Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Zk-69/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Grad Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1, OIB: 89075064271, radi uspostave etažnog vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Virovitici pod posl. br. Z-2123/2025 od 26. lipnja 2025., dana 14. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Virovitici pod posl. br. Z-2123/2025 od 26. lipnja 2025.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u toč. I) izreke odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pod posl. br. Z-1650/2025 od 28.02.2025, dok je toč. II) izreke određena zabilježba odbijenog prigovora predlagatelja u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o. [katastarska općina].

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno iz razloga navedenog u čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se na odgovarajući način primjenjuje sukladno odredbi čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ( NN 63/19, 128/22, dalje ZZK ). Predlaže preinačiti pobijano rješenje.

3. U žalbi predlagatelj u bitnom navodi da je prvostupanjski sud trebao u konkretnom slučaju primijeniti odredbu čl. 73. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV- a ), te obzirom da je priložio potvrdu da je određeni posebni dio samostalna uporabna cjelina, dopustiti uspostavu vlasništva posebnog dijela.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud utvrđuje da je zemljišnoknjižni referent pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 73. ZV-a i čl. 117. st. 1., te čl. 120. st. 1. ZZK-a kada je odbio predmetni prijedlog za predloženi upis posebnog dijela zgrade jer da je etažno vlasništvo, odnosno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine moguće uspostaviti isključivo na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine, a koju predlagatelj nije priložio, te na temelju potvrde nadležnog tijela da je određeni posebni dio samostalna uporabna cjelina. Stoga da su navodi predlagatelja iz prigovora neosnovani.

6. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Isto tako pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

7. Naime, odredbom čl. 71. st. 1. ZV-a propisano je da će se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavit na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom, dok je čl. 73. ZV -a propisano da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine (st.1.), te da se vlasništvo posebnoga dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi samostalna uporabna cjelina ( st. 3.).

8. Isto tako odredbom čl. 23. ZZK-a propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine upisuje u vlastovnici na suvlasničkom dijelu onoga suvlasnika za kojega je osnovano vlasništvo toga posebnog dijela, uz navođenje na koji se određeni posebni dio nekretnine i sporedne dijelove odnosi, s time da će se na zemljišnoknjižnom ulošku staviti naznaka - Etažno vlasništvo, dok je čl. 72. st. 1. ZV-a propisano da se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine.

9. Iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da je jedna od pretpostavki za uspostavu etažnog vlasništva postojanje pisane suglasnost svih suvlasnika jer takva pisana suglasnost zajedno sa odobrenjem nadležnog tijela predstavlja temelj za uspostavu etažnog vlasništva kojim će određeni stan ili zgrada na određenoj čestici biti zasebna uporabna cjelina.

10. Kako predlagatelj navedenu suglasnost svih suvlasnika nesporno nije priložio, a kako je zemljišnoknjižni redovni postupak strogo formalni postupak u kojem se upisi mogu provoditi samo na temelju isprava koje na nedvojben način dokazuju određene činjenice, to je pravilno njegov prijedlog za uspostavom etažnog vlasništva odbijen.

11. U odnosu na žalbene navode ističe se da je zaista odredbom čl. 73. st. 2. ZV-a propisano da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novog vlasništva posebnog dijela u korist suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu pripadaju temeljem njegovog ranije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela. Međutim ta odredba ne predstavlja osnovu kojom bi se nadomjestila tražena suglasnost suvlasnika u situaciji kada te suglasnosti nema, već predlagatelj može upravo primjenom te odredbe zahtijevati sudsko razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva jer nepostojanje sporazuma suvlasnika o uspostavi etažnog vlasništva na nekretninama ne predstavlja zapreku da sud u izvanparničnom postupku razvrgne suvlasničku zajednicu uspostavom etažnog vlasništva uz uvjet da su ispunjene i ostale zakonske pretpostavke.

12. Obzirom na navedeno, a primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a u svezi s čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno je kao u toč. I) i II) izreke ovog rješenja.

U Rijeci, 14. kolovoza 2026.

SUTKINJA:

Iva Smokvina Dadasović