo-prizma d.o.o. (l.s. 7), Ugovor o darovanju nekretnina od 24. studenog 2008. (l.s. 8-10), Ugovor o darovanju od 5. ožujka 1980. (l.s. 11-13), procjena starosti izgradnje zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 14-17), skica izmjere od 10. rujna 2004., od Geo-prizma d.o.o. (l.s. 18), posjedovni list br. 86, 87 i 772 k. o. [katastarska općina] od 29. kolovoza 2005. (l.s. 19), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 20), Rješenje o utvrđenju građevne čestice od 21. ožujka 2019. (l.s. 21-25), izvod iz katastarskog plana (l.s. 26), Rješenje o izvedenom stanju od 22. srpnja 2015. (l.s. 27-29), presuda ovog suda posl. br. P-244/02 od 11. ožujka 2010. (l.s. 31-34), nalaz i mišljenje vještaka od 16. siječnja 2009. (l.s. 35), dvije skice uviđaja sa identifikacijom čestica od 16. siječnja 2009. (l.s. 36-37), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 26. travnja 2006. (l.s. 42), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 21. kolovoza 2007. (l.s. 45-46), posjedovni list br. 89 i 708 k. o. [katastarska općina] od 26. lipnja 2007. (l.s. 47), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 15. rujna 2006. (l.s. 48), zapisnik ovog suda o uviđaju na licu mjesta od (l.s. 49-50), rješenje Općinskog suda u Pagu, posl. br. Z-2281/07 od 7. prosinca 2007. (l.s. 51-60), Rješenje DGU, Samostalna služba za drugostupanjski postupak od 10. studenog 2022. (l.s. 85-86), Uvjerenje DGU, PUK Zadar, Ispostava Pag od 18. listopada 2005. (l.s. 90), Izjava FĆ (l.s. 91), Izjava MĆ (l.s. 92), povijest zk. upisa (l.s. 103-106), nalaz i mišljenje vještaka Igora Gulana (l.s. 130-138), iskaz svjedoka EĆ (l.s. 143-144), svjedoka KĆ (l.s. 144-145), svjedoka MĆ (l.s. 145-146), svjedoka BĆ (l.s. 147-148), svjedokinje IĆ (l.s. 153), svjedokinje VĆ (l.s. 154-155), svjedok ŠĆ (l.s. 155-156), GĆ (l.s. 156-157), tuženice (l.s. 159), te u spise ovog suda posl. br. Z-2281/07, P-35/12 (prije P-244/08).

4. Osnovni tužbeni zahtjev nije osnovan, niti eventualno kumulirani zahtjev.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je stekao valjani pravni osnovu za stjecanje prava za cijelo na dijelu nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 19 m2, a koji dio je prikazan žutom bojom i likom A-B-C-D-E-A na skici lica mjesta izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju mag. ing. geod. Igora Gulana od 3. prosinca 2025. Ujedno tužitelj je postavio i alternativni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je tužitelj vlasnik za cijelo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 19 m2, kao je već opisano.

6. Među strankama nije sporno da je tuženica u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnica 1911 k. o. [katastarska općina], vrt u [adresa], povr. 205 m2.

7. Čitanjem Ugovora o darovanju od 24. studenog 2008. (l.s. 8-11) zaključen između BĆ (oca tužitelja) i tužitelja utvrđeno je da nekretnina oznake 1911 k. o. [katastarska općina] nije predmet darovanja, te tužitelj niti ne spori da predmetna čestica (dio čest. zem. [katastarska čestica]) nije predmet darovanja. Naime, tužitelj tvrdi da nije predmet darovanja jer da je tužitelj tek naknadno saznao da se kuća i dvorište nalaze na četiri katastarske čestice -1910/1, 1911, 1914 i 2239/1 sve k. o. [katastarska općina].

8. Čitanjem Ugovora o darovanju od 5. ožujka 1990. (l.s. 11-13), zaključen između ŽĆ (djeda tužitelja) i BĆ (oca tužitelja) utvrđeno je da također predmetna čestica nije predmet darovanja. Tužitelj tvrdi da iz istih razloga predmetna čestica nije predmet tog darovanje, kao što nije ni predmet darovanja između tužitelja i njegova oca NĆ.

9. Čitanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 26. travnja 2006. (l.s. 42-43) utvrđeno je da je ŽĆ (djed tužitelja) prodao tuženici nekretninu oznake 1911 upisane u posjedovnom listu br. 708 k. o. [katastarska općina].

10. Čitanjem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 21. kolovoza 2007. (l.s. 44- 45) utvrđeno je da je FĆ prodala tuženici nekretninu oznake 1911 upisane u posjedovnom listu br. 708 k. o. [katastarska općina].

11. Pregledom popisa katastarskih čestica sa posjednicima u k. o. [katastarska općina] od 26. lipnja 2007. za posjedovni list br. 89 utvrđeno je da je na kat. čest. [katastarska čestica], zv. [adresa], oranica, povr. 102 m2, kao posjednica upisana FĆ, ud. Benka, dok je u posjedovnom listu br. 708 na kat. čest. [katastarska čestica], zv. Potok kod Prigona, oranica, povr. 103 m2, kao posjednik upisan ŽĆ.

12. Pregledom spisa Općinskog suda u Pagu, posl. br. P-35/12 (prije P-244/08) utvrđeno je da se postupka vodio između TĆ kao tužiteljice i BĆ kao tuženika radi predaje posjed. Presudom je naloženo tuženiku BĆ da tužiteljici TĆ preda u posjed tužiteljičin dio čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina] kako je to označeno na skici vještaka. Presudom Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž- 1752/12-2 odbijena je žalba tuženika BĆ kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog suda u Pagu, posl. br. P-35/12 od 10. svibnja 2012.

13. Pregledom spisa Općinskog suda u Pagu, posl. br. Z-2281/07-10 utvrđeno je da je pojedinačni postupka pokrenut na temelju prijedloga TĆ radi ispravljanja zemljišnoknjižnog stanja u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Rješenjem od 7. prosinca 2007. ispravljeno je zemljišnoknjižno stanje u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] u naravi oranica-vrt površine 205 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je izbrisano pravo vlasništva sa imena upisanih suvlasnika u korist TĆ za cijelo.

14. Pregledom rješenja izdan od DGU, Samostalna služba za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932/07/22-07/49, Ur. broj: 541-11/5-22-2 od 10. studenog 2022. utvrđena je da je odbijena žalba tužitelja na rješenje kojim je odbijen zahtjev tužitelja za provođenjem promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju geodetskog elaborata, glede predmetne čestice.

15. Tijekom postupka proveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Igore Gulana. Uviđajem na licu mjesta od 20. studenog 2023. predmet spora je opisan da se nalazi u sjeverozapadnom dijelu čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina], a u naravi predstavlja dio betonske prizemne nedovršene građevine, betonsku površinu, a dijelom omeđenu zidom ranije spomenutog objekta, betonskog zida i suhozida.

15.1. Vještak je na skici lica mjesta označio predmet spora dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] povr. 19 m2, sa slovima A-B-C-D-E-A, označen zelenom bojom.

15.2. Tužitelj i tuženica nisu imali prigovor na nalaz i mišljenje vještaka Igora Gulana.

16. Sud je prihvatio stručnim i objektivnim nalaz i mišljenje vještaka Igora Gulana jer se radi o sudskom vještaku koji tu dužnost obavlja više godina, a nema nikakvih okolnosti zbog kojih bi sud sumnjao u stručnost i objektivnost istog.

17. Tijekom postupka saslušani su svjedoci EĆ, KĆ, MĆ, BĆ, IĆ, VĆ, ŠĆ, GĆ i tuženice.

18. Svjedok EĆ u svom iskazu navodi da je postojala stara kuća koja se urušila i na toj parceli se sagradio novi objekt, na istim gabaritima, i na predmetu spora bila je mala konoba koja je bila niža od stare kuće. Novi objekt je ukopan u zemlju i jednim dijelom strši vani, rekao bi da bi to više činilo suteren, a ne podrum. JĆ ima samo sestru, a sporni dio nekretnine je stekao na način da je naš zajednički predak UĆ pradjed tužitelja podijelio svoje imanje na 4 sina, jedan sin se zvao ŽĆ, djed od ZĆ koji je predmetnu nekretninu stekao od pokojnog UĆ, a ŽĆ je dao svom sinu BĆ ocu tužitelja, a BĆ je dao svom sinu OĆ. Unutar obitelji nije bilo nikakvih sporova glede predmetne nekretnine, a što se tiče trećih osoba znam da postoji spor tužitelja i gospođe TĆ. Na licu mjesta po cijeloj dužini parcele postoji suhozid, pored suhozida je i stablo murve. BĆ je gradio novi objekt odnosno obnovio starinu. ŽĆ je od svog oca dobio predmetnu parcelu s kućom. Kuća je otprilike bila veličine 90 do 100m2, a toliko je veličine bilo i dvorište, otprilike 220 m2 ukupno. Poznato mu je što je dobio ŽĆ jer je njegov stric,to mu je poznato zato što je on zajedno sa svojim bratom sređivao pravo vlasništva i još sređuje pa je tako proučavao sve isprave koje su mi bile potrebne za uknjižbu pa je iz njih iščitao odnosno u posjedu je tih darovnih ugovora i tamo je pročitao što je stekao ŽĆ i na koji način je dijelio svoju imovinu i poznato mu je što je stekao J, T i ŽĆ i njegov otac N. FĆ da mu je daljnji rod. Nije proučavao ugovore koji su ŽĆ i FĆ prodavali tuženici, to nije njegova sfera interesa.

18.1. Svjedok KĆ u svom iskazu navodi da predmet spora čini kuću, a prije toga da je isto tu bila kuća koja je srušena, a novu kuću kako sad izgleda je sagradio BĆ, otac tužitelja. Stara kuća je bila ograđena sa suhozidom, kuća je imala i dvorište ispred i sa strane i danas se na terenu nalazi suhozid kao i jedna murva, na toj murvi inače su svi igrali. Zna da je BĆ predmetnu nekretninu darovao svom sinu ZĆ, a NĆ je dao njegov otac ŽĆ, a ŽĆ je stekao od svog oca pok. UĆ. Nikad nije bilo nikakvih sporova unutar obitelji oko podjele imovine. Čuo je da postoji nekakav spor između tužitelja i gospođe TĆ. UĆ je njegov djed, a ŽĆ stric. Ne zna kad su izgrađeni suhozidi koji se nalaze na predmetu spora, ali od kada zna za sebe oni su tamo. BĆ je obnavljao kuću možda prije dvadesetak godina, ne zna točno. Tužitelj povremeno dođe u tu kuću i u njoj boravi. Na skici lica mjesta pokazuje da se kuća nalazi gdje je oznaka sivom bojom kao i ono što je označeno zelenom bojom. Poznato mu je da su ŽĆ i FĆ prodavali parcele do suhozida, to mu je poznato jer cijelo selo zna.

18.2. Svjedok MĆ u svom iskazu navodi da predmet spora u naravi čini dio kuće, nekad je tu bila stara kuća, stara kuća je srušena i rađena je rekonstrukcija, na temeljima stare kuće, to je još rekonstrukciju radio djed tužitelja ŽĆ i sin mu BĆ otac tužitelja. Oni su to radili prije otprilike dvadesetak godina ne zna točno koliko, stara kuća je imala dvorište kako ispred kuće i sa desne strane se nalazi pristupni put kojim se moglo doći odnosno do tih štala koje su se nalazile iza te stare kuće. Predmetna parcela je omeđena suhozidom i tako su bile sve parcele omeđene suhozidom. JĆ je nekretninu stekao od svog oca darovanjem, a BĆ je stekao od svog oca ŽĆ, a ŽĆ je stekao od pok. PĆ. Unutar obitelji nije nikakvog bilo spora glede predmetne nekretnine. A što se tiče trećih osoba vidi da postoji spor. FĆ je njegova majka. Njegova majka je bila upisana na dijelu čest. 1911 koji je označen na skici lica mjesta, i ona je prodala svoj udio na toj parceli i prodala tuženici do suhozida koji je na skici lica mjesta označen slovima E-D. Oni su sve određivali prema suhozidima. Drugi dio parcele, do suhozida na dijelu čest. br. 1911 bila je upisana njegova majka i pok. ŽĆ i to su prodali TĆ. To mu je poznato iz prve ruke jer je bio prisutan kad je bila sudska komisija na terenu i na terenu se pokazivalo ono što je do suhozida, a ne kako je prema katastarskom planu, te čestice su zadirale i preko puta. Katastarski planovi nisu odgovarali stanju na terenu. Gospođi TĆ je sigurno na terenu pokazano da joj se prodaje parcela do suhozida, a nije joj sigurno rečeno da joj se prodaje dio kuće koja je u vlasništvu ZĆ, a stara kuća još datira davno još prije njegovog rođenja odnosno vjerojatno je sagrađena nakon II svjetskog rata. Od kad sebe pamti, pamti i te suhozide, tamo se i nalazila murva na kojoj su se igrali. Ponavlja da ja bio na terenu kad je njegova majka pokazivala što se prodaje TĆ, tad je sud bio na terenu. Misli da je bio i ŽĆ. Ne sjeća se je li BĆ bio na terenu kad je bila sudska komisija. Njegova majka je prodala TĆ parcelu i to otprilike prije 17 godina i više.

18.3. Svjedok BĆ, otac tužitelja u svom iskazu navodi da predmet spora čini dio kuće otprilike 10 m2 kuća, a ostatak je dvorište. Taj dio je ograđen suhozidima odnosno cijeli posjed je ograđen suhozidom preko više od 100 godina. Pok. LĆ, njegov pradjed je gradio te suhozide, on je to čuo od svog oca ŽĆ, a i djed UĆ mu je to potvrdio. To je bilo još za vrijeme Austrougarske da su se na takav način dijelile parcele koje su bile ograđene suhozidima. Nekad je to činilo štalu (obor ili pojata) tu je bilo smješteno blago konji, krave i svinje i kokoši sa gornje strane kuće sjevernije. Njegov otac ŽĆ je tu štalu adaptirao kad mu je to dozvolio njegov otac UĆ i to mu je on usmeno dao, to je adaptirano 1968/1969 godine i oni su uselili u nju i to njegovi roditelji, njegov brat i sestra. Tu su sada tri prostorije i to konoba, dvije sobe, kuhinja i hodnik, wc je bio vani, (poljski). Murva je bila tik do kuće, otprilike metar i po od kuće, do suhozida je bilo dvorište, dvorište je bilo sa sjeverne i južne strane, a imali su i malo dvorište ispred kuće gdje je bila smokva, a ispod je bio suhozid koji graniči sa cestom. Predmet spora je darovao svom sinu ZĆ, a njegov otac ŽĆ je darovao njemu 1990., a ŽĆ je stekao od oca PĆ, to mu je prepisao 80-tih godina, a prije toga mu je usmeno darovao. Nikad nije bilo spora unutar obitelji glede predmetne nekretnine. Jedino postoji spor sa gospođom TĆ. Njegov pok. otac ŽĆ dao je njemu sredstava za adaptaciju kuće, a sa adaptacijom je započeo u travnju 2008. Dao mu je novce nakon što je prodao parcelu pokraj kamenoloma. Zna tko je FĆ, ona je supruga od njegovog rođaka ĐĆ. Zna da je FĆ prodavala svoju nekretninu TĆ do suhozida kojim je ograđena parcela. Zna da je da je bila sudska komisija na licu mjesta, koliko zna bili su bez vještaka mjernika i na terenu se nešto pokazivalo od strane prisutnih. FĆ pa niti njen pok. suprug ĐĆ nisu imali pravo na ovaj dio predmeta spora. Na predmetu spora se nekad nalazila štala, a ona se produžila nakon par godina, radila se u dva dijela prvi dio se radio 1958., a drugi dio se radio par godina iza 1961/1962. Otac od ĐĆ je nekad imao posjed na predmetu spora, no moj djed je napravio dogovor sa ĐĆ da će pok. UĆ sagraditi dodatni dio štale, produžetak koji je povišen, a koji je kasnije sačinjavao naše sobe, a SĆ je dobio nešto drugo za to. Cijelo to vrijeme bili su u nesmetanom posjedu tog dijela. Njegov otac ŽĆ je proda tuženici TĆ dio koji je ulazio u njezinu kuću, prodao je dio čest. 1911 to je sjeverni dio, 37 m2. Taj dio čestice nema veze sa njihovom kućom. Kad ga je otac pozvao sudjelovao je u pregovorima između svog oca i TĆ, pokazali su i označili na terenu što se prodaje i to pred svjedocima. Njegov otac nije TĆ prodao sporni dio, dio kuće i dvorišta. On je u posjedu cijele kuće, to je od oca dobio 1990. Na skici lica mjesta je pokazao je da je njegov otac TĆ prodao sjeverno-istočni dio 1911. ŽĆ je umro 2008. tako da nije bio na terenu kad je bila sudska komisija. On je prijavljen na adresi predmetne kuće od 2004., živjeli su u njoj do 2022.

18.4. Svjedokinja IĆ, teta od tužitelja, u svom iskazu navodi da je predmet spora nekad je činio štalu u kojoj su bila krave i ostale domaće životinje, i u to vrijeme u posjedu je bio njenog pok. djed AĆ. Kako je njenom ocu ŽĆ trebao neki prostor u kojem će živjeti sa svojom obitelji, njen djed AĆ dao je njenom ocu ŽĆ, to je bio sazidani objekt i ograđen sa suhozidom sa desne strane. Iza ove predmetne parcele nalazila se još jedna parcela koja je njihova i iza nje se također nalazi suhozid. Ona je živjela u predmetnom objektu zajedno sa svojim ocem i majkom te braćom. Njen otac ŽĆ je predmetnu parcelu poklonio njenom bratu NĆ još 90- tih godina prošlog stoljeća, a BĆ je to darovao svom sinu ZĆ. Svjedokinja na skici lica mjesta pokazuje da se suhozid nalazi na dijelu koji je označen slovima C-D- E te nakon slova E pokazuje također da je u produžetku suhozid. Također na skici lica mjesta pokazuje i što je sporno između stranaka te na pitanje jesu li tužitelj i njegovi prednici bili konstantno u posjedu, svjedokinja odgovara da su tužitelj i njegovi prednici uvijek bili u posjedu spornog dijela. Osobno poznaje FĆ, ona je supruga njenog rođaka. Poznato joj je da je njen otac ŽĆ prodao površinu otprilike 35 ili 38 m2 TĆ, a taj dio da je udaljen od predmeta spora. Sigurna je da njen otac ŽĆ nije prodao predmetni objekt. Poznato joj je da je FĆ prodavala svoju parcelu tuženici ali samo u onom dijelu do suhozida. FĆ je onaj dio koji je prodala TĆ stekla od svog supruga, a njen suprug od svog oca. FĆ nikad nije bila u posjedu spornog dijela, to je oduvijek bilo njihovog dijela, a prostor koji je ona naslijedila iza svog supruga iza suhozida je činilo pašnjak. Nikad nije bilo nikakvih spora između FĆ i njenih prednika sa tužiteljem i njegovim prednicima. Nikad u njihovoj užoj obitelji nije bilo spora da je njihov brat BĆ bio vlasnik ove kuće i okućnice, oni su se dogovorili tako. Kad je bila sudska komisija 7. prosinca 2007., nije bila na licu mjesta. Saznanja tko je kome što prodavao ima od svog brata s kojim je bliska, pa su tako razgovarali o ovoj prodaji i dan danas je takva situacija. Njen otac ŽĆ joj je osobno pričao što je prodao, u to vrijeme je imao rak ali nije bio dementan.

18.5. Svjedokinja VĆ u svom iskazu navodi da joj je poznato gdje se nalazi predmet spora jer je njena kuća otprilike 20 metara udaljena od te čestice. Na spornom dijelu se nalazi dio kuće i septička jama koju je napravio BĆ, otac tužitelja. Ona u tom dijelu živi već otprilike 50 godina. Tu je najprije živio ŽĆ, djed od tužitelja zajedno sa svojom obitelji suprugom, dva sina i kćeri. Jedan od sinova mu je BĆ. To je bila cementara mala kućica u kojoj su živjeli. Ovu parcelu sa kućom je dobio BĆ od svog oca ŽĆ prije otprilike 25 do 30 godina. Kako predmetna kuća nije bila više za stanovanje, a BĆ kad se vratio iz Rijeke i Malog Lošinja otišao je živjeti kod matere u kuću. BĆ je staru kuću srušio i sagradio novu i u toj novoj kući je živio sa svojom obitelji. Prije otprilike 15 do 16 godina je sagradio tu novu kuću. Predmetna parcela s jedne strane graniči s putom, sa zapadne strane je put i s južne strane je put. Predmetna kuća je imala i dvorište i ona je ograđena s donju stranu je betonski zid, sa zapadne strane je kuća, a iza kuće je suhozid, i sa južne strane je suhozid. Svjedokinji na pitanje gdje se nalazi suhozid na skici lica mjesta pokazuje gdje se nalazi betonski zid i to sa jugozapadne strane uz parcelu 2239/1, suhozid se nalazi uz česticu 1910/1 te uz dio 1911 te slovima označeno E-A te od slova E do pola te od slova A do B, te od B do C. Slovima označeno E do D da se nalazi betonski zid koji je sagradio otac od TĆ. Navedeni betonski zid od slove E-D je granica između parcele ŽĆ i ĐĆ odnosno FĆ koji je prodala ocu TĆ. Poznato joj je da JĆ i TĆ imaju spor oko dijela kuće i septičke jame. Na skici lica mjesta što je označeno zelenom bojom svjedokinja odgovara da je to bilo od ŽĆ, a što je prodao TĆ, a ŽĆ je to prodao uz suglasnost svog sina NĆ. To joj je poznato jer joj je ŽĆ pričao. BĆ htio da se to proda, a budući da je to bilo još katastarski na ŽĆ, ŽĆ je sklopio kupoprodajni ugovor sa TĆ tako misli. Bila je prisutna pred sudskom komisijom na licu mjesta u svojstvu svjedoka kao i MĆ kad se TĆ htjela upisati kao vlasnica. Tad nije bio ni ŽĆ ni BĆ. Zna da je barba Ž otac od TĆ kupio nešto od ĐĆ supruga od FĆ. Nije vidjela ugovor o kupoprodaji između pok. ŽĆ i TĆ. ŽĆ je imao dvije čestice gdje se nalazi kuća i odozgo kuće što je prodao TĆ. Na skici lica mjesta pokazuje da gdje se nalazi kuća tuženice i da je prostor između kuće tuženice i spornog dijela bio u posjedu ŽĆ koji je to prodao TĆ. Kod NĆ je bila policija iz razloga što je ušao u posjed TĆ i ušao je u općinski put. BĆ je obnovio kuću prije 20 godina, to je bilo poslije prodaje između FĆ i TĆ.

18.6. Svjedok ŠĆ, zet tuženice, u svom iskazu navodi da mu je poznato gdje se nalazi predmet spora jer od 1998. dolazi kod tuženice. TĆ ima kuću. BĆ je njenu punicu nagovarao da kupi 100 m2, između ceste i kuće tuženice odnosno dvorišta kuće gdje se nalazi tih 100 m2 koji je kupljen od Dinkovog oca. Sad se ne sjeća kome je dala novce ŽĆ ili NĆ. Svjedok na skici lica mjesta pokazuje gdje se nalazi kuća tuženice, te na skici lica mjesta pokazuje prostor koji je prodan odnosno 100 m2 i pokazuje da se tih 100 m2 nalazi na dijelu čest. 1914. TĆ je 100 m2 kupila 2006. i sporovi oko toga su počeli godinu dana nakon kupnje, TĆ je pokušala, a nije uspjela, a onda je netko od susjeda zvao građevinsku inspekciju, ne znam da li su izašli na teren ali je gradnja stala. Nakon toga koliko mu se čini TĆ ja tužila ili on nju pa je krenula priča oko zemlje. Kad je pokazivao na skici lica mjesta, ističe da je zeleni dio ušao u kupljenih 100 m2. Ne zna je li netko nudio da kupi dio kuće ali kuća je sagrađena nakon kupoprodaje, a prije toga je bila nekakva ostavica ili kokošinjac tako nešto. Ostavica i kokošinjac nisu bili predmet kupoprodaje već prostor ispred toga sad ne zna točno. Između nekretnine TĆ i predmeta spora sad nema ništa. Suhozid se nalazi iza murve, a tamo gdje se nalazi murva je trebalo ući u tih 100 m2. Svjedoku se pokazuje fotografija broj 2 list spisa 134, prostor između suhozida i kuće možda čak i dio do tih 100 m2 je bio predmet kupoprodaje. Ne zna da li je TĆ zaključila ugovor o kupoprodaji sa ŽĆ ili sa NĆ.

18.7. Svjedokinja GĆ, kćer tuženice, u svom iskazu navodi da je njen djed kupio parcelu sa nekakvom nastambom na predmetnom predjelu i onda je sagradio kuću, a kad je djeda umro kuću je naslijedila njena majka. Njena majka je kupila 100 m2 ispred kuće. Tih 100 m2 kupila je od ŽĆ jer je on bio vlasnik, a nagovorio ju je njegov sin BĆ. Tih 100 metara ide ispred naše kuće skroz do ceste. Sad se na tih 100 m2 nalazi objekt, a koji se nije prije nalazio kad je to kupovala njena majka. To je objekt od BĆ koji je sad od ZĆ. BĆ je 2007. sagradio taj objekt i septičku jamu na tom dijelu. Znam da je njena majka kontaktirala NĆ ali ne sjećam se sadržaja tog razgovora. Njihova kuća je bila na dijelu čest. 1911 i kupili su taj dio od 100 m2 koji je na drugom dijelu 1911. taj dio od 100 m2 ulazi u dio koji je na skici lica mjesta označen zelenom bojom u cijelosti. Naša kuća se nalazi na čest. 46/2. Na ovom dijelu koji je označen zelenom bojom su planirali da imaju parkirna mjesta. Ne mogu to koristiti kao parkirna mjesta jer je BĆ sagradio manji betonski zid koji je viši od ceste i dio kuće. Zid je izgrađen 2007., a zna da je tih 100 m2 kupljeno 2006. kad sam ja imala vjenčanje. Njena majka nije koristila taj zeleni dio jer ne živim tu, to bude samo preko ljeta. Gdje je sada sagrađena novoizgrađena kuća, tu je nekad bilo nešto sagrađeno od dasaka kao nekakav kokošinjac. Njena majka nije kupila taj kokošinjac, već je kupila 100 m2 zemlje, ali tamo nikad nije bilo ništa sagrađeno. Suhozid je bio ispod murve, a njena majka je kupila prostor iza murve do ceste, tih 100 kvadrata još se ulazi lijevo od murve, a ne zna da li ide i desno. Na prostoru od murve i lijevo od murve do smokve nije bilo nikakvog objekta u vrijeme kupnje (list spisa 135). Ne sjeća se tko je sastavio ugovor između njene majke i ŽĆ.

19. Tuženica TĆ u svom iskazu navodi da je njen otac kupio od MĆ, otac mu je bio ĐĆ na njega je glasila parcela. On je kupio 400 m2, ne zna točno oznaku čestice, platio je tih 400 m2, a prodali su mu 172 m2, oni su prodavali prema suhozidima. Kad je išla provjeriti u Katastar utvrdila je da je parcela manja odnosno da joj je veličina 172 m2, a ne 400 m2. BĆ joj je ponudio odnosno molio je da kupi parcelu oznake 1911, što je prihvatila. Otišla je u katastar provjeriti površinu te parcele i tamo su joj rekli da je površina 103 m2 i to je prihvatila, ona je tu parcelu platila 3000 eura, vlasnik te parcele u zemljišnim knjigama je bio ŽĆ, djed od tužitelja. Sa ŽĆ je otišla kod javnog bilježnika ovjeriti ugovor. Njoj BĆ nije pokazao na licu mjesta koja je to parcela, zato je otišla u katastar to provjeriti. Ugovor su ovjerili 2006., napominje da mu je 1000 eura dala odmah po zaključenju ugovora i nakon mjesec dana dala mu još 2000 eura. Slijedeće godine kad je došla preko ljeta, vidjela je da je BĆ sve porušio i sagradio ogromni suteren, znam da je na parceli oznake 1910 bila kućica u kojoj nitko nije živio, a iza te kućice je bio kokošinjac, daske i kamenje, kad sam ja došla slijedeće godine kako sam već navela to je sve bilo porušeno i napravljen je suteren. Gradnjom tog suterena zašao je i u njen dio parcele koji je njoj prodao, obratila se NĆ odnosno žalila mu se, on je bio jako bezobrazan može reći da je bio pijan, bio je jako neugodan prema njoj i prema njenom ocu koji je tad imao 80 godina. Nakon toga je otišla u Zadar u građevinsku inspekciju da stopira gradnju te su mu nakon nekoliko mjeseci zabranili gradnju nakon što su utvrdili situaciju na terenu. Ona se htjela dogovoriti s njim da ne ruši ono što je napravio ali da joj da dio gdje se nalazi septička jama. Napominje da je kupila i taj dio gdje se nalazi septička jama. Nakon što joj je pokazan fotografija (l.s. 133) sporni dio čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina], odgovorila je da suteren koji se nalazi na fotografiji te septička jama pored suterena i stablo murve iza koje se nalazi suhozid koji bi trebao ići do ceste, da je to sve kupila od ŽĆ. Nakon što joj je pokazana fotografija (l.s. 134) odgovorila je da ne zna kad je sgarađen suhozid koji se nalazi s desne strane. Ne zna da li je taj suhozid od kad je kupovao njen otac. U nekretninu koju je kupio njen otac dolazi svake godine i to par puta. Javna bilježnica je sastavila kupoprodajni ugovor između nje i pok. ŽĆ. Vodila je parnicu protiv BĆ jer je ušao u njenu parcelu. Spor je završio u njenu korist, a dužan joj je 3.000,00 eura i kamate. A s tim sporom nije dobila ništa. Kad joj je pokazana skica lica mjesta (l.s. 132), odgovorila je da se ne može snaći na ovoj skici.

20. S obzirom na dokaze provedene tijekom postupka, sud nalazi spornim je li dio čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina], povr. 19 m2 bio predmet Ugovora o kupoprodaji između ŽĆ i tuženice (l.s. 42-43).

21. Naime, tuženica je uknjižbu prava vlasništva na čest. br. 1911 povr. 205 m2, ostvarila u zemljišnoknjižnom postupku-pojedinačnom ispravnom postupku, budući da je bilo nesređeno zemljišnoknjižno stanje na čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina]. Prije toga tuženica je zaključila Ugovor o kupoprodaji sa ŽĆ koji je bio upisan kao posjednik na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povr. 103 m2, u posjedovnom listu br. 708, te je zaključila Ugovor o kupoprodaji sa FĆ koja je bila upisana kao posjednica na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], povr. 102 m2, u posjedovnom listu br. 89. Tijekom postupka je nesporno utvrđeno da FĆ nikad nije bila u posjedu spornog dijela, već da je u posjedu spornog dijela bio ŽĆ.

22. Iz iskaza saslušanih svjedoka VĆ, ŠĆ, GĆ i tuženice TĆ proizlazi da su sporni dio koji je označen zelenom bojom na skici lica mjesta vještak bio predmet kupoprodaje između ŽĆ i tuženice, pa tako VĆ iskazuje da što je na skici lica mjesta označeno zelenom bojom da je to bilo od ŽĆ, a da je to prodao TĆ, a ŽĆ je to prodao uz suglasnost svog sina NĆ. To joj je poznato jer joj je ŽĆ pričao. Pa je tako i ŠĆ iskazao da je zeleni dio ušao u kupljenih 100 m2. Ne zna je li netko nudio da kupi dio kuće ali kuća je sagrađena nakon kupoprodaje, a prije toga je bila nekakva ostavica ili kokošinjac tako nešto. Ostavica i kokošinjac nisu bili predmet kupoprodaje već prostor ispred toga. Suhozid se nalazi iza murve, a tamo gdje se nalazi murva je trebalo ući u tih 100 m2. GĆ u svom iskazu navodi da je gdje je sada sagrađena novoizgrađena kuća, tu je nekad bilo nešto sagrađeno od dasaka kao nekakav kokošinjac. Njena majka nije kupila taj kokošinjac, već je kupila 100 m2 zemlje, ali tamo nikad nije bilo ništa sagrađeno. Suhozid je bio ispod murve, a njena majka je kupila prostor iza murve do ceste, tih 100 kvadrata još se ulazi lijevo od murve, a ne zna da li ide i desno. Na prostoru od murve i lijevo od murve do smokve nije bilo nikakvog objekta u vrijeme kupnje (list spisa 135). Tuženica u svom iskazu navodi nakon što joj je pokazan fotografija (l.s. 133) sporni dio čest. br. 1911 k. o. [katastarska općina], odgovorila je da suteren koji se nalazi na fotografiji te septička jama pored suterena i stablo murve iza koje se nalazi suhozid koji bi trebao ići do ceste, da je to sve kupila od ŽĆ. Nadalje da je nakon sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora BĆ (otac tužitelja) porušio postojeće objekte koji su se nalazi na čestici i sagradio je betonsku prizemnu nedovršenu građevinu i septičku jamu, a tuženica u svom iskazu navodi da gradnjom tog suterena BĆ zašao u njen dio parcele, obratili se BĆ na što se on oglušio, te je sve to prijavila građevinskoj inspekciji koja stopirala gradnju.

22.1. S obzirom na iskaze saslušanih svjedoka i tuženice, čije iskaze je sud prihvatio kao istinite proizlazi da se u vrijeme kupnje na spornom dijelu čestice nije nalazila betonska prizemne nedovršene građevine, već da na to dijelu nije bilo ništa pa tako ni kokošinjac sagrađen od dasaka. Već je nakon sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora BĆ (otac tužitelja) porušio postojeće objekte koji su se nalazi na čestici i sagradio je betonsku prizemnu nedovršenu građevinu i septičku jamu, a tuženica u svom iskazu navodi da je gradnjom tog suterena BĆ zašao u njen dio parcele, obratili se BĆ na što se on oglušio, te je sve to prijavila građevinskoj inspekciji koja stopirala gradnju.

22. Člankom 114. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. dalje ZV) propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju Zakona.

23. Odredbom članka 159. stavak 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjeda, dok je stavkom 3. istog članka određeno da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

24. Sukladno navedenom ovaj sud utvrđuje da tužitelj nije dokazao da je predmetnu nekretninu stekao na temelju pravnog posla podredno dosjelošću. Naime, nesporno da je sporni dio parcele 1911 k. o. [katastarska općina] bio u posjedu prednika tužitelja CĆ, ali kako je ovaj sud tijekom postupka utvrdio ŽĆ je sporni dio nekretnine prodao tuženici, a da je sporno ovih 19 m2 znao je i sam BĆ o čemu ga je upoznala sama tuženica upozorivši da je gradnjom suterena zašao u njen dio parcele, te pozvala građevinsku inspekciju koja je prekinula gradnju, te se može zaključiti da posjed nije bio ni poštena.Tužitelj nije dokazao da je predmetne nekretnine stekao na temelju pretpostavki iz navedenog članka 159. ZV-a, niti po nekoj drugoj osnovi koja je propisana člankom 114. ZV-a.

25. Sud je odbio osnovni tužbeni zahtjev jer tužitelj nije dokazao da je predmetnu nekretninu stekao pravnim poslom, a odbijen je i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev jer nije dokazao da je predmetnu nekretninu stekao dosjelošću, sve kako glasi u točki I. i II. izreke.

26. Odluka o troškovima parničnoga postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje ZPP.) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23. i 107/25. dalje Tarifa), a prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (1.330,00 eura). Tako je tuženiku priznat trošak za sastav odgovora na tužbu po Tbr. 8/1 – 200,00 eura, pristup na roč. od 12. travnja 2024. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, pristup na roč. od 5. rujna 2025. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, pristup na uviđaj od 20. studenog 2025. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, sastav podneska od 7. siječnja 2026. prema Tbr. 8/4-50,00 eura, pristup na roč. od 2. ožujka 2026. prema Tbr. 9/1- 200,00 eura, pristup na roč. od 7. svibnja 2026. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, pristup na roč. od 29. lipnja 2026. prema Tbr. 9/1-200,00 eura, što iznosi 1.450,00 eura, uvećano za PDV 25 %, ukupno iznosi 1.812,50 eura. Odbijen je trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer se ista naplaćuje nakon što odluka postane pravomoćna.

Pag, 14. kolovoza 2026.

Sutkinja

Marijana Zelić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalbu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu putem sustava e-komunikacija, odnosno u tri primjerka ako podnositelj žalbe nije obveznik korištenja e-komunikacije sukladno članku 106.a ZPP-a. O žalbi odlučuje županijski sud.

Dna:

1. Tužitelju pp

2. Tuženici pp

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte